Uprava Opće bolnice Tešanj je tijekom 2025. godine svojim zaposlenicima isplatila naknade za vjerske i druge praznike u iznosu od 32.900 KM, a koje nisu bile predviđene Kolektivnim ugovorima ili Pravilnikom o radu, utvrdili su federalni revizori.

Osim toga, Pravilnikom o poslovanju zdravstvene ustanove predviđene su određene naknade koje nisu propisane odredbama Kolektivnih ugovora (naknade za posebna ovlaštenja, posebne nagrade i isplate na kraju kalendarske godine za postignute pozitivne rezultate u radu, trud u radu i ostvarene uštede), a isplaćene su u iznosu od najmanje 20.452 marke (osim isplata na kraju kalendarske godine za ostvareni pozitivni rezultati rada, napori na radu i uštede u procesu rada), što, kako navode revizori, predstavlja uvođenje novog prava.

– To je rezultiralo obračunima i isplatama naknada uposlenicima koji nisu u skladu s Kolektivnim ugovorima – naglašeno je u izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH o radu Opće bolnice Tešanj u 2025. godini.

Osim toga, za obavljanje poslova drugog radnog mjesta u dužem trajanju u ovoj zdravstvenoj ustanovi isplaćivana je naknada u iznosu od 50 posto osnovne plaće tog radnog mjesta, a isplaćivane su i stimulacije u iznosu od 100 do 200 KM za obavljanje poslova drugog radnog mjesta, koje, prema mišljenju revizora, nisu propisane Pravilnikom o radu i Kolektivnim ugovorima.

– Uvidom u pojedine ugovore utvrđeno je da su sklopljeni za usluge koje predstavljaju redoviti i sistematizirani rad bolnice (radiološke, anesteziološke i ginekološke usluge), a dio ugovora se odnosio na pružanje usluga koje nisu sistematizirane Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta (transfuziolog, ortoped). Ugovori su sklopljeni na razdoblje od godinu dana, a naknade su određene ovisno o vrsti pružene usluge – stoji dalje u izvješću.

Revizori dodaju da odgovorna osoba prilikom kontrole nije dostavila pisano očitovanje o obrazloženju angažiranja vanjskih suradnika.

– Predmeti ugovora o djelu uređeni su Zakonom o obveznim odnosima, kojim je utvrđeno da se ugovori o djelu sklapaju za jasno određene i određene poslove koji traju određeno vrijeme, dok se za obavljanje poslova koji su sistematizirani pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta i koji se obavljaju kontinuirano tijekom cijele godine angažiraju izvršitelji sukladno odredbama Zakona o radu. Slijedom navedenog, nije osigurana transparentnost sklapanja ugovora o djelu u iznosu od najmanje 52.890 KM s vanjskim suradnicima za obavljanje poslova sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta vezanih za pružanje zdravstvenih usluga, koji se obavljaju kontinuirano tijekom cijele godine, sistematizirani su i spadaju u redovnu djelatnost. Navedeno nije u skladu s odredbama Zakona o radu – naglasili su revizori.

Zdravstveno ste osigurani u Federaciji BiH, ali ćete bez obzira na to platiti neke lijekove koje vam prepiše liječnik u javnoj zdravstvenoj ustanovi.

Kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja (ZZO) nadležni su samo za lijekove sa esencijalnih lista. Oni koji nisu na spomenutoj listi nisu besplatni. Ovisno o lijeku i kantonu, platit ćete ih u cijelosti ili u određenom iznosu.

Neujednačenost u sustavu dodatno pogoršava situaciju, jer kako nam je rečeno iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, kantoni imaju različite liste lijekova i pravila.

Kada je riječ o suplementima i dodacima prehrani, koji su također važni u liječenju bolesnika za njegov potpuni oporavak, oni nisu financirani iz osiguranja, što znači da pacijenti te troškove, koji često nisu zanemarivi, snose sami.

– Liječnik mi je dijagnosticirao sindrom karpalnog tunela i propisao udlagu za ruku i tablete (ala 600 sod), dodatak prehrani koji, između ostalog, učinkovito djeluje kod periferne polineuropatije (smanjuje trnce u prstima, peckanje, grčeve). Otišla sam u apoteku koja pripada JU Apoteke Sarajevo i udlagu platila 40 KM, a navedene tablete 56,90 KM – ispričala nam je građanka koja se javila redakciji.

Ovo je samo jedan od primjera pacijenata, uključujući i one s kroničnim bolestima, koji su zdravstveno osigurani, a često plaćaju puni iznos propisanog lijeka.

Dakle, to što vam se zdravstveno osiguranje godinama mjesečno odbija od plaće ne igra nikakvu ulogu. Vi ćete platiti lijek i u većini slučajeva nemate pravo na povrat.

Pojašnjenje smo zatražili od Bilsene Šahman, pomoćnice ministra zdravstva KS za zdravstvenu zaštitu.

– U konkretnom slučaju ala 600 soda je dodatak prehrani koji sadrži alfa-lipoičnu kiselinu, te se kao takav ne nalazi na Esencijalnoj listi lijekova, odnosno mora se platiti. Također, postoji posebna lista za pomagala. Ukoliko pomagala nisu na listi, pacijent se za nadoknadu troškova obraća Zavodu zdravstvenog osiguranja KS, koji donosi konačnu odluku – kaže Šahman.

Što se tiče lijekova koji nisu na Esencijalnoj listi, prema riječima našeg sugovornika, preko Zavoda za zdravstveno osiguranje moguće je refundirati troškove u iznosu od 50 posto.

– U takvim slučajevima pacijent dostavlja nalaz i račun na šalter Zavoda zdravstvenog osiguranja KS s naznakom da traži naknadu troškova. Komisija za naknadu troškova će to razmotriti i donijeti konačnu odluku – dodaje Šahman.

Prema njezinim riječima, nema zemlje u svijetu gdje su svi lijekovi na listi, bez obzira na izdvajanja za zdravstveno osiguranje.

– Ne znam što očekuju naši pacijenti, da smo Švicarska, vjerujte mi, ni u toj zemlji to ne postoji – naglašava Šahman.

Podsjetila je i da postoji Federalna lista lijekova A i B na koju kantoni nemaju utjecaja.

– Preuzeli smo kompletnu federalnu listu A, koju nema niti jedan kanton. To je ogroman popis i imamo užasan porast potrošnje droga. Uzeli smo koliko smo mogli s B liste. Čak smo preuzeli i neke lijekove, koje treba platiti u određenom iznosu, sto posto na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje – objašnjava Šahman.

U Ministarstvu kažu da ne mogu utjecati na politiku propisivanja liječnika u javnim zdravstvenim ustanovama, ali da se liječnici trebaju pridržavati liste lijekova.

Ako lijek nije na listi, a osobi je neophodan, u takvim slučajevima pacijent snosi troškove.

– I na našem tržištu ima puno novih lijekova. Možda neki liječnici imaju dobra iskustva s lijekovima koji nisu na listi pa ih propisuju pacijentima. Ima naznaka da će se ponovo mijenjati Federalna lista lijekova, pa se nadamo da će se na njoj naći i neki novi lijekovi – kazao je Šahman.

Još nije poznato kada bi se Prijedlog zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata u Kantonu Sarajevo mogao naći pred zastupnicima u Skupštini Kantona Sarajevo.

Poznato je da ova točka nije na dnevnom redu sjednice zakazane za idući tjedan, a hoće li biti i na srpanjskoj, nije poznato.

Kako nam je kazao Muamer Bandić, zastupnik SBiH u Skupštini KS, kada god ova tačka dođe na dnevni red, neće dobiti podršku ovog kluba.

– Na ovaj način Trojka još jednom namjerava opljačkati građane KS i pogodovati kriminalnom miljeu. Ako ne bude promjena samog zakona i ako se ne uvaže barem neke primjedbe, nećemo glasati za njega – rekao je Bandić.

Prema najavama iz Ministarstva komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, planirano je legalizirati između 16.000 i 18.000 od 50.000 nelegalno izgrađenih objekata u Kantonu Sarajevo.

U prijedlogu zakona predloženo je da zakupnina po metru četvornom iznosi 200 KM za prvu zonu, 160 KM za drugu, 100 KM za treću zonu, 60 KM za četvrtu, 40 KM za petu i 20 KM za šestu i ostale zone.

To znači da ćete, ako imate kuću od 100 kvadrata u prvoj zoni, samo na osnovu ove rente morati platiti 20.000 KM.

Manje ćete platiti ako vam je kuća, primjerice, u četvrtoj zoni, pa ćete u gotovini morati izdvojiti 6.000 KM.

Ako vaša kuća ili zemljište graniči sa susjedovim, on mora dati suglasnost za legalizaciju, a caka je u tome što su tehnički uvjeti za te objekte gotovo isti kao i za redovnu gradnju, što je nemoguće jer se radi o objektima koji su već izgrađeni bez dozvole.

Problem je što se ne zna hoće li se zakon odnositi na građane koji su već predali zahtjev za legalizaciju i koji su već dobili urbanističku suglasnost i građevinsku dozvolu te tek čekaju uporabnu dozvolu ili su tek krenuli u proces legalizacije.

Resorni ministar Mladen Pandurević ranije je najavio da zakon stupa na snagu 1. siječnja sljedeće godine te da će građani stanarinu moći plaćati u 24 rate.

Američki tehnološki div Meta planira predstaviti nove pretplatničke verzije svojih najpopularnijih platformi – Facebooka, Instagrama i WhatsAppa.

Nazvani Facebook Plus, Instagram Plus i WhatsApp Plus, korisnicima diljem svijeta bit će ponuđene dodatne značajke i ekskluzivni sadržaj, objavila je direktorica proizvoda Mete Naomi Gleit u videu objavljenom na Instagramu.

Ovim potezom Meta nastoji smanjiti ovisnost o prihodima od oglašavanja i otvoriti nove izvore prihoda kroz pretplatnički poslovni model.

Prema Gleitu, korisnici koji se pretplate na Instagram Plus i Facebook Plus dobit će pristup naprednim analitičkim alatima, detaljnijoj statistici pregleda Instagram Storiesa i dodatnim opcijama personalizacije profila.

WhatsApp Plus će se, s druge strane, prvenstveno fokusirati na personalizaciju korisničkog iskustva.

Među najavljenim značajkama su premium naljepnice i prilagodljive melodije zvona. Meta još nije objavila potpuni popis funkcionalnosti koje će biti dostupne unutar novih pretplatničkih paketa.

Iako službena informacija o cijeni još nije potvrđena, nekoliko medija navodi da bi pretplata za Instagram Plus i Facebook Plus trebala iznositi 3,99 američkih dolara mjesečno, odnosno oko 3,40 eura. WhatsApp Plus navodno košta 2,99 dolara mjesečno.

Dugoročno, Meta planira objediniti sve Plus usluge pod jedinstvenim brendom pod nazivom “Meta One”.

Još 2023. godine tvrtka je uvela verzije Facebooka i Instagrama bez reklama u Europi, kao odgovor na strože propise Europske unije o zaštiti privatnosti i korištenju korisničkih podataka.

Europski korisnici od tada mogu birati između besplatne verzije platforme s personaliziranim oglasima i plaćene verzije bez oglasa.

Uvođenjem novih Plus paketa, Meta sada dodatno proširuje ponudu pretplate, nastojeći izgraditi održiviji poslovni model koji neće ovisiti samo o oglašavanju.

Umjetna inteligencija (AI) bi u skoroj budućnosti mogla postati osnovna komunalna usluga, poput struje ili vode, a korisnici će plaćati samo prema stvarnoj potrošnji, a ne kroz fiksne mjesečne pretplate.

Ovu viziju predstavio je CEO OpenAI-ja, Sam Altman, govoreći na BlackRock Infrastructure Summitu.

Prema njegovim riječima, naknada za korištenje umjetne inteligencije zamišljena je tako da građani plaćaju onoliko koliko stvarno koriste računalne resurse.

Altman je objasnio da se tehnološki sektor kreće prema modelu u kojem inteligencija nije luksuz ili fiksni paket, već resurs dostupan u svakom trenutku.

– U biti će naš posao izgledati kao simbolična prodaja. Vidimo budućnost u kojoj je inteligencija korisnost, poput struje ili vode, a ljudi je kupuju od nas potrošnjom i koriste je za što god žele – rekao je Altman.

Umjesto sadašnjih modela pretplate koji su uobičajeni za softverske usluge, “pay-as-you-go” model bi korisnicima omogućio veću fleksibilnost.

Baš kao što gasimo svjetla radi uštede električne energije, korisnici mogu kontrolirati troškove AI usluga putem intenziteta njihove implementacije.

Direktor tvrtke OpenAI istaknuo je kako tvrtke poput njegove već grade infrastrukturu za takvu budućnost, gdje se inteligencija isporučuje “na zahtjev”, postajući neizostavan dio svakodnevnog života i poslovanja, jednak osnovnim životnim potrebama.

Isplata uvećanih boračkih naknada za ožujak, kao i isplata retroaktivne povišice za siječanj i veljaču trebala bi početi okvirno 10. travnja, saznaje Faktor.

U ove naknade uključena je i dnevnica za borce s federalnog nivoa, koja sa povećanjem sada iznosi 6,20 KM, sa 5,57 KM.

Vlada Federacije donijela je 18. ožujka Odluku o utvrđivanju osnovice za utvrđivanje visine mjesečnih novčanih primanja za korisnike prava braniteljsko-invalidske zaštite u Federaciji BiH za razdoblje siječanj – lipanj 2026. godine (invalidnina), u iznosu od 1.171,28 KM.

Na temelju toga utvrđuje se visina mjesečnih novčanih primanja osobnih i obiteljskih invalidnina u Federaciji Bosne i Hercegovine za razdoblje siječanj – lipanj 2026. godine, sukladno Zakonu o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, kao i za korisnike prava iz braniteljsko-invalidske zaštite koji su to pravo stekli prije 6. travnja 1992. godine.

Primjerice, prosječna invalidnina od 450 KM bit će povećana za 11,2 posto, odnosno kada se preračuna u novac bit će veća za 50,4 KM i iznosit će nešto više od 500 KM.

Potrebno je reći da će ubuduće ratne invalidnine, obiteljske invalidnine (obitelji šehida), dnevnice s federalne razine biti vezane za povećanje mirovina u FBiH.

Dnevnice s razine Federacije povećavaju se na 6,20 KM, a korisnicima će retroaktivno biti isplaćeno povećanje za siječanj i veljaču. Po nekih 63 feninga, što je 1,26 KM.

Sljedeće povećanje može se očekivati ​​u srpnju.

Sarajevo je sinoć, prema podacima relevantnih svjetskih platformi, bilo drugi najzagađeniji grad u svijetu, što je ponovno otvorilo raspravu o mjerama za smanjenje zagađenja zraka.

Govoreći o ovom problemu u emisiji N1, predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić kazala je da će vlasti u Kantonu Sarajevo morati posegnuti za nepopularnim mjerama, među kojima je navela naplatu posebnih tarifa za vozila koja ulaze u centar grada, po uzoru na europske metropole.

Ćudić je istaknuo da problem zagađenja ne staje na granicama kantona, te da su najveći izazovi promet i individualna ložišta, dok se dugoročniji rezultati sredstava uloženih u javni prijevoz i željeznicu mogu očekivati ​​u narednih nekoliko godina.

Nakon njenog gostovanja, reagirao je ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta.

– Nakon televizijskog gostovanja gospođe Sabine Ćudić dobio sam mnogo pitanja o tome da li će se naplaćivati ​​ulazak u centar grada, obavještavam javnost da Ministarstvo saobraćaja KS ne razmatra niti priprema bilo kakvu naplatu ulaska u centar grada – napisao je Šteta na Facebooku.

Čim otvorite platforme za najam stanova odmah će vas zasuti oglasi za najam “stanova na dan”.

Nudi ih se na svakom uglu, u centru grada, u novogradnji, na periferiji u miru, kako tko želi.

Kada pogledate te stanove, stvarno izgledaju lijepo i luksuzno, a cijene su prilično “paprene”.

Tako ćete za tri boravka u tom stanu od 40-ak kvadrata u blizini centra Sarajeva izdvojiti 300 KM za tri dana, ali će oni koji žele “kratko zadovoljstvo” tri sata boravka platiti 40-50 KM.

Iznajmljivanje “apartmana na dan” doživljava procvat u novogodišnjem periodu, kada brojni turisti iz regije dolaze na doček Nove godine u Sarajevu. S obzirom na to da ove godine pjeva Jelena Rozga, izvjesno je da će broj turista iz regije, ali i drugih gradova Bosne i Hercegovine biti veliki. Svi ti ljudi moraju negdje spavati.

Posjetiteljima se više isplati platiti taj apartman nego višednevni boravak u hotelu. Osim toga, imaju pravo trošiti novac kako žele, a vlasnici stanova zadovoljno koriste i trljaju ruke. Kako stvari stoje, stotine tisuća maraka bit će “stornirane” i ove godine.

Iznajmljivanje stanova na dan nije jasno regulirano zakonom, vlasnici uglavnom ne plaćaju porez.

– Termin “apartman na dan” ne postoji ni u jednom zakonskom propisu, a tržišna inspekcija i turistička inspekcija najam apartmana tretiraju kao rad bez odobrenja ugostiteljskog objekta (apartmana). Sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti FBiH, osoba za koju se utvrdi da se bavi djelatnošću iznajmljivanja apartmana bez odobrenja nadležnog organa postupa se izdavanjem rješenja o zabrani obavljanja ugostiteljske djelatnosti i izdavanjem prekršajnog naloga u iznosu od 150 KM, a sukladno odredbama navedenog Zakona – kaže Vildana Brdarić-Vranj, glasnogovornica Kantonalne uprave za Inspekcijski poslovi KS.

Kao iu slučaju Porezne uprave FBiH, inspektori ove inspekcije nemaju ovlasti ulaziti u privatni stan bez sudskog naloga.

– Aktivnosti Inspekcije tržišno-turističke inspekcije vezane uz najam apartmana, a sukladno raspoloživim kapacitetima, provode se kontinuirano i planski, a nadzorima su obuhvaćene pravne i fizičke osobe koje nude i oglašavaju usluge smještaja putem online platformi kao što su Booking.com, Airbnb.com, OLX.ba i drugih web stranica i aplikacija za oglašavanje smještaja.

Za plaćanje poreza za izdavanje “stana na dan”, kako kaže Brdrarić-Vranj, nadležna je Porezna uprava FBiH. No, rekli su nam da to nije u njihovoj nadležnosti.

– Tijekom listopada i studenog ove godine Inspekcija tržišne i turističke inspekcije izvršile su nadzore navedenih smještajnih objekata na području Kantona Sarajevo. U dosadašnjim aktivnostima izvršeno je 56 inspekcijskih nadzora, pri čemu je utvrđeno da 21 subjekt obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog organa, po čemu su inspektori postupali izdavši 21 prekršajni nalog ukupne novčane vrijednosti 3.150 KM. Izdano je 11 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti – kaže Vildana Brdarić-Vranj.

Navodi da se i u tekućem mjesecu provode pojačani inspekcijski nadzori na navedenom području, zbog nadolazećih novogodišnjih praznika, kada se očekuje povećan broj gostiju u Kantonu Sarajevo.

– Ovim putem apeliramo na javnost da sve informacije vezane za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (iznajmljivanje apartmana) bez odobrenja za rad izdatog od strane nadležnog organa prijavi ovoj Inspekciji – zaključila je za Faktor Vildana Brdarić-Vranj, glasnogovornica Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.