Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, tijekom rasprave o izvješćima o radu Vlade Federacije za 2023. i 2024. godinu, federalni zastupnici dotakli su se i plaće dužnosnika i parlamentaraca koje su samo ove godine povećane za 500 ili 600 KM, dok su minimalne plaće povećane za 500 ili 600 KM. mirovina iznosi 666,76 KM.

Federalni zastupnik Siniša Dukić (SDP), govoreći o rezultatima rada Vlade FBiH, ustvrdio je da je minimalna mirovina podignuta na 700 KM, što nije točno.

– Rekli ste da su umirovljenicima povećali minimalne mirovine na 700 KM. Nažalost, u ovoj prostoriji su ljudi kojima su plaće samo u ovoj godini povećane za onoliko koliko i najniža mirovina. A znate kako, iz posudbe. Zadužit ćemo se da isplatimo mirovine veće od 100 KM, ali i da dužnosnicima podijelimo 500, 600, 700 KM više primanja. Je li to odgovoran odnos prema onome što znače javna sredstva? To je sramota – kazao je Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije u Zastupničkom domu FBiH.

Replicirao mu je Dukić.

– Zakon o plaćama koji spominjete donijeli ste u prošlom mandatu. Vezali ste državne službenike sa saborskim zastupnicima. Da to niste učinili, nikada ne bismo došli u situaciju da nam se povećava plaća na način na koji se sada povećava. O tome se ne raspravlja, ali problem je što su saborskim zastupnicima sada povećane plaće. Jeste, zahvaljujući zakonu koji ste donijeli – kazao je Dukić.

Odgovorio mu je Zaimović.

– Kada je riječ o plaćama, na prošloj sjednici ste imali priliku, a mi smo podržali prijedlog zakona koji je trebao razdvojiti plaće dužnosnika od plaća uprave. I vi ste glasali protiv – kazao je Zaimović.

Federalni zastupnik Admir Čavalić predlaže izmjene Zakona o plaćama i naknadama u vlasti FBiH od 2022. godine. Zastupnici stranaka koje predstavljaju vlast do danas nisu dopustili ni da se izmjene zakona uvrste u dnevni red za raspravu, jer su uglavnom bili suzdržani.

Na posljednjoj sjednici predložene su izmjene, kako je Čavalić rekao za Faktor, koje su se prvenstveno odnosile na “bijeli kruh”, dok su ranije izmjene bile opsežnije, a odnosile su se na plaće dužnosnika i saborskih zastupnika.

– Prvi put sam predložio izmjene 2022. godine, ali do danas nema volje da se to stavi na dnevni red kako bi se ukinuo “bijeli kruh” na razini Federacije BiH – rekao je Čavalić.

U Zakonu o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH izabrani dužnosnici i nositelji izvršnih funkcija nakon prestanka javne funkcije, a do zasnivanja novog radnog ili ugovornog odnosa ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu, prema općim propisima, imaju pravo na naknadu plaće koju su ostvarili u obavljanju javne dužnosti u trajanju od 12 mjeseci, tzv. “bijeli kruh”.

Da bi to ostvarili, moraju donijeti vjerodostojne isprave i izjave da se ne mogu vratiti na posao ili da ne ispunjavaju uvjete za mirovinu, kako bi im Administrativno povjerenstvo priznalo to pravo, a to za zastupnike i izaslanike traje godinu dana, a za savjetnike šest mjeseci.

Za ovu godinu povećana je osnovica plaće sa 480 KM na 540 KM, čime je omogućeno da se osnovne plaće parlamentaraca povećaju za 468 KM, pa one iznose 4.212 KM.

Kada se 4.212 pomnoži sa 12, dobije se 50.544 KM.

“Bijeli hljeb” je ukinut na državnoj i kantonalnoj razini.

Svojim suzdržanim stavom zastupnici vladajućih stranaka većinom su spriječili da se na dnevni red sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH 19. siječnja uvrste izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u vlasti FBiH kojima bi se ukinuo “bijeli kruh”, a koje je predložio zastupnik Admir Čavalić (SBiH).

Zahvaljujući takvom licemjerju, federalni parlamentarci koji se “ne snalaze”, odnosno nemaju radni odnos nakon isteka mandata, mogu računati na “bijeli hljeb”, točnije 12 osnovnih plaća u godini dana.

S obzirom na to da je osnovna plaća za ovu godinu sa 480 KM povećana na 540 KM, što je omogućilo da se osnovna plaća parlamentaraca poveća za 468 KM, pa će ona iznositi 4.212 KM, oni će za godinu mirovanja dobiti oko 50.000 KM.

Kada se 4.212 pomnoži sa 12, dobije se 50.544 KM. Možda im je i ovo malo pa bi mogli razmisliti o tome da ovom “bijelom kruhu” dodaju odmor i odvojeni život!

Zakon o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH kaže da izabrani dužnosnici i nositelji izvršnih funkcija nakon prestanka obnašanja javne dužnosti, a do zasnivanja novog radnog ili ugovornog odnosa ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu, prema općim propisima, imaju pravo na naknadu plaće koju su ostvarili u obavljanju javne dužnosti u trajanju od 12 mjeseci, tzv. kruh”.

Ako su ostvarili uvjete za mirovinu, 65 godina života ili 40 godina staža, onda nemaju pravo na “bijeli kruh”. Ako imaju pravo vratiti se, primjerice, na posao u bolnicu, kao učitelj, profesor ili u poduzeće, nemaju pravo na “bijeli kruh”.

Da bi to ostvarili, moraju donijeti vjerodostojne isprave i izjave da se ne mogu vratiti na posao ili da ne ispunjavaju uvjete za mirovinu, kako bi im Administrativno povjerenstvo priznalo to pravo, a to za zastupnike i izaslanike traje godinu dana, a za savjetnike šest mjeseci.

A tako prolaze građani kad ostanu bez posla.

Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja je u trenutku prestanka radnog odnosa radila najmanje osam mjeseci neprekidno ili osam mjeseci s prekidima u posljednjih 18 mjeseci. Zahtjev za novčanu naknadu osoba podnosi općinskom uredu u mjestu prebivališta u roku od 30 dana od trenutka prestanka radnog odnosa, odnosno od dana odjave obrta ili djelatnosti.

Visina novčane naknade iznosi 40 posto prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, objavio je Federalni zavod za statistiku.

Novčana naknada se nezaposlenoj osobi isplaćuje za tri mjeseca ako je na radu provela od osam mjeseci do pet godina. Zatim šest mjeseci ako je provela na radu od pet do 10 godina, devet mjeseci ako je provela na radu od 10 do 15 godina, 12 mjeseci ako je na radu provela od 15 do 25 godina…

Nezaposlenoj osobi koja je novčanu naknadu iskoristila u cijelosti, pri ponovnom stjecanju ovog prava u vrijeme provedeno na radu računa se samo vrijeme provedeno na radu nakon isteka zadnjeg utvrđenog prava na tu naknadu.

Sada je mjesečna naknada s biroa nešto iznad 640 KM.