Više od godinu dana nakon početka provedbe Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura, samo su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija osigurale više od jedne isplate vezane uz provedbu reformi.

Kako piše Euractiv, neujednačen napredak pokazuje da politička nestabilnost koči neke zemlje, ali također postavlja pitanje provode li vlade trajne promjene ili samo poštuju rokove kako bi dobile novac.

Europska komisija pokrenula je Plan rasta za 2023. kako bi ubrzala europsku integraciju. Financijska sredstva uvjetovana su provedbom konkretnih gospodarskih, institucionalnih i reformi vladavine prava, uz postupno uključivanje šest zemalja Zapadnog Balkana u dijelove jedinstvenog tržišta EU.

Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela niti jednu reformu predviđenu Planom rasta, zbog čega nije mogla pristupiti raspoloživim sredstvima.

Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je tijekom nedavnog posjeta Sarajevu da će daljnja odgađanja značiti nove financijske gubitke.

BiH je već izgubila 108 milijuna eura, a do kraja godine mogla bi ostati bez više od 370 milijuna eura.

Sličan problem ima i Kosovo, koje je u travnju dobilo 61,8 milijuna eura predfinanciranja, ali je politička kriza onemogućila provođenje potrebnih reformi.

Kosovska vlada procjenjuje da je država već izgubila oko 40 milijuna eura zbog neispunjenja reformskih ciljeva do kraja lipnja, dok bi do kraja godine mogla ostati bez ukupno 250 milijuna eura ako se ne formira funkcionalna vlada sposobna usvojiti potrebne zakone.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Kosovo Riho Terras ocijenio je da zemlja ne može napredovati dok se ne riješi politička kriza.

Srbija je primila jednu isplatu u siječnju, ali je izvjestitelj Europskog parlamenta Tonino Picula pozvao na obustavu daljnjih isplata dok Beograd ne pokaže veću predanost europskim reformama.

Marko Todorović, analitičar Centra za europsku politiku u Beogradu, rekao je da Srbija ima sposobnu administraciju i stabilnu parlamentarnu većinu, zbog čega je neispunjavanje obveza pitanje političkih prioriteta.

Dodao je da će pritisak na vlasti biti sve veći jer se sredstva koja se ne iskoriste mogu preusmjeriti u zemlje koje brže napreduju.

Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija osigurale su više isplata unatoč vlastitim političkim podjelama. Stabilne parlamentarne većine, poput one u Albaniji, te politički kompromisi u Crnoj Gori omogućili su brže donošenje reformskih mjera.

Direktorica Centra za demokraciju i ljudska prava iz Podgorice Nevenka Vuksanović upozorila je, međutim, da formalno ispunjenje ciljeva u Crnoj Gori nije uvijek praćeno vidljivim strukturnim promjenama.

Prema njezinim riječima, brojčani ciljevi često su ostvareni, ali nema dokumentacije potrebne za neovisnu provjeru rezultata, posebice u područjima pravosuđa i vladavine prava.

Europska komisija priopćila je kako je Plan rasta i instrument europske integracije i test sposobnosti vlada zapadnog Balkana da provedu obećane reforme.

Probili smo sve rokove za provedbu Reformske agende, a Europska komisija nas je upozorila da ćemo izgubiti sav novac od Plan rasta za Zapadni Balkan ako se ne maknemo. Nadam se da će do ove promjene doći već na sljedećoj sjednici Vijeća ministara BiH, koja bi mogla biti održana 30. srpnja.

Izjavio je to Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, nakon današnje sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj je ukratko razmatrana Reformska agenda.

– Očekujem da ćemo na idućoj sjednici imati izmjene vezane uz usvajanje dokumenata potrebnih za potpisivanje Reformske agende s Europskom komisijom. Očekujem da će oba ugovora, o zajmu i instrumentu, i odluka koja će definirati kako će se provoditi Reformska agenda biti stavljena u proceduru. Oni moraju proći ratifikaciju u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvu BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH – rekao je Forto.

Na pitanje o rokovima, odgovorio je da smo ih sve pogodili.

– Stiglo je upozorenje Europske komisije da ćemo izgubiti sav novac ako se ne pokrenemo. Možda će ovi potezi to odgoditi. Čuli smo da Srbija nije povukla sredstva i nadam se da nećemo ostati bez toga, bez obzira na to tko bude u Vijeću ministara kada bude implementacija – rekao je Forto.

Dodao je da je, osim toga, sjednica Vijeća ministara BiH protekla mirno.

Bosna i Hercegovina je iz Plana rasta trebala dobiti milijardu eura. Tada je BiH kao kaznu za nerad izgubila 108,5 milijuna eura, a sada smo na rubu gubitka 373,9 milijuna eura. Dva dogovora SNSD-ovog ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića čekaju se nekoliko mjeseci.

Nakon poražavajuće bilance vezane za neispunjavanje nijedne od obećanih 113 mjera iz Reformske agende Plana rasta EU, aktualne vlasti, govoreći aktualnim sportskim rječnikom, zabile su još jedan autogol stavljanjem BiH na sivu listu Moneyvala, kazao je Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije.

bh. danas je u Parizu izaslanstvo obaviješteno da je naša zemlja završila na sivoj listi, što bi trebalo biti ozvaničeno u petak na plenarnoj sjednici FATF-a (International Anti-Money Laundering Group).

Ono što Bosna i Hercegovina nije ispunila kako opet ne bi završila na ovoj sivoj listi je donošenje zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine, niti je uspostavila registar stvarnih vlasnika pravnih osoba u Bosni i Hercegovini.

BiH je na ovoj sivoj listi bila sve do 2015. godine i bilo je potrebno mnogo vremena i truda da se s nje “skine”. Siva lista sa sobom nosi negativne posljedice za gospodarstvo, ali i građane.

– Skuplji i sporiji transferi novčanih tokova za građane i gospodarstvenike dodatno će opteretiti ionako financijski iscrpljene porezne obveznike zbog nemogućnosti političara da ispune uvjete i međunarodnih zakupaca u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Uzalud su nadležne institucije i istaknuti stručnjaci iz gospodarstva i nevladinog sektora uporno upozoravali na ovakav nepovoljan razvoj situacije za BiH, kao članicu Vijeća Europe. Ignoriranje preporuka FATF-a i nemogućnost postizanja dogovora o izmjenama Zakona o međunarodnoj pomoći u kaznenim stvarima, državnog Zakona o oduzimanju imovine stečene kaznenim djelom i uspostavljanje registra stvarnih vlasnika dodatno narušava vladavinu prava u oblastima na koje je međunarodna zajednica posebno osjetljiva – istaknuo je Hadžović u reagiranju, uz napomenu da je sada “114:0 u korist političara protiv građana”.

Istaknuo je i kako zbog nemogućnosti potpisivanja protokolarnih sporazuma s Europskom komisijom vlasti BiH nisu u mogućnosti povući 70 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Plana rasta, a do kraja godine riskiraju gubitak još 374 milijuna.

– Izborni ciklus i implementacija izbornih rezultata građanima ne daju gotovo nikakvu nadu da će političari uspjeti ispoštovati rok za koji su Marta Kos, povjerenica za proširenje, i drugi dužnosnici EU jasno rekli da ga više neće biti moguće produžiti.

Dakle, jedino što građanima preostaje jeste da u sumornom moru neispunjenih političkih obećanja i neodgovornosti prema njima, kao glasačkoj mašineriji, iskoriste trenutke radosti koje im u ovom euforičnom periodu pružaju najbolji sportski predstavnici BiH i dobro razmisle kada daju svoj vrijedan glas sljedećoj garnituri vlasti – dodao je Hadžović.

Šef Delegacije Europske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca objavio je novu kolumnu posvećenu Planu rasta povodom izjave ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića (SNSD) da BiH nitko ne daje milijun eura u novcu, već milijun eura u kreditima.

Amidžić je rekao da mu je priče o gubitku milijuna eura preko glave.

U kolumni pod naslovom “Cijena kiselog grožđa” Soreca nigdje ne spominje Amidžića, ali je iz nje jasno da je razlog SNSD-ov ministar.

Njegovu kolumnu prenosimo u cijelosti.

– U poznatoj Ezopovoj bajci, lisica bezuspješno pokušava dohvatiti grožđe prije nego što ljutito odustane, mrmljajući da je ionako vjerojatno kiselo. Nevjerojatna je sličnost sve češćeg narativa u Bosni i Hercegovini. Suočeni s institucionalnim nedostatkom aktivnosti, neki pribjegavaju argumentu “kiselog grožđa”, sugerirajući da je za Bosnu i Hercegovinu beznačajan rizik od gubitka 373,9 milijuna eura iz Plana rasta, uz već izgubljenih 108 milijuna eura.

Primjerice, navodi se da su značajna sredstva dostupna kroz Plan rasta irelevantna jer su to “samo zajmovi”, a ne bespovratna sredstva. Takve su tvrdnje krajnje pogrešne.

Od ukupno 976,6 milijuna eura koliko je izdvojeno za Bosnu i Hercegovinu u zamjenu za provedbu 113 jasno definiranih reformskih koraka, 280,3 milijuna eura ili 548,21 milijun KM su isključivo bespovratna sredstva.

Ili da to stavim u određenu perspektivu. Naime, Nacrt godišnjeg državnog proračuna koji je usvojilo Vijeće ministara 21. svibnja 2026. godine iznosi 1,58 milijardi KM. Dakle, dio Plana rasta koji čine grantovi iznosi više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog proračuna Bosne i Hercegovine. Teško je razumjeti odbijanje takve podrške. U ovoj fazi Bosna i Hercegovina ostaje jedini partner sa Zapadnog Balkana bez ijednog eura iz Instrumenta za reforme i rast iz Plana rasta.

Što se tiče kreditne komponente, kreditna sredstva se nude pod izuzetno povoljnim uvjetima koji daleko nadmašuju uvjete bilo kojeg drugog partnera. Predviđa se da će ekonomski rast koji Bosna i Hercegovina može ostvariti ovim ulaganjima višestruko premašiti vrijednost samog duga. Ovi zajmovi imaju maksimalno dospijeće od 40 godina, s izdašnim razdobljem počeka koji osigurava da otplata glavnice ne započne prije 2034. (pod pretpostavkom da se potrebni ugovori završe ove godine). U kombinaciji s iznimno konkurentnim kamatnim stopama, znatno nižim od onih koje nude druga tržišta i partneri, EU pruža iznimno povoljnu financijsku ponudu. Ponuda koju druge zemlje u regiji uspješno koriste za postizanje dobrobiti za svoje građane.

Međutim, usred rasprava o kamatama i paketima vrijednim više milijuna dolara, važno je upamtiti da plan rasta nije samo stvar financijskog ulaganja. Financiranje je sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. Koraci navedeni u Agendi reformi osmišljeni su kao katalizator sveobuhvatne gospodarske transformacije i ubrzanja integracije u Jedinstveno europsko tržište.

Bosna i Hercegovina ima ogroman, neiskorišten ekonomski potencijal. Plan rasta pruža upravo one alate koji su potrebni za poticanje održivog rasta, prosperiteta i dugoročne stabilnosti.

Ključno je naglasiti da Plan rasta ne postoji izoliran, već je dio šireg okvira europske potpore. Sredstva iz Plana rasta odvojena su od 140,5 milijuna eura bespovratnih sredstava dodijeljenih BiH u okviru postojećeg IPA okvira za razdoblje od 2025. do 2027. godine, koji sada čeka konačnu ratifikaciju. EU također nastavlja pružati ciljanu bespovratnu potporu putem drugih mehanizama, kao što je 45,7 milijuna eura mobiliziranih iz Fonda solidarnosti EU-a za pomoć u oporavku od razornih poplava 2024. Sveukupno, od 2020. EU je mobilizirao 2,4 milijarde eura ukupnih ulaganja za Bosnu i Hercegovinu, uz potporu od 820 milijuna eura bespovratnih sredstava EU-a i bilateralnih donatora.

Iza ove gomile brojki stoji činjenica da su Europska unija i njene zemlje članice i dalje daleko najveći davatelji potpore Bosni i Hercegovini. Ovo nije samo pomoć dobrih susjeda, već strateško ulaganje u dugoročnu stabilnost i prosperitet našeg kontinenta, s ciljem cjelovite integracije Zapadnog Balkana u Europsku uniju.

Za razliku od bespomoćne lisice u Ezopovoj bajci, domaće vlasti zapravo imaju sposobnost iskoristiti dostupne prilike. Iako dosljedno pokazuje fleksibilnost u uzimanju u obzir složenih domaćih procesa donošenja odluka, Europska unija također djeluje prema strogim pravilima i zakonskim rokovima. A vrijeme curi.

Ključni test odlučnosti Bosne i Hercegovine da napreduje prema postupnoj integraciji u Jedinstveno europsko tržište je sposobnost domaćih vlasti da ispune uvjete koji dopuštaju Centralnoj banci da podnese zahtjev za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Pristupanje SEPA-i znatno bi smanjilo troškove prekograničnih prijenosa novca, uključujući nove članice SEPA-e Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, kao i EU. To su očite koristi za poslovni sektor, kao i za pojedince i obitelji.

Drugi test bit će mogu li domaće vlasti ispuniti uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, posebice donošenjem Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u BiH u skladu s europskim standardima, te imenovanjem glavnog pregovarača.

Sada je krajnje vrijeme da se napreduje u finalizaciji Ugovora o zajmu i Ugovora o instrumentu, kao pravne osnove za isplatu sredstava iz Plana rasta. Nakon usvajanja Reformske agende u sklopu Plana rasta prošle godine, Bosna i Hercegovina ispunjava uvjete za predfinanciranje u iznosu od oko 68 milijuna eura. Ugovor o zajmu i Ugovor o instrumentu standardni su administrativni dokumenti. Nema razloga za odgodu. I nikakvi izgovori o “kiselom grožđu” neće moći opravdati tužnu stvarnost da nerad ima visoku cijenu za građane Bosne i Hercegovine – napisao je Soreca.

Ispunjavanje uvjeta za povlačenje novca iz Plana rasta Zapadnog Balkana ide malo po malo jer je dogovor da Plan rasta ne radi prije izbora. To se vidi iz aviona, ne može se sakriti, rekao je danas ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto komentirajući činjenicu da je Europska komisija odobrila 159 milijuna eura europskog novca Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, dok je BiH opet ostala bez novca.

– Danas smo u Vijeću ministara BiH dobili kratku informaciju od ministra Srđana Amidžića koji će predložiti dva sporazuma koje moramo ratificirati s EU. Amidžić je danas potvrdio da je jedan od ugovora u mišljenju entitetskih vlada. To ćemo dalje provjeriti gdje je proceduralno.

Radi se malo po malo jer je dogovor da se Plan rasta neće raditi prije izbora, to se iz aviona vidi, ne može se sakriti. Plan je odavno mogao ići u proceduru, ali ne postoji volja SNSD-a da se rade reforme jer plan funkcionira na način da „napravite određenu reformu i za nju se veže grupa mjera, zakona i cijena“ i onda bi morali odgovoriti narodu RS-a zašto neće dati stotine miliona KM za reforme koje ne žele – rekao je Forto (Naša stranka).

S njim se složio i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (NiP) koji je rekao da je “sve na vagi”.

– Nejasno je da ne ispunjavamo minimalne tehničke uvjete, a da dobivamo ozbiljna sredstva, ozbiljnija od onoga kako se RS zadužuje na berzama uz velike kamate – dodao je Konaković.

Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD) pak kaže da mu je priče o Planu rasta preko glave.

– Preko glave mi je tih priča “BiH će izgubiti milijardu eura europskog novca”. Nećemo izgubiti milijardu eura novca, nego milijardu kredita. Nitko nam ne poklanja milijardu eura, nego nam daje kredit od milijardu eura. Doduše, tu je 280 milijuna eura bespovratnih sredstava, ostalo je kredit, na način da nam kažu u koje stvari možemo to uložiti, da mi u ovom trenutku nemamo ni visinu kamata, ni način ni naknadu koju moramo platiti – rekao je Amidžić.

Rekao je da se, što se tiče EU i imovine Europske unije, slaže s uspostavom standarda u području prava i gospodarstva.

– Puno je veća korist od toga hoće li nam EU ove godine dati 200 milijuna eura kredita ili neće. Novac nije problem, postoji višak novca, kada niste visoko zaduženi onda vam nije problem osigurati financiranje. To ste imali priliku vidjeti kada je u pitanju Vlada RS, a Vlada FBiH je izašla na Londonsku berzu sa 800 miliona eura. Želim uspjeh, vjerujem da će završiti za investicijske projekte – stav je Amidžića.

Ovaj saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine formiran je početkom 2023. godine, kada smo slušali izjave o najbrže formiranom Vijeću ministara. Nedugo zatim imali smo priliku slušati ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lidera NiP-a Elmedina Konakovića o najbrže usvojenom budžetu, rekordnom budžetu, najproduktivnijoj sjednici Vijeća ministara…

O uspješnosti Vijeća ministara i njegovom bržem i boljem radu od prethodnih saziva Konaković je govorio početkom 2025. godine, istog dana kada su SNSD-ovi ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić Konakoviću donijeli bager igračku da se “igra”, a kraj 2025. godine Konaković je zaključio pohvalama za solidne, kvalitetne sjednice i Vijeće ministara koje nikada nije bilo u blokadi.

Slušali smo i izjavu predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto (HDZ) sredinom prošle godine o sadržajnoj sjednici, napretku i dobrom raspoloženju, te o Krištinom zadovoljstvu tom i prethodnim sjednicom.

U toj kvalitetnoj i brzoj “nikad boljoj” godini Vijeće ministara BiH je, prema vlastitom izvješću o radu, usvojilo samo tri zakona.

Ostalih više od 50 ostalo je djelomično dovršeno, nedovršeno ili odgođeno u 2025. godini.

Sadržajne i produktivne sjednice vladajuće koalicije, koju čine Trojka, HDZ i SNSD, nastavljene su iu ovoj godini, u kojoj još nismo došli do proračuna.

Pokazana „opredijeljenost za europske procese i europski put“, o kojoj smo imali prilike čuti svako malo, rezultirala je gubitkom od 108,5 milijuna eura i prijetnjom gubitka još 373,9 milijuna eura iz Plana rasta, dok europski zakoni stoje u SNSD/HDZ-ovoj blokadi Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

A za ulazak u NATO ispunili smo sve uvjete, uvjerava nas predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP), samo da nam se uputi poziv. Osim onoga što nemamo 800 milijuna KM iz obrambenog proračuna, a što NATO traži od nas.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto (Naša stranka) obratio se medijima nakon današnje sjednice Vijeća ministara BiH, te je u nekoliko tema kritizirao i državnu i entitetsku vlast, a sebe je istaknuo zaslužnim za ono što je dobro uradio.

Kada je riječ o Planu rasta i povlačenju europskog novca, kao i opasnosti od gubitka dijela od 731 milijun KM, Forto je kazao kako je dobio informaciju da je pitanje dana kada će stići dva sporazuma koje BiH treba potpisati s EU, te da bi do kraja lipnja mogla sustići sve ono što je bio zadatak do kraja studenog.

– Primijetio sam da oba doma Parlamentarne skupštine BiH imaju kapacitet za brzo sastajanje. Propustili smo šansu da sve to uradimo ranije – dodao je Forto, inače potpisnik koalicijskog sporazuma stranaka koje čine državnu vlast (Trojka, HDZ i SNSD), koji, podsjećaju iz HDZ-a, nikada nije raskinut.

Forto je izvijestio javnost da je Vijeće ministara danas usvojilo sporazum o zaduženju od 60 milijuna eura kod Europske banke za obnovu i razvoj, a krajnji korisnik su Ceste RS-a.

Forto je ustvrdio da je riječ o projektu za koji se dosta borio, “imajući u vidu da ekipa iz RS nije znala kako da finansira ovaj projekat, a to je bruka i bruka za put Šćepan Polje”.

– Sada će se zatvoriti financijska konstrukcija. Stotinu milijuna eura ne samo za 13 kilometara do mosta koji će biti granični prijelaz, nego je projekt napravljen tako da se mogu raditi određene dionice koje vode do njega, a najlošiji dio ceste, trenutno zatvorena cesta, koja je smetnja i sramota za RS, za BiH i za regiju jer je to regionalna cesta koja povezuje dva glavna grada Sarajevo i Podgoricu. Drago mi je da se zatvara financijska konstrukcija – dodao je Forto rekavši kako do toga ne bi došlo da se on nije dogovorio.

Na upit o proračunu institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu, odgovorio je da bi nacrt proračuna mogao biti upućen resorima početkom sljedećeg tjedna, a krajem tjedna na izvanrednoj sjednici Vijeća ministara BiH ili eventualno na sjednici 20. svibnja.

I ponovivši da je za našu stranku neprihvatljivo da BHRT ne bude uvršten u proračun, rekao je da o proračunu treba pregovarati i donositi ga jer u njemu ima 70 institucija.

Odgovorio je i na pitanje o gužvi na granici s Hrvatskom, odnosno Europskom unijom, zbog novog EES sustava, te se požalio da je i on prošli vikend prešao granicu, da ih je sedam čekalo pola sata i svi su izašli da se slikaju, dok je drugi red prošao slobodno, među kojima je i veliki broj bh. registracija.

– To je neugodno i diskriminirajuće. Ali to se dogodilo jer BiH ne može ući u EU, a ne može jer je na vrhu politika koja zna sve blokirati. Vratimo li se sposobnoj koordinaciji oko potpisivanja ugovora s Hrvatskom i američkim investitorom za (južnu) plinsku infrastrukturu, da se na ovaj način približavamo zahtjevima EU, davno bismo otvorili sva poglavlja, a mnoga zatvorili. I ja sam se ovog vikenda na granici osjećao poniženo. Izvor tog poniženja je antieuropska politika koja dolazi prvenstveno iz Banja Luke, koja odbija raditi reforme. Građani RS moraju znati da oni biraju tu politiku – poručio je Forto partnerima koje je sam izabrao.

Europska unija obustavila je isplatu sredstava iz Plana rasta namijenjenih Srbiji, izjavila je u četvrtak navečer povjerenica EU za proširenje Marta Kos, optuživši Beograd za nazadovanje u reformama pravosuđa, izvijestio je u petak France Presse.

Izjava dana na konferenciji u Švicarskoj dolazi nakon što je srbijanski parlament usvojio reforme pravosuđa bez konzultacija s tužiteljima, sucima, EU-om ili drugim stručnim tijelima o tome, javlja HRT.

Prema kritičarima reformi usvojenih u siječnju, one daju veće ovlasti predsjednicima sudova nad sucima i uklanjaju jamstva koja osiguravaju neovisnost tužitelja, što je izazvalo zabrinutost unutar EU-a i Vijeća Europe.

– Za sada smo obustavili sve isplate iz Plana rasta jer je došlo do zastoja u oblasti pravosuđa – rekao je Kos odgovarajući na pitanje o Srbiji.

Dok se to ne ispravi, neće moći koristiti europsku financijsku potporu, dodala je na konferenciji organiziranoj povodom 50. Dana Europe na švicarskom Sveučilištu u Fribourgu.

Europska komisija nije odgovorila na upit AFP-a je li donesena službena odluka o obustavi financiranja.

Plan rasta koji se odnosi na šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Srbija) raspolaže sa šest milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. Namijenjen je poticanju gospodarstva i ubrzanju približavanja Uniji.

Sredstva su uvjetovana reformama, posebice onima koje se odnose na neovisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije.

Srbija je sredinom siječnja u sklopu tog plana dobila prvu tranšu od 56,5 milijuna eura, od ukupno 1,58 milijardi eura koliko je planirano za tu zemlju kandidatkinju za članstvo u EU.

Kos je kritizirao i nazadovanje u pogledu vladavine prava, demokracije i slobode medija.

– Srbija je danas snažno polarizirana – rekla je osvrćući se na napetu političku klimu u zemlji nakon gotovo godinu i pol dana antikorupcijskih prosvjeda.

– Ona je kandidatkinja više od desetljeća i, nažalost, bilježimo nazadovanje. Srbija ostaje blizak saveznik Kremlja i jedna je od rijetkih europskih zemalja koja nije uvela sankcije Rusiji nakon njezine invazije na Ukrajinu u siječnju 2022. Ne možete biti jednom nogom u dva tabora – zaključio je Kos.

Od početka 2024. godine svjedoci smo samouvjerenih izjava o milijardama eura europskog novca koji stižu u Bosnu i Hercegovinu putem Plan rasta. Samo što nije. Do danas nismo ni povukli marke. Štoviše, izgubili smo dio novca za kaznu.

Dvije godine čekamo da Vijeće ministara BiH osigura uvjete da dođemo do euforično najavljivanog novca.

Oni koji danas čine vlast šokirani su kako sve sporo ide.

– Ovo što se sada događa ide presporo… Ne mogu naći riječi za ovo što radimo kao država BiH, ali borba se nastavlja – rekao je oporbeni ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto iz Naše stranke, koji je na vlasti već četvrtu godinu.

Što se tiče Plana rasta, prošli smo fraze “formirana je radna skupina”, “uvjereni smo”, pa smo prešli na svaljivanje krivnje na nekog drugog.

Oporbena SDA, odnosno njena četiri kantonalna premijera, 2024. godine bila je krivac što se našla na udaru trojke, HDZ-a i SNSD-a.

Ova priča je trajala mjesecima dok je u praksi lider SNSD-a Milorad Dodik tražio rješenja na štetu države Bosne i Hercegovine, pa dok nisu dobili ono što su htjeli, SNSD-ovi ministri u Vijeću ministara BiH cijelu su prošlu godinu rušili Reformsku agendu kao ključni dokument Plana rasta. Zatim je usvojen u rujnu prošle godine i još uvijek je predstavljen kao veliki uspjeh.

Tada se govorilo da se prva tranša europskog novca od 68,4 milijuna eura očekuje krajem 2025. Prvu tranšu nismo povukli, a nakon prošlogodišnjeg gubitka od 108,5 milijuna eura kao kazne za nerad sada smo na rubu gubitka 373,9 milijuna eura. Očekuju se dva dogovora od, šokantno, SNSD-ovog ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića.

Ugovor o instrumentu i ugovor o kreditu koji su Bosni i Hercegovini neophodni za pristup europskom novcu iz Plan rastau proceduri su, no problem bi mogao nastati kod imenovanja koordinatora za Plan rasta.

BiH mora hitno poduzeti ove korake kako ne bi izgubila 373,9 milijuna eura iz Plana rasta, uz 108 milijuna eura koliko je izgubila prošle godine.

Na to je jučer upozorio Luigi Soreca, šef Delegacije Europske unije u BiH, pozivajući se na izlaganje Marte Kos, europske povjerenice za proširenje, pred Komitetom za vanjske poslove Europskog parlamenta prije dva dana.

Među ostalim, Kos je tada istaknuo da dok Ukrajina i Moldavija dobro napreduju, na Zapadnom Balkanu napredak je puno sporiji.

– Prošli tjedan sam pisao vlastima u regiji da ubrzaju svoje reforme ili će njihovi građani izgubiti. Plan rasta strogo se temelji na učinku i vremenski je ograničen. Trenutačno je više od 700 milijuna eura u opasnosti da bude trajno izgubljeno u regiji ako se reforme ne završe do lipnja 2026. ili prosinca 2026. – rekao je Kos.

Rok za Bosnu i Hercegovinu je lipanj, sudeći prema ranijim najavama da do ljeta imamo rok za ratifikaciju dva sporazuma koja su u proceduri, kazao je danas ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.

– Posebno smo danas (u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine) govorili o Planu rasta i Reformskoj agendi, koja je iz nekog razloga ispala iz interesa javnosti, iako se radi o stotinama milijuna eura za projekte i nizu reformi koje su prijeko potrebne BiH. Ovo što se trenutno događa ide presporo i danas smo u to dobili neki uvid.

U postupku su dva ugovora. Mislim da ćemo jedan uskoro dobiti od Ministarstva financija i trezora BiH, a drugi je u korespondenciji s Bruxellesom u smislu usuglašavanja nekih stavki – kazao je Forto.

No dodao je da ono što može postati političko pitanje je imenovanje koordinatora za Plan rasta.

– Za pripremu odluke bile su zadužene tri institucije: Direkcija za europske integracije, Ministarstvo financija i trezora BiH i Direkcija za ekonomsko planiranje. Nisu postigli konsenzus. Očekujem da će se o tome raspravljati na jednoj od sljedećih sjednica Vijeća ministara. Soreca je objavio stav komesara Kosa da ćemo, ako nešto hitno ne poduzmemo, izgubiti sljedeću tranšu od 731 milijun KM – rekao je Forto.