Novi mađarski premijer Peter Magyar sastao se u Bruxellesu s belgijskim kolegom Bartom De Weverom, a sastanku je nazočio i neočekivani gost.

Dok su dvojica političara razgovarala o važnim temama, svu pozornost “ukrao” je mačak Maximus koji je već neko vrijeme nezaobilazan dio belgijske političke scene.

Prošlog kolovoza Maximus Textoris Pulcher proglašen je službenim stanovnikom ureda belgijskog premijera na adresi 16 Rue de la Loi u središtu Bruxellesa.

Njegovo puno ime svojevrsna je grandiozna titula nastala iz premijerove ljubavi prema latinskom jeziku i rimskoj povijesti, a u slobodnom prijevodu znači “De Weverov lijepi Maximus”.

S vremenom je Maximus postao prava zvijezda društvenih mreža.

Ima i svoj profil na Instagramu, gdje ga prati više od 216 tisuća ljudi.

Objave se pojavljuju gotovo svakodnevno, a često sadrže i duhovite političke komentare.

De Wever je ranije otkrio da je posvojio Maximusa iz azila.

U pismu upućenom predsjedatelju Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, premijer Mađarske Peter Magyar izrazio je uvjerenje da će prijateljstvo Bosne i Hercegovine i Mađarske i u narednom periodu jačati.

– U ime mađarskog naroda iu svoje osobno, želim izraziti iskrenu zahvalnost za Vaše ljubazno pismo čestitke na ishodu izbora održanih 12. travnja 2026. Predani smo produbljivanju naše suradnje u svim područjima, s ciljem jačanja bilateralnih odnosa i doprinosa stabilnosti Zapadnog Balkana.

U tu svrhu Mađarska će voditi pragmatičnu vanjsku politiku utemeljenu na poštovanju, izgrađenu na međusobnom povjerenju i partnerstvu sa svim svojim partnerima – stoji u pismu mađarskog premijera.

Primite izraze mog najdubljeg poštovanja, zaključio je Magyar.

U snažnoj eksploziji u tvornici mađarske naftne i plinske grupe MOL na sjeveru zemlje poginula je jedna osoba, dok je sedam ozlijeđeno, rekao je mađarski premijer Peter Magyar.

Dodao je da je mobilni laboratorij uprave za katastrofe stigao na mjesto događaja i vrši mjerenja, rekao je premijer.

Izvijestio je da oštećeni cjevovod trenutno gori poput buktinja. Dodao je da se dodatne informacije očekuju od ministra gospodarstva i energetike Istvana Kapitanyja te predsjednika i izvršnog direktora MOL-a Zsolta Hernadija koji bi uskoro trebali stići na mjesto događaja.

– Obitelji preminulog izražavamo iskrenu sućut, a ozlijeđenima želimo brz oporavak – najavio je Madžar.

Ministar Kapitany je na Facebooku napisao da je, prema dosadašnjim informacijama, kompresor eksplodirao tijekom ponovnog pokretanja postrojenja Olefin 1.

Iz tvrtke su potvrdili da je u nesreći smrtno stradao jedan zaposlenik. Dodali su kako je nekoliko osoba teško ozlijeđeno, a okolnosti nesreće trenutno utvrđuju vještaci, piše Mađarska danas.

Pal Gyorfi, glasnogovornik Nacionalne službe hitne pomoći, rekao je da su odgovorili s tri helikoptera hitne pomoći i brojnim kopnenim jedinicama raspoređenim na mjesto događaja.

Vatra je ugašena.

Nova mađarska vlada na čelu s Peterom Magyarom predložila je ustavni amandman kojim bi se mandat premijera ograničio na najviše osam godina, što bi praktično onemogućilo povratak Viktora Orbana na tu poziciju.

Nacrt amandmana podnesen je u srijedu, nešto više od tjedan dana nakon što je nova vlada preuzela dužnost. Ovime su Magyar i njegova stranka Tisza učinili prvi korak prema rušenju ustava koji je tijekom vladavine Orbana i njegove stranke Fidesz jednostrano prepisivan i mijenjan više od deset puta.

Tijekom više od dvije godine kampanje, Magyar je više puta obećao uvesti ograničenja mandata, opisujući ih kao dio širih napora da se u zemlji ponovno uspostave demokratske kontrole i ravnoteže, piše Guardian.

Nakon uvjerljive pobjede njegove stranke na prošlomjesečnim izborima, analitičari su brzo upozorili da se nova vlada suočava s teškim zadatkom obnove urušenih javnih službi i stagnirajućeg gospodarstva, što je dodatno otežano činjenicom da mnogi Fideszovi lojalisti još uvijek imaju utjecaj u državnim institucijama, medijima i pravosuđu.

Predloženi amandman djeluje kao pokušaj da se spriječi mogućnost da Orban iskoristi situaciju za politički povratak, navodeći da su ograničenja mandata ključna za obnovu vladavine prava.

– Za predsjednika Vlade ne može biti izabrana osoba koja je obnašala dužnost predsjednika Vlade ukupno najmanje osam godina, uključujući i prekide – stoji u prijedlogu.

Ova računica odnosila bi se na sve premijerske mandate od demokratizacije zemlje 1990., što znači da bi Orban, koji je od 1998. bio pet premijerskih mandata, provodeći ukupno 20 godina na vlasti, bio onemogućen da se ponovno kandidira.

No, amandman nije potpuno siguran mehanizam, jer bi svaki budući čelnik s dvotrećinskom ili supervećinom mogao predložiti amandman za produljenje vlastitog ostanka na vlasti.

Peter Magyar u subotu je prisegnuo kao premijer Mađarske, čime je okončana 16-godišnja vladavina Viktora Orbána.

Magyar je položio zakletvu u parlamentu nakon što je njegova stranka desnog centra Tisza osigurala uvjerljivu pobjedu na prošlomjesečnim izborima, porazivši Orbanov nacionalističko-populistički savez Fidesz.

Stranka Tisza osvojila je dvotrećinsku većinu u parlamentu od 199 mjesta, što joj je dalo dovoljno prostora da preokrene ključne politike uvedene tijekom Orbánovih godina na vlasti.

Mađar je ranije ušao u sabornicu zajedno sa zastupnicima svoje stranke koja sada ima 141 mandat. Orbanov savez Fidesz-KDNP doživio je nagli pad zastupljenosti u parlamentu na 52 mjesta, dok je krajnje desni Pokret naša domovina osigurao šest mjesta.

Predsjednik Tamas Sulyok ranije je zatražio od Mađara da formiraju novu vladu nakon što je njegova stranka Tisza na travanjskim izborima odnijela pobjedu bez presedana, izvijestio je dnevnik “Magyar Nemzet”.

Sulyok je rekao da su mađarski glasači izrazili svoju volju i povjerili Tiszi odgovornost za vođenje države.

Svih 199 zastupnika i 11 zastupnika manjina predalo je vjerodajnice prije prisege saborskih zastupnika.

Magyar je rekao da će glavni prioriteti nove vlade biti borba protiv korupcije i osiguravanje povrata sredstava Europske unije koja su zamrznuta zbog zabrinutosti za vladavinu prava i korupciju u zemlji.

– Najvažniji zadatak bit će zaustaviti korupciju i vratiti sredstva iz EU fondova – rekao je uoči sjednice.

Također se očekuje da će njegova vlada tražiti bliže veze s EU nakon godina napetosti pod Orbánovim vodstvom.

Zastupnici su tijekom sjednice izabrali novog predsjednika Sabora, a tu dužnost preuzela je kandidatkinja Tisze Agnes Forsthoffer.

Budući mađarski premijer Peter Magyar branio je svoju odluku da svog zeta Mártona Melléthei-Barnu imenuje ministrom pravosuđa, istaknuvši da je odvjetnikova profesionalna kompetentnost neupitna.

Magyar je priznao da mu je ta odluka, s obzirom da je budući ministar suprug njegove sestre, “stvorila ozbiljnu dilemu” te da je zabrinutost javnosti “razumljiva”.

Kako bi izbjegao, prema njegovim riječima, pojavu ispreplitanja grana vlasti, Magyar je najavio da će njegova sestra Anna Ilona Melléthei-Barna, supruga budućeg ministra, podnijeti “još jednu žrtvu” i odstupiti sa sudačke funkcije.

Ustvrdio je da je njegov zet bio dio pokreta Tisa od samog početka i da je njegov izbor bio objektivan.

– Poznajem ga dugo. Moja odluka temeljila se na njegovoj volji i predanosti vladavini prava – rekao je Magyar.

Istaknuo je da odluka nije “politička kalkulacija, već je primarno pitanje: tko može s najviše volje i moralnog uvjerenja, s nepokolebljivom iskrenošću zastupati program funkcionalne i humane Mađarske?”

– Fidesz je uništio vladavinu prava, a pravna sigurnost i jednakost pred zakonom prestala je postojati u Mađarskoj. Kako bih sve to ispravio, tražio sam osobu koja je sposobna izvršiti ovu ogromnu, povijesnu zadaću iu čiju stručnu osposobljenost nema sumnje – ustvrdila je Magyar.

U travnju je Magyar predstavio prvih sedam kandidata za ministre, samo nekoliko dana nakon što je na izborima pobijedio stranku Fidesz Viktora Orbána, čime je okončana njegova 16-godišnja vladavina.

Ostali članovi vlade objavljeni su prošlog četvrtka.

Prema Zoltánu Egeresiju, istraživaču i sveučilišnom profesoru iz Budimpešte, izbor Pétera Magyara za premijera Mađarske predstavlja jednu od najznačajnijih političkih promjena u novijoj povijesti te zemlje. Kako ističe, rezultat je to koji označava kraj 16-godišnje vladavine Viktora Orbána, koji se dugo smatrao gotovo nepobjedivim, ali i početak duboke transformacije mađarskog političkog sustava.

Pokret koji je 2024. godine pokrenuo Péter Magyar uspio je, kako Egeresi navodi u razgovoru za Fenu, konsolidirati glasove širokog spektra nezadovoljnih građana, preuzeti značajan dio oporbenog biračkog tijela i mobilizirati mlađe birače, tradicionalno slabe izlaznosti.

Stranka TISZA uvjerljivo je pobijedila s 53 posto glasova i osvojila 141 mjesto u parlamentu, osiguravši dvotrećinsku većinu, najjači demokratski mandat u Mađarskoj od ranih 1990-ih.

S druge strane, dosadašnja vladajuća koalicija FIDESZ-KDNP osvojila je samo 52 mandata, dok je izvan dva dominantna bloka samo jedna radikalno desna stranka prešla izborni prag.

Takav raspored snaga, smatra Egeresi, otvara prostor za ustavne i institucionalne reforme i potencijalno sustavno resetiranje političkog poretka.

Stranka TISZA, iako ideološki pozicionirana kao desni centar i povezana s Europskom pučkom strankom, u praksi predstavlja široku anti-Orbánovu koaliciju.

– Očekivanja su usmjerena prema razbijanju koruptivnih mreža koje su prethodnih godina omogućile koncentraciju ekonomske i političke moći, kao i eventualnom povratu dijela državne imovine prenesene na politički povezane aktere. Takvi potezi mogli bi dugoročno oslabiti gospodarsku bazu FIDESZ-a, ali će istovremeno otvoriti i složene političke i pravne sporove – smatra Egeresi.

Smatra da nova Vlada s dvotrećinskom većinom ima kapacitet za duboke institucionalne promjene, uključujući i smjene politički imenovanih dužnosnika, od predsjednika Republike do članova Ustavnog suda.

Egeresi te promjene opisuje kao dio šireg procesa promjene režima.

Također, prema njegovim riječima, očekuje se snažnije uključivanje civilnog društva i marginaliziranih društvenih skupina u proces donošenja odluka.

– Ipak, ostaje ključno pitanje hoće li nova Vlada istovremeno jačati neovisnost institucija ili će koristiti široke ovlasti koje ima. U tom je kontekstu Péter Magyar najavio uvođenje ograničenja od dva mandata premijera – istaknuo je Egeresi.

Vjeruje da će među prvim zadacima nove vlade biti deblokada fondova Europske unije, koji su ranije bili zamrznuti zbog sporova između Bruxellesa i Orbánove administracije. Prema Egeresijevim riječima, Europska komisija pokazuje veću otvorenost za suradnju, no vremenski okvir ostaje ograničen.

– Istovremeno, Vlada će nastojati dodatno ojačati proeuropski kurs koji odražava dominantno raspoloženje mađarskog društva. Jedno od ključnih pitanja bit će povrat ranije prenesene državne imovine, što bi moglo izazvati ozbiljne političke i pravne rasprave – naglasio je profesor.

Nova vlada najavila je tržišno orijentiranu gospodarsku politiku i ambiciju ulaska u eurozonu, što, kako ocjenjuje Egersi, zahtijeva stabilan fiskalni i monetarni okvir.

– Nedavno jačanje mađarske valute tržište tumači kao signal očekivanja stabilnije ekonomske politike. Gospodarski program ima ambiciju podići životni standard i podržati najsiromašnije slojeve, no fiskalna ograničenja znatno će suziti prostor za provedbu. Ključni faktori bit će reforma proračuna, smanjenje upitnih javnih rashoda i dolazak sredstava iz EU fondova. Dodatni vanjski rizici, uključujući ekonomske posljedice globalnih sukoba poput rata u Iranu, mogli bi dodatno opteretiti otvoreno mađarsko gospodarstvo – upozorio je.

Prema najavama novog premijera, predviđene su i strukturne reforme u javnoj upravi, uključujući ponovno uspostavljanje zasebnih ministarstava zdravstva i obrazovanja, koja su dosad bila integrirana u Ministarstvo unutarnjih poslova.

Međutim, kako reče Egereši. izazov ostaje činjenica da stranka TISZA ima relativno neiskusno saborsko osoblje, što bi moglo utjecati na tempo i kvalitetu provedbe reformi.

Istraživač i profesor smatra da se očekuje vidljiva promjena u vanjskoj politici, posebice u odnosima s Europskom unijom, gdje bi, prema njegovoj analizi, Mađarska trebala zauzeti konstruktivniju poziciju i rjeđe koristiti pravo veta u Europskom vijeću.

– Srednja Europa, posebice Poljska, dobit će veći strateški značaj, a prvi službeni posjeti Pétera Magyara planirani su u Varšavi, Beču i Bruxellesu. Na Zapadnom Balkanu očekuje se nastavak podrške europskim integracijama i jačanju gospodarskih veza, ali uz promjenu pristupa, odnosno više institucionalnog i selektivnog angažmana. Preispitat će se raniji modeli bliskih političkih savezništava, poput odnosa Budimpešte s Beogradom i Banjom Lukom – smatra Zoltán Egeresi.

Također, prema njegovim izjavama, otvara se mogućnost promjene politike prema političkim azilantima, što bi mogao uključiti i slučaj bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog.

– Očekuje se omekšavanje konfrontacijskog pristupa Ukrajini i prestanak blokade pomoći EU, iako nova vlada neće zauzeti nekritički proukrajinski stav. Pitanja mađarske manjine ostat će središnja tema bilateralnih odnosa. Moguće su nove napetosti u odnosima sa Slovačkom, posebice u vezi s pitanjem Beneševih dekreta – rekao je u intervjuu.

Egersi se osvrnuo i na izjavu Pétera Magyara o mogućem uhićenju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, ocijenivši je političkom porukom koja ukazuje na promjene u pristupu međunarodnom pravu, ali i potencijalne diplomatske implikacije.

Podsjeća se i da je Orbánova vlada najavila povlačenje Mađarske iz Međunarodnog kaznenog suda 2025. godine, proces koji nije dovršen i koji nova vlada može zaustaviti.

Istodobno se ističe da Mađarska nema nultu toleranciju prema antisemitizmu te da odnosi s Izraelom ostaju važni, ali će biti vođeni pragmatičnijim i uravnoteženijim pristupom.

– Unatoč velikim promjenama, pojedini elementi politike mogli bi ostati stabilni. Vjerojatno će se zadržati migracijska politika, posebice stroga kontrola granica, kao i suradnja sa zemljama duž balkanske rute. Očekuje se i redefiniranje odnosa s Rusijom, ali bez potpunog prekida, dok će odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama biti pragmatičniji i manje personalizirani nego u vrijeme Orbana i Donalda Trumpa – rekao je.

Prema Zoltánu Egeresiju, dolazak Pétera Magyara označava početak duboke političke i institucionalne transformacije Mađarske.

Iako su, kako smatra, očekivanja velika, od jačanja demokracije, preko gospodarskih reformi do proeuropske preorijentacije, stvarni opseg promjena ovisit će o fiskalnim ograničenjima, institucionalnim kapacitetima i političkoj sposobnosti nove administracije da balansira između reformi i stabilnosti.

Mađarski premijer Peter Magyar rekao je da će se njegova zemlja ponovno pridružiti Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) i biti spremna za provedbu naloga za uhićenje, uključujući onaj koji se odnosi na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Nacionalist Viktor Orban, koji je na vlasti već 16 godina, najavio je povlačenje Mađarske iz Međunarodnog kaznenog suda prošle godine nakon što je primio Netanyahua u Budimpešti. Povlačenje je trebalo stupiti na snagu 2. lipnja ove godine.

Peter Magyar je odmah nakon pobjede na parlamentarnim izborima 12. travnja objavio namjeru vraćanja Mađarske u ICC. Istovremeno, izraelski mediji izvijestili su o njegovom telefonskom razgovoru s izraelskim premijerom, u kojem je Magyar pozvao Netanyahua u Budimpeštu 23. listopada na 70. godišnjicu ustanka protiv Sovjeta 1956. godine.

Kad ga je novinar u ponedjeljak upitao vidi li tu kontradiktornost, Magyar je pojasnio da je poslao poziv svim čelnicima s kojima je razgovarao telefonom.

– Ako je neka država članica Međunarodnog kaznenog suda i na njezin teritorij uđe tražena osoba, onda tu osobu treba uhititi – dodao je budući proeuropski konzervativni čelnik na konferenciji za novinare nakon prvog sastanka svojeg zastupničkog kluba.

– Ne moram sve govoriti preko telefona. Pretpostavljam da svaki šef države i vlade poznaje te zakone – dodao je Madžar.

Međunarodni kazneni sud sa sjedištem u Haagu izdao je 2024. godine nalog za uhićenje Benjamina Netanyahua zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Pojasu Gaze.

Magyar je dao do znanja da njegov tim proučava proceduru za zaustavljanje procesa povlačenja Mađarske iz Međunarodnog kaznenog suda prije 2. lipnja.

Madžar je u ponedjeljak najavio i da će se konstituirajuća sjednica Državnog sabora održati tijekom vikenda 9. i 10. svibnja, kada će prisegnuti.

Budući premijer Mađarske, Peter Magyar, rekao je da je odbio ponudu osobne policijske zaštite, obećavajući da će voditi zemlju na način koji osigurava sigurnost i povjerenje za sve građane.

– Hvala šefu nacionalne policije na ponudi, ali i dalje odbijam osobnu policijsku zaštitu – bilo 24-satnu ili drugu – rekao je Magyar Xu.

Dodao je da se “do sada nije imao čega bojati” te da “namjerava raditi tako da se ubuduće neće imati čega bojati”.

Magyar je rekao da mu je cilj izgraditi zemlju u kojoj se građani osjećaju sigurno.

– Mađarska će postati mjesto gdje se nitko tko pošteno radi i živi ne mora bojati – rekao je, ujedno zahvalivši policijskim službenicima na njihovoj službi.

Magyarove izjave dolaze nakon što je njegova stranka Tisza osigurala uvjerljivu pobjedu na izborima, porazivši vladu premijera Viktora Orbana, koji je na vlasti od 2010. godine.

Rezultat označava veliku političku promjenu u Mađarskoj, okončavši više od desetljeća Orbánove vladavine i signalizirajući potencijalnu promjenu prioriteta unutarnje i vanjske politike.

Razvod Petera Magyara i Judite Varga to više nije privatna priča.

Prerasla je u političku dramu koja potresa Mađarsku i puni naslovnice medija.

Ono što je počelo kao tihi kraj braka nakon gotovo dva desetljeća ubrzo se pretvorilo u niz događaja.

Prijelomni trenutak bila je ostavka Judite Varge zbog afere s pomilovanjem osobe povezane sa zataškavanjem pedofilskog zločina.

Iako je odluku formalno donijela predsjednica, njezin potpis kao ministrice pravosuđa bio je dovoljan da izazove zgražanje javnosti i ozbiljno naruši vjerodostojnost vlasti.

Gotovo paralelno s tim padom počinje politički uspon Petra Mađara. Od relativno nepoznatog imena, u kratkom roku postaje jedno od ključnih lica oporbe, gradeći narativ o političkim pritiscima i sustavu protiv kojeg se bori.

U tom se narativu sve češće pojavljuje i njegov brak, koji opisuje kao žrtvu političkih okolnosti.

No prava eksplozija dogodit će se 2024. godine. Judita Varga izlazi u javnost s teškim optužbama. Govorila je o godinama psihičkog i emocionalnog zlostavljanja, o strahu i manipulaciji te o situacijama koje su, kako tvrdi, prelazile granice privatnog sukoba.

Magyar je odgovorio istom mjerom. Sve optužbe nazvao je klevetom i politički motiviranim napadom. Ustvrdio je da se radi o pokušaju njegove diskreditacije u vrijeme kada je jačao kao oporbeni lider.