Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je na hitnoj sjednici Zakon o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2026. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.

Za predloženi proračun glasovalo je devet izaslanika, jedan je bio protiv, a pet izaslanika je bilo suzdržano.

Iz Federacije BiH šest delegata je bilo “za”, jedan protiv, a tri suzdržana.

Iz RS-a “za” predloženi proračun glasala su tri delegata, protiv nije bilo glasova, a dva su bila suzdržana.

Zastupnički dom državnog parlamenta usvojio je prošlog tjedna po hitnom postupku predloženi proračun.

Vijeće ministara BiH prethodno je utvrdilo Prijedlog zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2026. godinu i dostavilo ga Predsjedništvu BiH, ovlaštenom da ga predloži Parlamentarnoj skupštini BiH, koja u konačnici usvaja ovaj zakon.

Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u okviru proračuna za 2026. godinu iznose 1.580.500.000 KM, što je povećanje od 10 milijuna KM, odnosno jedan posto u odnosu na proračun institucija BiH za 2025. godinu.

Ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić je u obraćanju izaslanicima kazao kako je, prije svega, ovaj proračun refleksija, prije svega, zakona koji su u prethodnom razdoblju doneseni u Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Moramo napomenuti da ovdje imate samo povećanje od 125 milijuna KM, što se odnosi na povećanje plaća zaposlenih. To je stavka koja je kao takva dodijeljena Ministarstvu financija i trezora – kazao je Amidžić.

Dodao je kako suština ovog proračuna nisu milijarde nego ljudi.

– Fokusirali smo se na izdvajanje sredstava koja su neophodna i vezana su za standard zaposlenih, jer je iz godine u godinu sve manje ljudi koji rade u institucijama BiH – kazao je Amidžić.

Istaknuo je da su osigurana sredstva za retroaktivnu isplatu svih tih naknada, kao i sredstva koja su neophodna za isplatu uvećanog regresa, s obzirom da osnovica više nije 631 KM, već 690 KM, zatim za povećanje toplog obroka sa 12,6 KM na 13,8 KM i mimo kolektivnog ugovora za povećanje troškova prijevoza.

Dodao je da je najveći rast u Oružanim snagama, jer imaju najveći broj zaposlenih. Nakon Oružanih snaga, to su Uprava za neizravno oporezivanje, Granična policija…

Delegat Šefik Džaferović kazao je da će biti suzdržan kada je u pitanju izglasavanje budžeta.

– Postoje svi razlozi da glasam protiv, osim dva bitna razloga, a to je da je državi Bosni i Hercegovini potreban budžet i ja kao predstavnik oporbene političke stranke o tome moram voditi računa. Drugi razlog su plaće radnika, namještenika, administracije koja se ne isplaćuje dovoljno kada su u pitanju institucije Bosne i Hercegovine. Moramo voditi računa o tome – rekao je Džaferović.

Dodao je da neće glasati za proračun iz mnogo razloga, ali ni iz ova dva razloga neće biti protiv.

– Bit ću suzdržan i tako omogućiti da konačno dobijemo ovaj dokument – naveo je Džaferović.

Govoreći o tome zašto treba glasati protiv ovog budžeta, rekao je da je to dokument koji su mogli imati prije šest ili osam mjeseci u Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Riječ je o dokumentu koji je praćen populističkim raspravama aktualne vlasti i opstrukcijom. Populizam je inzistirati, a kasnije i odustati, da se BHRT, institucije kulture uvrste u proračun, jer s tim institucijama se ne smije šaliti i nikome se ne smije šaliti. A izigrala ga je aktualna vlast, posebno predstavnici Trojke – rekao je Džaferović.

Dodao je kako “nije rješenje da se BHRT i institucije kulture igraju svojim pravima, kao dijelovima institucija države BiH, već je rješenje tražiti načine da se te institucije financiraju kroz proračun”.

Delegat Dženan Đonlagić kazao je da je nesporna činjenica da će, na prijedlog zastupnika i delegata DF-a i uz podršku Sindikata poslanika Parlamentarne skupštine BiH, danas kroz ovaj proračun biti implementirane izmjene Zakona o plaćama, prema kojima će radnicima institucija Bosne i Hercegovine biti isplaćene uvećane plaće preračunate od 1. siječnja.

– Zato zaposlenici u institucijama više neće ovisiti o kašnjenju donošenja proračuna, što je nažalost postala praksa aktualne vlasti, i neće ovisiti o političkoj volji ili težini donošenja proračuna na vrijeme. Drago mi je da će proračun danas konačno biti usvojen i da će konačno institucionalno biti provedene izmjene Zakona o plaćama u institucijama BiH i da će zaposlenici dobiti i redovne uvećane plaće po novoj uvećanoj osnovici i razliku u uvećanim plaćama od 1. siječnja – kazao je Đonlagić.

Predsjedatelj Doma naroda Dragan Čović kazao je da je proračun Bosne i Hercegovine strateško pitanje za Bosnu i Hercegovinu.

– To je moja domovina, zato i kažem da je to strateška stvar. U svakom sljedećem sazivu prvo treba posložiti elemente kako bi se o proračunu moglo raspravljati tijekom prethodne kalendarske i fiskalne godine – rekao je Čović.

Govoreći o pojedinim prijedlozima da se proračun razmatra po skraćenom postupku, ustvrdio je kako bi “bilo kakva korekcija ovog proračuna značila da on nikada neće biti usvojen, jer je slagalica ovog proračuna toliko složena da nema šanse da s bilo kakvom korekcijom prođe instituciju Vijeća ministara, Predsjedništva, Zastupničkog doma i Doma naroda”.

Delegat Safet Softić kazao je da će danas ovaj proračun biti usvojen voljom vladajuće manjine i suzdržanošću opozicije koja je većina.

– Po meni nije problem što proračun donosimo u sedmom mjesecu, jer je to gotovo ustaljena praksa u Bosni i Hercegovini. Problem je što donosimo proračun kakav smo mogli donijeti u prosincu prošle godine. Svi se sjećate izjava Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, koji je rekao da neće podržati proračun u kojem nema BHRT-a. I onda, evo nas u sedmom mjesecu, s datom potporom proračunu bez podrške BHRT-u, bez podrške institucijama kulture – naveo je Softić.

Dodao je da je i ministar Edin Forto rekao da Naša stranka neće glasati za proračun u kojem nema BHRT-a, pa su u Zastupničkom domu bili suzdržani.

Delegat Radovan Kovačević kazao je da je u odnosu na proračun za 2025. godinu ovaj proračun povećan za 10 milijuna KM.

– Dakle, povećana je za 10 milijuna KM, ali je istovremeno povećana stavka za plaće zaposlenih za 130 milijuna KM. Dakle, cijeli proračun povećan je za ukupno 10 milijuna, stavka za plaće zaposlenih povećana je za 130 milijuna KM. Nikada ne bih glasao za povećanje budžeta institucija BiH da se to ne odnosi isključivo na plaće – rekao je Kovačević.

Dodao je da je za njega, za podršku ovom proračunu, jako bitno da nema stavke za BHRT i nema stavke za institucije kulture.

Delegatica Marina Pendeš rekla je da većina Kluba hrvatskog naroda podržava predloženi proračun, jer je nužan za funkcioniranje države. Ne samo za funkcioniranje države, nego i za niže razine vlasti.

Usvajanjem proračuna institucija BiH za 2026. godinu okončana je hitna sjednica Doma naroda, nakon čega će biti održana redovna sjednica tog doma.

Više od 173.000 KM koštala su službena putovanja ministra komunikacija i prometa BiH Edina Fortea (NS), zamjenika ministra Ognjena Janjića (SNSD) i niza njihovih savjetnika, podaci su dostavljeni Parlamentarnoj skupštini BiH.

Od početka 2023. do kraja veljače ove godine putovali su u zemlje regije, u Bruxelles, Leipzig, Prag, Ženevu, Berlin, u Maroko, Albaniju, Tursku, SAD, kao i u Bosnu i Hercegovinu, na sastanke s ministrima, posjete, summite…

Prvo putovanje u ovom mandatu bilo je u Banja Luku, u veljači 2023. godine, na radni sastanak s predstavnicima Vlade RS. Išlo ih je čak sedmero iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH, a to putovanje za jedno noćenje koštalo je nešto više od 1.100 KM. Ovo je ujedno bilo i najveće izaslanstvo Ministarstva koje je išlo na službeni put u ovom mandatu.

Čini se da je ministar Forto radije na službena putovanja otišao s pročelnicom Sanjom Škuletić-Malagić. Forto je u ovom mandatu, do kraja veljače ove godine, bio na 62 službena putovanja, a Škuletić-Malagić na 39.

Među ostalim njegovim savjetnicima ističe se Stela Vasić koja je bila na 14 službenih putovanja. Zamjenik ministra Ognjen Janjić imao je 18 službenih putovanja.

Forto, Škuletić-Malagić i Vasić činili su delegaciju koja je prisustvovala sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu u travnju 2024. godine. Ovo sedmodnevno službeno putovanje koštalo je 20.330 KM.

Isti trojac je išao na sastanak Svjetske banke i MMF-a u Washingtonu 2025. godine, za što je potrošeno 6.500 KM.

Nekoliko mjeseci kasnije njih su trojica bili i u izaslanstvu koje je išlo na godišnju skupštinu Svjetske banke. Troškovi ovog službenog puta, koji je također trajao sedam dana, iznosili su 21.600 KM.

Njih troje su ove godine išli u Bruxelles na, kako se navodi, sastanke s predstavnicima institucija BiH, kada je za četiri dana potrošeno 7.770 KM.

Kao trošak službenog puta prikazano je 3,75 KM za odlazak na konferenciju u Tuzlu.

Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podržala je amandman zastupnice SDA na Prijedlog zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH, kojim se poništava namjera da se napravi pravna pretpostavka kojom bi se ženama s maramama zabranio ulazak u pravosudne institucije.

– Amandman je usvojen, nisu uspjeli u namjeri da stvore zakonsku pretpostavku koja bi ženama s maramama zabranila rad, kao i ulazak u pravosudne institucije.

Brisanjem riječi “i odijevanja” iz člana 14. (Predloženog zakona) potvrđeno je da se podzakonskim aktima ne može uređivati ​​pitanje odijevanja, kojim se zadire u temeljna ljudska prava i slobodu vjere – kazao je zastupnik SDA u BiH. Midhata Čauševića u Sabor.

Kazao je da, ukoliko današnja sjednica Zastupničkog doma i ova prisega budu usvojene, više neće biti pravne osnove da se Etičkim kodeksom sudaca ili drugim podzakonskim aktima uvodi zabrana nošenja vjerskih obilježja, kako je to bilo predviđeno.

– Ovo predstavlja važan korak u zaštiti slobode vjere, ljudskog dostojanstva i Ustavom zajamčenih prava svih građana Bosne i Hercegovine – dodao je Čaušević.

Ovaj zakon predložio je zastupnik Naše stranke Predrag Kojović.

Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine jedan je od uvjeta za otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom o pristupanju EU.

Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podržala je amandman zastupnice SDA na Prijedlog zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH, kojim se poništava namjera da se napravi pravna pretpostavka kojom bi se ženama s maramama zabranio ulazak u pravosudne institucije.

– Amandman je usvojen, nisu uspjeli u namjeri da stvore zakonsku pretpostavku koja bi ženama s maramama zabranila rad, kao i ulazak u pravosudne institucije.

Brisanjem riječi “i odijevanja” iz člana 14. (Predloženog zakona) potvrđeno je da se podzakonskim aktima ne može uređivati ​​pitanje odijevanja, kojim se zadire u temeljna ljudska prava i slobodu vjere – kazao je zastupnik SDA u BiH. Midhata Čauševića u Sabor.

Kazao je da, ukoliko današnja sjednica Zastupničkog doma i ova prisega budu usvojene, više neće biti pravne osnove da se Etičkim kodeksom sudaca ili drugim podzakonskim aktima uvodi zabrana nošenja vjerskih obilježja, kako je to bilo predviđeno.

– Ovo predstavlja važan korak u zaštiti slobode vjere, ljudskog dostojanstva i Ustavom zajamčenih prava svih građana Bosne i Hercegovine – dodao je Čaušević.

Ovaj zakon predložio je zastupnik Naše stranke Predrag Kojović.

Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine jedan je od uvjeta za otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom o pristupanju EU.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je usvojio proračun institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH za 2026. godinu. Proračun je usvojen većinom glasova na hitnoj sjednici i po hitnom postupku.

Glasovanju je prethodila duža rasprava.

Šerif Špago, šef Kluba zastupnika SDA, na početku je pozdravio članove Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koji se rijetko ili nikako ne pojavljuju na sjednicama Parlamenta iako su to obavezni.

– Mašala, lijepo ih je danas vidjeti – komentirao je Špago.

Istaknuo je kako su protiv hitnog postupka donošenja proračuna, pozivajući se na odredbe Poslovnika, te dodao kako “nismo mi krivi što parlamentarna većina nije na vrijeme pripremila i poslala proračun”.

– Dva mjeseca su izgubljena u korespondenciji između Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH da bi se konačno dobilo ono što je prvobitno 21. svibnja upućeno iz Vijeća ministara Predsjedništvu – dodao je Špago.

Podsjetio je na izjave članova Trojke, koja zajedno sa SNSD-om i HDZ-om čini vlast, da neće glasati za proračun ako u njemu nema BHRT-a i institucija kulture.

A njih u ovom proračunu nema.

Špago je kazao i kako očekuje da će se ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD), koji je obrazlagao “svoj” proračun, ispričati nakon izjava od 19. svibnja o Bošnjacima i Muslimanima. Amidžić se na to nije osvrnuo.

Proračun za ovu godinu iznosi 2,55 milijardi KM i uključuje 1,58 milijardi KM financiranja institucija BiH, a ostatak su međunarodne obveze, odnosno otplata vanjskog duga.

U ovoj godini institucije Bosne i Hercegovine planirale su zaposliti 152 osobe, što na neodređeno, što na neodređeno vrijeme. Zbog toga, kao i zbog povećanja osnovice, većih regresa, toplog obroka i troškova prijevoza, ove godine na plaće i naknade odlazi 125 milijuna KM više nego lani, što je kazao i Amidžić. Pojedine će institucije više potrošiti i na putne troškove nego lani.

S druge strane, među ostalim, kapitalni izdaci poput nabavke opreme i zgrada su “ukliješteni”, tako da je proračun za ovu godinu ukupno deset milijuna KM veći od prošlogodišnjeg.

Predstavnici oporbe i dio vlasti (trojke) podsjetili su da je proračun trebao stići prije osam mjeseci, a sada se od njih traži hitno usvajanje, što znači da nemaju mogućnosti bilo kakvog popravka proračuna. Komentirano je i da stoga ni rasprava o proračunu nema učinka. Proračun je po zakonu morao biti donesen do kraja prošle godine, ali za to nema sankcija pa se ne poštuje.

Zastupnik NiP-a Nihad Omerović ustvrdio je da je proračun afirmativan, razvojni, ispravan i odgovoran.

– Ono što mene osobno čini, a ne trebamo gledati osobne stavove i želje s naše strane, nego ono što me čini argumentirano kritičnim prema ovom proračunu, jeste ponovno uključivanje BHRT-a. Ukoliko se ne promijeni bit ćemo sudionici mogućeg gašenja Krovnog servisa Bosne i Hercegovine. Pitat ću predsjedavajućeg Vijeća ministara, resorne ministre koji bi možda mogli pronaći način da kroz postojeće proračunske šifre ili rezervu daju financijsku injekciju koja će značiti opstanak BHRT-a – rekao je Omerović.

Zastupnik NSZ-a Jasmin Emrić predložio je zaključak da Zastupnički dom obavijesti Tužiteljstvo BiH da postoji osnovana sumnja da je Amidžić, jer nije dostavio prijedlog proračuna do 1. listopada prošle godine u skladu s proračunskim kalendarom, počinio kazneno djelo zlouporaba položaja ili ovlasti i nesavjestan rad u službi.

Ovaj zaključak je usvojen. Suprotstavili su im se SNSD i HDZ.

Emrić se posebno osvrnuo na trenutnu pričuvu i činjenicu da 19 dužnosnika samostalno raspolaže s nekoliko milijuna KM i sada mogu “sudjelovati u izbornoj kampanji, kupujući naklonost pojedinaca i raznih udruga”.

Zastupnik SDA Midhat Čaušević skrenuo je pozornost da je u institucijama koje čine okosnicu BiH 588 ljudi manje, a dato im je 164,5 milijuna KM više novca. Podsjetio je i na jednu pozitivnu stvar, a to je da se povećanje osnovice za ovu godinu neće odraziti na plaće dužnosnika zahvaljujući donošenju izmjena i dopuna Zakona o plaćama.

Zastupnika SDP-a Albina Muslića zanimalo je da li je u okviru 20 milijuna KM više novca za Upravu za neizravno oporezivanje BiH osiguran novac za obnovu graničnih prijelaza, posebno onih na kojima još nema struje, te hoće li biti odgovorniji prema Graničnoj policiji BiH u kadrovskom popunjavanju granične policije.

Sabina Ćudić, predstavnica Naše stranke, htjela je skrenuti pažnju da SNSD govori o odlasku iz zemlje, povlačenju iz institucija BiH i ukidanju Suda BiH, pa je upitala zašto ministri iz SNSD-a sada povećavaju budžet Sudu BiH, Ustavnom sudu BiH, Tužiteljstvu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

Njen stranački kolega Predrag Kojović je na primjedbe o nedostatku kulturnih institucija i BHRT-a odgovorio da je 16 kulturnih institucija do 1998. godine bilo na proračunu, a onda su izbačene.

– Ne znam tko je tada bio u Vijeću ministara, ali znam da Trojka nije – rekao je Kojović, a Špago mu je odgovorio da je od 1998. godine formirano više od 70 bh. institucija, dok je DF-ov Zlatan Begić komentirao da “kako smo krenuli, doći ćemo i do Adama i Eve”.

O proračunu BiH za ovu godinu 27. srpnja mogao bi raspravljati i Dom naroda Parlamenta BiH, koji bi, ako tamo bude usvojen, mogao stupiti na snagu.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je za tri godine na službena putovanja potrošilo više od 822.000 KM.

Podaci se odnose na putovanja ministra Elmedina Konakovića (NiP), zamjenika ministra Josipa Brkića (HDZ) i njihovih savjetnika, te pojedinih načelnika odjela.

Od Konakvićevih savjetnika najviše su putovali šef Kabineta Zlatan Burzić i savjetnica Mirela Bubalo, dok su na službena putovanja išli i savjetnici Nejra Čekić, Dino Selimović, Nihad Kestendžić, Edin Hadžihafizbegović i Mirza Selimbegović.

Među Brkićevim savjetnicima bili su Marina Gavran kao šefica kabineta, Ivan Čubela, Dragica Grbavac i Ivana Penava.

Ministar vanjskih poslova BiH službeno je putovao u Zavidoviće, Čelić, Konjic, Kalesiju, kao i u Dubai, Rijad, London, New Delhi, Antaliju, Abu Dhabi, Washington, New York.

Tri dana prije ministra u New York i Washington otputovali su savjetnici Burzić i Bubalo kao Konakovićeva prethodnica. U ovoj posjeti savjetnici su boravili 15 dana, od 13. do 28. rujna 2023. godine. Išli su kao članovi izaslanstva BiH u Generalnoj skupštini UN-a, a cilj su bili i “sastanci u Washingtonu”, stoji u odgovorima na pitanje Edina Ramića, zastupnika SDA u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Vođa izaslanstva ministar Konaković otputovao je tri dana nakon njih, 16. rujna. Troškovi ovog službenog puta iznosili su 24.373 KM za Konakovića, 19.260 KM za Burzića i 18.778 KM za Bubala.

Konaković je također otišao na službeni put u Banju Luku 1. veljače 2023. godine, gdje je gostovao na RTRS-u, neposredno nakon potpisanog koalicijskog sporazuma sa SNSD-om Milorada Dodika i HDZ-om Dragana Čovića o formiranju vlasti na državnoj razini. Mjesec dana kasnije gostovao je u Zagrebu u emisiji “Nedjeljom u 2”.

Konaković je u Dubai otišao u novembru 2023. godine, ostao je dva dana, a samo za njega iz budžeta BiH isplaćeno je 11.764 KM. Svrha je bila potpisivanje memoranduma o razumijevanju o međusobnom izuzeću od zahtjeva za ulaznu vizu. U Dubai je odveo Bubala i Burzića, čiji su troškovi iznosili 6.255 KM, odnosno 6.268 KM.

Od značajnijih troškova opet se ističe New York – nešto više od 42.000 KM, kada su Konaković, Burzić, savjetnica Nejra Čekić i Amar Ćerimagić, koji je 3. tajnik u Odjelu za EU, otišli na proslavu 30. godišnjice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u svibnju prošle godine.

Nedugo nakon toga uslijedio je još jedan službeni posjet SAD-u, od 6. do 9. lipnja 2025. godine, koji je proračun BiH koštao Konakovića 11.615 KM, a Burzić i savjetnika Čekića još oko 10.000 KM. No, nekoliko dana kasnije, Konaković je ponovo otišao u New York, od 14. do 18. srpnja, na “sastanak s visokim američkim dužnosnicima”, što je koštalo još 11.614 KM.

Kao Konakovićev službeni put naveden je odlazak u Srebrenicu 11. jula na obilježavanje godišnjice genocida. Kao trošak puta prikazan je iznos od 40 KM, odnosno dnevnica.

Prošlogodišnje Konakovićevo službeno putovanje na relaciji New York – Bruxelles – Beč koštalo je gotovo 20.000 KM, a s njim su, naravno, išli i savjetnici. Povod je otvaranje spomenika “Cvijet Srebrenice”, sastanak u Beču s ministrom vanjskih poslova Austrije, te “sastanak FAC-a u Briselu”, kako se navodi.

Konaković je ove godine otišao u Washington na Gas Security Summit, koji je za boravak od 22. do 26. veljače koštao 15.202 KM.

Među značajnim iznosima ističe se službeno putovanje Josipa Brkića, plaćeno 13.900 KM za obilazak poslovnog prostora za stalni smještaj Stalne misije BiH pri UN-New York, kao i putovanje zamjenika ministra vanjskih poslova BiH u Kišinjev u Moldaviji na ministarski sastanak, koje je koštalo 14.454 KM.

Na upit o rezultatima svih putovanja plaćenih s više od 822.000 KM, iz Ministarstva vanjskih poslova odgovorili su da imaju iscrpna pisana izvješća. No, nisu uspjeli sve to objediniti u tabelarnom prikazu, kako je tražio zastupnik Ramić, imajući u vidu obim izvješća i broj službenih putovanja, koje “MVP zbog prirode posla realizira u većem obimu” od ostalih ministarstava. Dodaju da će rezultate putovanja dostaviti ukoliko Ramić precizira za koja službena putovanja je zainteresiran.

Poslovna putovanja Staše Košarca (SNSD) ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za tri godine koštao 184.096 KM, podaci su koje je ovo ministarstvo dostavilo Parlamentarnoj skupštini BiH u odgovoru na zastupničko pitanje zastupnika SDA Edina Ramića.

Od početka 2023. do veljače ove godine Košarac je imao 59 višednevnih službenih putovanja u Tiranu, Ljubljanu, Dubai, Zagreb, Beč, Ženevu, Bolognu, Bruxelles, Moskvu, a najčešće je bio u Beogradu.

U istom razdoblju zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ljiljana Lovrić imala je 29 putovanja koja su koštala 32.960 KM, a putovala je uglavnom po regiji, najviše u Hrvatskoj, gdje je završila srednju školu, fakultet i magisterij.

Košarov dvodnevni posjet Ministarstvu trgovine i turizma i telekomunikacija Srbije početkom 2023. godine koštao je više od 4.000 KM, a zatim trodnevni posjet sajmu turizma i Beogradu 1.850 KM.

Među najvećim troškovima izdvaja se Bruxelles, gdje je Košarac za dva dana uspio potrošiti više od 14.000 KM. On je boravio od 18. do 20. srpnja 2023. godine radi, kako se navodi, potpisivanja sporazuma s EU o pristupanju BiH programu jedinstvenog tržišta EU i sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH i EU.

Put do Moskve koštao je skromnih 11.396 KM. Povod za boravak od 9. do 14. listopada 2023. bio je „Ruski energetski tjedan“.

Istovremeno, sa 2.926 KM plaćen je put u Dubai, gdje je Košarac boravio četiri dana u studenom 2023. Doduše, radilo se o posjeti “Dubai showu 2023” na poziv državnog ministra obrane UAE.

U prosincu 2023. godine Košarac ponovno odlazi u Bruxelles na jednu noć i opet košta 10.741 KM. Zatim je otišao na politički forum na visokoj razini o EU putu BiH s članovima Europske komisije.

Zanimljivo je da Košarac ide u Bruxelles zbog europskog puta BiH, a u BiH se manje kritizira EU. Tako je, primjerice, prošle godine u izjavi rekao da je EU u fazi destabilizacije, da ruši vlastite standarde i sve više gubi kredibilitet među državama članicama, da nas “lažu i imaju maligni utjecaj”, da EU afirmira neustavnu BiH.

Košarac je u ožujku 2024. godine boravio dva dana u Ženevi i to službeno putovanje na sastanak s direktorom Svjetske trgovinske organizacije plaćeno je iz budžeta sa 11.725 KM.

Imao je i mini-turneju Beograd-Sankt Peterburg (Rusija)-Beograd od 31. svibnja do 10. lipnja 2024. godine koja je koštala nešto više od 9.000 KM. Skromno, s obzirom na troškove Bruxellesa.

Odlazak na EXPO u Kinu 2025. koštao je nešto manje od 6.000 KM od 19. do 25. svibnja, dok je četverodnevno službeno putovanje na relaciji Beograd-Atina državni proračun koštalo 12.953 KM. Druga mini-turneja bila je opet na relaciji Beograd-Rusija (Soči) od 19. do 26. rujna prošle godine, a troškovi za nju iznosili su 11.847 KM.

Osim pitanja koji je bio razlog službenih putovanja ministra i zamjenika, gdje su išli, koliki su bili troškovi puta, Ramić je tražio odgovor i na pitanje kakav je rezultat službenih putovanja.

– Navedena službena putovanja u tablicama u nastavku realizirana su u svrhu sudjelovanja u kontinuiranim međunarodnim i međuinstitucionalnim procesima, zbog čega se rezultati pojedinačnih putovanja/aktivnosti ne mogu promatrati izolirano niti iskazati kao izravni i zasebno mjerljivi – glasio je odgovor.

Vozači su počinili stotine prekršaja službena vozila institucija Bosne i Hercegovine u posljednje tri i po godine, a neke od kazni nisu ni plaćene.

Odgovore na pitanja koliko je prekršaja počinjeno od 1. siječnja 2023. godine službenim vozilima u vlasništvu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ministarstava, agencija i drugih bh. državna zastupnica Mia Karamehić-Abazović zatražila je instituciju od kantonalnog i entitetskih MUP-ova. Pitala je i o kojim je vozilima riječ i čije je vlasništvo, plaćaju li se kazne i postoji li praksa “pravdanja” kazni.

Do sada je stiglo sedam odgovora, ako se tako mogu nazvati. Od 12 MUP-ova samo su tri konkretno odgovorila. Ostali ili ne mogu ili neće ili još nisu stvorili odgovor.

Najkritičnije po pitanju počinjenih prekršaja službenim vozilima bilo je na području Zeničko-dobojskog kantona.

– Ukupan broj vozila u vlasništvu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ministarstava, agencija, direkcija i drugih institucija Bosne i Hercegovine u evidencijama dostupnim na dan 1. siječnja 2023. Evidentirano je 607 prekršaja. Od toga, osim motornih vozila koja u skladu sa članom 125. Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja ne podliježu sankcijama (vozila pod pratnjom, op.a.), 3l prekršajni postupak je pokrenut izdavanjem prekršajnog naloga – odgovorili su iz Uprave policije MUP-a ZDK.

Dali su i pregled čija su vozila činila prekršaje. Najviše ih je počinjeno službenim vozilima u vlasništvu Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (čak 210 prekršaja), zatim Predsjedništva BiH (64 prekršaja), Državne agencije za istrage i zaštitu – SIPA (45 prekršaja), Vijeća ministara BiH (26 prekršaja), Parlamenta BiH (15 prekršaja), Ministarstva obrane BiH (40 prekršaja), Ministarstva vanjskih poslova BiH. BiH (15), po 16 prekršaja počinjeno je vozilima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstva financija i trezora i Ministarstva sigurnosti BiH. Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine (devet), Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (pet), Ministarstvo komunikacija i prometa i Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine po dva.

Vozila Tužilaštva BiH na području ZDK imala su devet prekršaja, a Suda BiH 64 prekršaja.

– Od ukupno 607 evidentiranih prekršaja, 31 vozaču izdan je prekršajni nalog. Od toga su za 25 prekršaja plaćene nove kazne, dok za šest prekršajnih naloga kazne nisu plaćene – navode iz ZDK.

U Livanjskom kantonu službena vozila BiH institucija počinila su devet prekršaja. Protiv osam osoba pokrenut je prekršajni postupak pred općinskim sudom, a za jedan prekršaj izrečena je novčana kazna koja je i plaćena.

– Registrirana vozila su motorno vozilo Audi, vlasništvo Vijeća ministara BiH, motorno vozilo Volkswagen Golf, te motorno vozilo Volkswagen Transporter u vlasništvu Granične policije BiH.

U praksi nema “opravdanja” izricanja novčanih kazni prilikom korištenja službenih vozila, a predmetni slučajevi se postupaju isključivo prema važećim zakonskim propisima – navode iz Uprave policije MUP-a Livanjskog kantona.

U ovom periodu na području Posavskog kantona nije bilo evidentiranih prekršaja, stoji u odgovoru MUP-a.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona odgovorili su da ne postoje posebne baze podataka koje se odnose isključivo na vozila institucija BiH, te nisu u mogućnosti dostaviti tražene podatke. Dodaju da je potrebno dati preciznije podatke, poput registarskih oznaka ili podataka o vozaču, kako bi mogli provjeriti u evidenciji.

Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo citirala je odredbe zakona, između ostalog, da se “podaci iz evidencije osuđenih osoba mogu davati samo ako za to postoje opravdani razlozi”, da se “podaci iz evidencije osuđenih osoba mogu dostavljati samo drugom sudu, nadležnom tužiteljstvu, organima unutarnjih poslova i inspekcijskim organima…”.

– S obzirom da su Zakonom o prekršajima BiH i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja prekršajne evidencije propisane nadležnosti i postupak dostavljanja podataka iz prekršajne evidencije, nismo u mogućnosti dati odgovore na postavljena pitanja – navode iz Uprave policije MUP-a KS.

Iz Federalne uprave policije napominju da nemaju ovlasti za evidentiranje prometnih prekršaja te da je to u nadležnosti kantonalnih ministarstava unutarnjih poslova.

Iz MUP-a RS su istakli da tražene podatke nisu u mogućnosti dostaviti zbog specifičnosti tehničko-pravnih načina funkcioniranja registra novčanih kazni i prekršajnih evidencija, pojašnjavajući da je pretraga uvjetovana unosom preciznih identifikacijskih podataka, kao što su osobni podaci vozača, registracija vozila, te da će podatke rado dostaviti ukoliko budu dostavljeni ti specifični podaci.

U ovoj godini institucije Bosne i Hercegovine planirale su zaposliti 152 osobe, što na neodređeno, što na neodređeno vrijeme. Zbog toga, kao i zbog povećanja osnovice, regresa, toplog obroka i troškova prijevoza, ove godine na plaće i naknade odlazi 125 milijuna KM više nego lani.

Tako je planiran proračun institucija i međunarodnih obveza BiH za 2026. godinu, koji će Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrati 22. srpnja, a Dom naroda vjerojatno 27. srpnja, uoči kolektivnog godišnjeg odmora. Ako proračun prođe oba doma, stupa na snagu. Prethodno je nacrt proračuna usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, a prijedlog Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Proračun za ovu godinu iznosi 2,55 milijardi KM i uključuje 1,58 milijardi KM financiranja institucija BiH, a ostatak su međunarodne obveze, odnosno otplata vanjskog duga. Proračun je u odnosu na prošlu godinu veći za deset milijuna KM, najviše zbog povećanja plaća, a ponegdje i zbog putnih troškova, dok su ga s druge strane “priklještili” kapitalni izdaci poput nabavke opreme i zgrada.

U proračunu nema ni BHRT-a ni institucija kulture.

Kako piše u obrazloženju proračuna, 92,4 milijuna KM više odlazi na bruto plaće i naknade jer je osnovica za obračun plaća povećana na 690,86 KM, kao i zbog planiranog novog zapošljavanja. Na plaće i naknade ove godine odlazi ukupno 950,9 milijuna KM.

Također, naknade troškova zaposlenih veće su za 32,7 milijuna KM u odnosu na prošlu godinu jer je regres povećan na 690,86 KM, a povećane su i naknade za topli obrok i prijevoz na posao i s posla. Za ove izdatke planirano je ukupno 210,7 milijuna KM.

Nova zapošljavanja planirana su u Parlamentu Bosne i Hercegovine (11 osoba), Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (osam), Generalnom tajništvu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (jedna), Uredu za reviziju (3), Središnjem izbornom povjerenstvu BiH (34 na određeno vrijeme zbog Općih izbora), Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. (50), Služba za zajedničke poslove (šest), Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (četiri), Agencija za razvoj visokog obrazovanja (tri), Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja (dva)…

Više novca odlazi na usluge prijevoza i goriva (ukupno 12,1 milijun KM ili 1,1 milijun KM više nego u 2025.), na honorarne i povremene poslove ukupno 10,3 milijuna KM, a na reprezentaciju koja predstavlja troškove ručkova i ostalih ugostiteljskih usluga 2,6 milijuna KM. Za razna povjerenstva predviđeno je 1,7 milijuna KM, a za financiranje stranaka u Parlamentu BiH 580.000 KM.

Grant koji nije bio u proračunu za 2016. godinu, a bit će u ovogodišnjem proračunu je četiri milijuna KM granta Ministarstva civilnih poslova BiH Nogometnom savezu za rekonstrukciju i adaptaciju stadiona za organizaciju međunarodnih nogometnih natjecanja.

Između ostalog, Ministarstvo obrane BiH ima veći proračun za nabavu opreme.

Tekući rashodi veći su za ukupno 117,2 milijuna KM, a kapitalni rashodi manji su za 63,6 milijuna KM.

Trenutna rezerva je šest milijuna KM, a od tog iznosa dužnosnici, njih 19, mogu podijeliti 2,79 milijuna KM kome hoće. Pričuva samostalno stoji na raspolaganju članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedatelju i dopredsjedateljima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, članovima rukovodstva oba doma Parlamenta BiH, a od prošle godine i svim ministrima. O ostatku novca tekuće pričuve, manjem od četiri milijuna KM, odluke donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je u prvom čitanju Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine, kao i izmjene i dopune Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.

Prije konačnog usvajanja u Domu naroda slijedi amandmanska faza, a da će amandmana biti najavljeno je u raspravi na današnjoj hitnoj sjednici Doma naroda. Amandmane su najavili i predlagatelji zakona.

Potrebno je da zakone usvoji Zastupnički dom Parlamenta BiH kako bi stupili na snagu.

Ove zakone u parlamentarnu proceduru u prosincu prošle godine uputili su članovi kolegija Doma naroda Kemal Ademović (Crvene linije), Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD). No, o donošenju ovih zakona raspravlja se već tri godine.

Kolegij Doma naroda je samo formalni predlagač, a zapravo je riječ o zakonima koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH, ali to nisu prihvatili ministri iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH.

Ovi zakoni, uz imenovanje glavnog pregovarača, ključni su za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.

No, s obzirom na oprečne stavove oko Zakona o Sudu BiH, pitanje je hoće li ovaj europski zakon proći drugo čitanje.

Između ostalog, SNSD-ov Radovan Kovačević najavio je da izmjene Zakona o sudu, koje predviđaju formiranje drugostupanjskog suda, neće proći drugo čitanje ako sjedište drugostupanjskog suda nije u Banjoj Luci “ili negdje drugdje u RS-u gdje mi u RS-u odredimo” i da je to ranije dogovoreno. Opozicija iz RS traži da to budu Pale, a Džemal Smajić (SBiH) kaže da u Klubu Bošnjaka neće pristati ni na jedno drugo rješenje osim Sarajeva ili eventualno Goražda.

Za Zakon o VSTV-u u prvom čitanju danas su glasali Nenad Vuković (PDP), HDZ-ovi Marina Pendeš, Dragan Čović i Zdenko Ćosić, Ilija Cvitanović (HDZ 1990), te SNSD-ovi Nikola Špirić, Sredoje Nović i Radovan Kovačević, kao i Kemal Ademović (Crvene linije).

Protiv su bili delegati Zlatko Miletić, Džemal Smajić (SBiH) i Dženan Đonlagić (DF). Šefik Džaferović (SDA) i Želimir Nešković (SDS) bili su suzdržani. Delegat SAfet Softić (SDA) nije bio na sjednici jer se službeno povukao.

Slično je bilo i glasovanje o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.