Iz Ureda za odnose s javnošću američkog State Departmenta priopćeno je da su SAD opredijeljene za partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom kako bi diversificirale svoj energetski sektor i donijele prosperitet svim građanima. Detektor.

U odgovoru su dodali da će plinovod Southern Interconnection, koji je bio prioritet američke vlade tijekom posljednje tri administracije, proširiti i diverzificirati energetski sektor BiH, dajući državi veću kontrolu nad opskrbom energijom osiguravanjem pristupa prirodnom plinu na temelju tržišnih uvjeta i smanjenjem ovisnosti o jednom, nepouzdanom izvoru.

– Izvoz energenata iz SAD-a središnji je stup naše gospodarske suradnje s europskim partnerima – naveli su u odgovoru.

Prema njima, SAD ima resurse da podrži napore Europe da se oslobodi ovisnosti o ruskim energentima i potakne gospodarski rast. Američke tvrtke pouzdani su partneri i spremne su preuzeti inicijativu čak i kada druge nisu.

– Pažljivo ćemo pratiti one koji politički probitak i ovisnost o ruskoj energiji daju prednost nad energetskom sigurnošću – dodali su iz Ureda.

Bosna i Hercegovina trenutno sav plin uvozi iz Rusije. BiH i Hrvatska su u travnju ove godine potpisale međudržavni sporazum Južna interkonekcija o izgradnji plinovoda. Projekt ima za cilj diversifikaciju pravaca i izvora opskrbe prirodnim plinom, kao i jačanje sigurnosti opskrbe Bosne i Hercegovine, koja se trenutno opskrbljuje plinom iz jednog smjera.

Godine 2025. odlučeno je da će Južnu interkonekciju raditi tvrtka BH Gas, no zakon je naknadno promijenjen i zadatak je dat američkoj tvrtki AAFS, što je u javnosti otvorilo pitanje transparentnosti ugovora i procesa, o čemu je Detektor ranije pisao.

Vijeće ministara će na sjednici zakazanoj za četvrtak, 30. srpnja, prvi put razmatrati Nacrt ugovora između BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji.

U SAD-u se trenutno razmatra Zakon o sankcijama Rusiji iz 2025., koji je predložio senator Lindsey Graham i koji je podržao američki predsjednik Donald Trump, a koji je usmjeren na rusko ratno gospodarstvo i uključuje, između ostalog, carinu od 500 posto na uvoz iz zemalja koje trguju ruskim energentima, viza i zamrzavanje imovine za vodstvo.

Zakon je trenutno usmjeren na globalne energetske gigante i partnere Rusije, a ekonomski stručnjak Igor Gavran za Detektor navodi da su ekonomske veze Bosne i Hercegovine sa SAD-om minimalne, te da bilo kakve sankcije imaju malo ili nimalo direktnog efekta na našu zemlju.

– U prošlosti bi američke sankcije imale negativan utjecaj na ugled i povjerenje partnera iz trećih zemalja, no s obzirom na ponašanje sadašnje američke administracije, to više nije slučaj – ustvrdio je Gavran.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina nema alternativne izvore za uvoz plina osim Ruske Federacije. Gavran navodi da je to trenutno najpouzdaniji i najjeftiniji izvor te da zaustavljanje uvoza ruskog plina nije opcija.

– Uvozom se bavi samo jedna tvrtka – “Energoinvest” – i samo bi oni eventualno mogli imati neke teoretske sankcije, ali ako ne posluju sa SAD-om, nisam siguran da i na njih mogu utjecati – rekao je Gavran.

Adnan Huskić, profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa na Sarajevskoj školi za znanost i tehnologiju (SSST), kaže za Detektor da neće biti prvi put da se sankcije koje su uvedene protiv nekih drugih velikih aktera na određeni način pretoče u BiH.

Huskić je dodao da je nedvojbeno da će Srbija biti snažnije pogođena ovim sankcijama zbog neriješene situacije s Naftnom industrijom Srbije, ali to s druge strane pokazuje da su Amerikanci i dalje spremni pregovarati i razgovarati o njihovoj odgodi.

Huskić je kazao kako procjenjuje da će usvajanje ovog zakona izravno ubrzati procese vezane za Južnu interkonekciju i sve što je potrebno za taj projekt, s obzirom da od donošenja Zakona o Južnoj interkonekciji u Federaciji BiH ništa nije urađeno.

– Ne vidim da bi to, na primjer, moglo ili trebalo koštati Bosnu i Hercegovinu mimo onoga što je bio plan Europske unije, a to je postupno izbacivanje ruskog plina koje bi se trebalo dogoditi 2028. godine – dodao je Huskić.

Prema njegovom mišljenju, svi rokovi i paketi sankcija još su podložni promjenama.

– Dok ne vidimo kakve se stvari događaju, teško je procijeniti kakvi bi mogli biti konkretni efekti po Bosnu i Hercegovinu u vezi s našim povezivanjem ili našom ovisnošću o ruskom plinu – rekao je Huskić.

Vlada Federacije BiH danas je na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela Odluku o odobravanju veleprodajne cijene prirodnog plina za distribucijska poduzeća na području Federacije Bosne i Hercegovine, počevši od 1. srpnja 2026. godine, koja iznosi 990,19 KM/1.000 Sm³, odnosno 0,99019. KM/Sm³, donja ogrjevna vrijednost prirodnog plina.

U cijenu prirodnog plina nije uračunat porez na dodanu vrijednost, priopćeno je iz Vlade.

Za provođenje ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo trgovine, svako u okviru svoje nadležnosti.

Kako je pojašnjeno, Federalnom ministarstvu trgovine dostavljen je zahtjev poduzeća Energoinvest dd Sarajevo za davanje suglasnosti za promjenu veleprodajne cijene prirodnog plina prema distributivnim društvima u Federaciji BiH.

Uz navedeni zahtjev dostavljeno je i mišljenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, kao resornog ministarstva, kao i Odluka direktora poduzeća Energoinvest dd Sarajevo o utvrđivanju veleprodajne cijene prirodnog plina za distributivna poduzeća (povlaštene tarifne kupce).

U ovom zahtjevu Energoinvest dd Sarajevo navodi da se nova veleprodajna cijena prirodnog plina za distribucije (povlaštene tarifne kupce) treba povećati za 14,42 posto, odnosno sa sadašnjih 865,40 KM/1000 Sm³ na 990,19 KM/1000 Sm³, bez poreza na dodanu vrijednost.

Naglašeno je da je korekcija cijene prirodnog plina u Federaciji BiH uvjetovana povećanjem nabavne cijene od dobavljača Gazprom Exporta za 14,42 posto. Pojašnjeno je da dobavljač utvrđuje cijenu za svako tromjesečje na temelju unaprijed utvrđenih ugovorenih parametara te je tako za treći kvartal 2026. godine dostavio povećanje navedenog iznosa u odnosu na prethodno tromjesečje.

Također je navedeno da je povećanje nabavne cijene prirodnog plina uzrokovano rastom cijena prirodnog plina i nafte na svjetskom tržištu, kao i aktualnim geopolitičkim okolnostima koje utječu na formiranje cijena energenata u Europi.

Iz Federalnog ministarstva trgovine ističu da ova korekcija nije rezultat administrativne odluke institucija Federacije BiH ili domaćih distributera, već je isključivo rezultat povećanja nabavne cijene prirodnog plina na međunarodnom tržištu.

Ističu da Ministarstvo, sukladno važećim propisima, ne utvrđuje niti utvrđuje cijenu prirodnog plina, već provodi zakonom propisani postupak davanja suglasnosti na veleprodajnu cijenu, nakon razmatranja dostavljene dokumentacije i pribavljenog mišljenja resornog ministarstva.

Također podsjećaju da je tijekom drugog kvartala 2026. godine, u razdoblju izraženih poremećaja na međunarodnom energetskom tržištu i značajnih poskupljenja u Europi, koordinacijom Federalnog ministarstva trgovine, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlade Federacije BiH i Energoinvesta, uspjela zadržati povoljniju veleprodajnu cijenu prirodnog plina do kraja sezone grijanja.

– Na ovaj način su građani, gospodarstvo i javne ustanove zaštićeni od poskupljenja u razdoblju kada je potrošnja prirodnog plina bila najveća. Aktualna korekcija cijena dolazi nakon završetka ogrjevne sezone i predstavlja usklađivanje veleprodajne cijene s povećanim troškovima nabave na međunarodnom tržištu, koji se više ne mogu apsorbirati bez ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom.

Unatoč izazovima na međunarodnom energetskom tržištu, ohrabruje činjenica da se opskrba prirodnim plinom u Federaciji BiH odvija redovito i bez smetnji. Korekcija cijena temelji se na unaprijed definiranim ugovornim parametrima i pokazateljima međunarodnog tržišta, koji osiguravaju transparentnost sustava i kontinuitet sigurne opskrbe građana i gospodarstva – priopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.

U priopćenju se dodaje da će Ministarstvo iu narednom razdoblju, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, nastaviti pažljivo pratiti kretanja na domaćem i međunarodnom energetskom tržištu, te djelovati isključivo na temelju objektivnih ekonomskih pokazatelja i važećih propisa, vodeći računa o zaštiti javnog interesa, sigurnosti opskrbe i stabilnosti energetskog sustava Federacije BiH.

Gostujući u emisiji Intervju na TVSA, potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović iznio je niz stavova koji bi mogli nagovijestiti značajne promjene u budućim političkim odnosima.

Njegova poruka je da nijedna opcija nije isključena, pa ni savez sa SDA, dok se u oblasti energetike spremaju rezovi koji će udariti po džepu, ali osigurati neovisnost.

Iako je sadašnja vlada Trojke i HDZ-a stabilna, Stojanović je otvoreno priznao da SDP ni ubuduće neće bježati od novih pregovaračkih stolova.

Na izravan upit o mogućoj suradnji sa SDA i DF-om, potpredsjednik Federacije je neočekivano izravno odgovorio, rekavši da više ništa ne treba isključivati.

Prema njegovim riječima, matematika i izborni rezultati diktiraju sastav vlade, a SDP je spreman na sve scenarije – pa i na formiranje vlade bez HDZ-a, ako to mandati dopuste.

Ovakva izjava otvara prostor za špekulacije o velikom političkom zaokretu koji bi mogao redefinirati odnose u Bosni i Hercegovini nakon sljedećih izbora.

Kada je u pitanju južna interkonekcija, Stojanović je poručio građanima da bi energetska neovisnost BiH o ruskom plinu mogla donijeti veće račune.

Osim političke kombinatorike, Stojanović je čvrsto stao iza dosadašnjih rezultata Vlade FBiH, nazvavši ih povijesnim iskoracima.

Usmjeravanje radničkih prava kroz neradnu nedjelju, drastično povećanje mirovina za 17 posto i uvođenje rodiljnih naknada od 1.000 KM u cijeloj Federaciji vidi kao dokaz da država konačno brine o onima koji su desetljećima bili na margini.

Rusija je u nedjelju izjavila da je spremna isporučivati ​​prirodni plin Europskoj uniji ako ima višak nakon opskrbe drugim tržištima.

– Naravno, zašto ne? Ako plina ostane nakon isporuka na alternativna tržišta. Sve dok ga ima dovoljno, tu je. Ali alternativna tržišta su vrlo zahtjevna, postoji velika potražnja za isporukama – rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu novinaru “Vesti” Pavlu Zarubinu.

Europska unija kaže da je smanjila svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima nakon ruskog rata u Ukrajini.

Udio Rusije u uvozu plina u EU pao je s oko 40 posto 2021. na oko šest posto 2025.

Rusija je 2025. činila oko 12 posto ukupnog uvoza plina u EU.

Peskov je govorio i o mirovnim pregovorima u Ukrajini, rekavši da Rusija razumije razloge pauze u pregovorima uz posredovanje SAD-a, koje je pripisao opterećenosti američkih pregovarača.

Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner, uključeni u mirovne pregovore Rusije i Ukrajine, bili su u subotu u Islamabadu kako bi pregovarali o trajnom prekidu američko-izraelskog rata protiv Irana. Izaslanstvo je predvodio američki potpredsjednik JD Vance, a dogovor nije odmah postignut.

Peskov je rekao da su teritorijalni sporovi između Moskve i Kijeva svedeni na svega nekoliko kilometara i da je mir moguć ako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski donese poznate odluke, aludirajući na zahtjev Rusije da Ukrajina povuče svoje trupe iz Donbasa.

Ukrajina je odbacila mogućnost povlačenja iz industrijske regije i ističe da njezine trupe ostaju raspoređene duž prve crte u zemlji.

Glasnogovornik Kremlja također je rekao da bi rusko podcjenjivanje snage NATO-a bilo nepromišljeno i kratkovidno.

– Savez je vrlo jak. Jasno je da će promjenjiva realnost suvremenog svijeta natjerati savez na transformaciju – rekao je.

Peskov je dodao kako ne vjeruje da će se NATO raspasti i da će njegov europski dio samo jačati.

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je rekao da razmišlja o povlačenju SAD-a iz saveza, opisujući ga kao tigra od papira.

Vlade država članica Europske unije trebale bi se pripremiti za “dugotrajne poremećaje” na energetskim tržištima kao rezultat rata u Iranu, rekao je povjerenik Unije za energetiku ministrima uoči hitnog sastanka u utorak.

U pismu ministrima energetike od 30. ožujka u koje je Reuters imao uvid, povjerenik EU za energetiku Dan Jorgensen rekao je da se vlade “ohrabruju da se pravovremeno pripreme u očekivanju potencijalno dugotrajnog poremećaja”.

Velika ovisnost Europe o uvoznom gorivu znači da je kontinent vrlo izložen utjecaju sukoba na Bliskom istoku na globalne cijene energije. Cijene plina u Europi skočile su više od 70 posto od početka američko-izraelskog rata protiv Irana 28. veljače.

Opskrba bloka sirovom naftom i prirodnim plinom nije izravno pogođena zatvaranjem ključne pomorske rute kroz Hormuški tjesnac, jer Europa uvozi većinu tih izvora energije od dobavljača izvan Bliskog istoka.

Međutim, Jorgensen je rekao da je Bruxelles kratkoročno posebno zabrinut zbog europske opskrbe rafiniranim naftnim proizvodima poput mlaznog goriva i dizela.

U pismu se navodi da bi vlade trebale izbjegavati poduzimanje bilo kakvih mjera koje bi povećale potrošnju goriva, ograničile trgovinu naftnim derivatima ili demotivirale proizvodnju u europskim rafinerijama koje se bave ovim proizvodima.

– Zemlje članice se potiču da odgode svako održavanje rafinerija koje nije hitno – dodaje se u pismu, prenosi Reuters.

Cijene prirodnog plina u Europskoj uniji (EU) dosegnule su najvišu razinu od siječnja 2023. nakon iranskih napada na katarsko čvorište za ukapljeni prirodni plin (LNG) u srijedu.

Terminske cijene europskog prirodnog plina porasle su za više od 25 posto na gotovo 78 dolara (67,58 eura) po megavat-satu u četvrtak u osam sati po GMT-u, dosegnuvši najvišu razinu u više od tri godine.

Iran je u srijedu pokrenuo napade na katarski industrijski grad Ras Laffan, najveće svjetsko postrojenje za izvoz LNG-a.

Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoja plinska postrojenja Habshan nakon presretanja projektila, a LNG sredstva u Bahreinu navodno su bila meta teških raketnih napada.

Oko 20 posto globalnih tokova LNG-a obično prolazi kroz Hormuški tjesnac, koji je uglavnom zatvoren od početka rata 28. veljače.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ne isključuje mogućnost poskupljenja plina od 1. travnja.

Građane posebno brine 1. april, kada Energoinvestu od ruskog partnera stižu novi obračuni. S obzirom na to da cijena plina direktno prati cijenu nafte, postoji realna bojazan da bi sadašnja cijena od 1,07 KM mogla značajno porasti.

– Ako problem gledamo matematički, logično je očekivati ​​poskupljenje plina jer ono prati kretanje nafte. Ne bih želio špekulirati s brojkama i stvarati nepotrebnu brigu, ali precizne podatke imat ćemo za petnaestak dana.

Sreća je da ulazimo u proljeće kada je potrošnja manja, pa udar na proračune možda neće biti toliko osjetan, ali ćemo se boriti da to povećanje bude što manje ili da ga uopće nema – rekao je Lakić za TVSA.

Lakić je govorio o projektu Južne interkonekcije.

– Moram reći da je projekt Južna interkonekcija apsolutni prioritet energetike Federacije BiH i da ni u kom slučaju nije spao na prioritet broj dva. To je i dalje, i ostat će, prioritet broj jedan.

A kompletna situacija koja se događa u svijetu kada je u pitanju energetika svakako doprinosi da ona ostane prioritet broj jedan. I tu samo treba razlikovati nekoliko stvari i pojmovno ih definirati.

Ovdje nije riječ o nekom drugom uvozniku, riječ je o drugom pravcu snabdijevanja – naglašava Lakić.

Ukapljeni plin s hrvatskog terminala na otoku Krku jednog će dana stizati u Hercegovinu i središnju Bosnu. Za ovaj strateški projekt zainteresirani su Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Hrvati iz BiH, piše HRT. A isto misle i vlasti i investitori iz Sjedinjenih Američkih Država.

Pod pojmom Južna interkonekcija podrazumijeva se izgradnja plinovoda od Dugopolja do Posušja, Tomislavgrada, Mostara i Novog Travnika.

– Proteklih tjedana u Sarajevu i Mostaru bilo je nekoliko razgovora o plinovodu s investitorima iz Amerike. Hrvatska strana u BiH nema posebnih uvjeta za gradnju plinovoda, ako bi ga gradio američki investitor – kaže predsjednik HDZ-a Dragan Čović.

No, bošnjački partneri u Federaciji imaju dodatne ideje o javno-privatnom partnerstvu, što znači da bi Hrvati iz BiH u nekim slučajevima mogli biti isključeni iz projekta, navodi se u tekstu Hrvatskog javnog servisa.

– Uvjeren sam da će to biti jak koncesionar koji je zainteresiran, osim za južnu plinsku interkonekciju, i za izgradnju tri-četiri plinske elektrane u BiH od po 400 MW – tvrdi Čović.

Bosna i Hercegovina treba hitno usvojiti Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji kako bi BiH i Hrvatska sklopile međudržavni ugovor o izgradnji plinovoda.

– Dogovor je da to napravimo u narednih sedam do deset dana i da idemo razgovarati s Vladom RH. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto na ovu temu već razgovara s premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem. Cilj je, naravno, potpisivanje sporazuma u Dubrovniku krajem travnja – pojasnio je Čović.

Plinovod bi doveo i do izgradnje plinskih elektrana za proizvodnju električne energije u Mostaru, Jajcu, Kaknju i Tuzli. Tu su i veliki industrijski potrošači. Razgovara se i o mogućnosti da se američki Bechtel uključi u gradnju koridora Vc i Jadransko-jonske ceste, jer gdje su američki investitori – tamo je i najveća razina sigurnosti, što je posebno važno za ovaj dio svijeta, dodaje HRT.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Rusija spremna opskrbljivati ​​Europu energijom ako europske zemlje pokažu interes, naglašavajući da Moskva povećava opskrbu naftom i plinom “pouzdanim partnerima” u nekoliko regija.

Govoreći na skupu o energetskim pitanjima, Putin je rekao da će Rusija nastaviti opskrbljivati ​​naftom i plinom zemlje koje održavaju pouzdane gospodarske odnose s Moskvom.

– Rusija će nastaviti isporučivati ​​naftu i plin onim zemljama koje su i same pouzdani partneri – rekao je Putin.

Putin je također istaknuo da Rusija ostaje otvorena za suradnju s europskim zemljama u opskrbi energijom, ali je naglasio da će suradnja ovisiti o signalima iz europskih prijestolnica o njihovoj spremnosti da rade bez političkih obzira.

– Ako se europske tvrtke i europski kupci odjednom odluče preorijentirati i omogućiti nam dugoročnu, održivu suradnju, lišenu političkih promišljanja, neka to učine. Nikada nismo odbili, a spremni smo raditi i s Europljanima – rekao je Putin, dodavši da Moskva “treba neke signale od njih”.

Ruski predsjednik također je rekao da su globalne cijene nafte naglo porasle posljednjih tjedana, porasle za više od 30 posto.

Upozorio je da bi proizvodnja nafte povezana s transportom kroz Hormuški tjesnac mogla biti ozbiljno poremećena, potencijalno zaustavljena sljedećih mjesec dana ako nestabilnost u regiji potraje.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bi se Rusija mogla u potpunosti povući s europskog tržišta plina, navodeći da će naložiti vladi da poduzme potrebne korake kako bi se potpuno prekinule isporuke plina Europskoj uniji (EU).

Putin je za ruski državni kanal Rossiya 24 dao svoju ocjenu kretanja na energetskom tržištu.

Reagirajući na ukrajinski napad bespilotnih brodova na ruski tanker u Sredozemnom moru, Putin je rekao:

– Ovo je teroristički napad. Nije prvi put da se susrećemo s ovakvim incidentima.

Putin je ustvrdio da Ukrajina šteti Europi napadima na energetsku infrastrukturu, te da planira napade na plinovod Turski tok u Crnom moru, kao i na ukrajinske plinovode.

Govoreći o rastu cijena prirodnog plina na europskom tržištu, Putin je pojasnio da to nije povezano s dobavljačima, istaknuvši da SAD, Norveška, Alžir i Rusija, kao ključni izvoznici, nisu smanjili isporuke. Prema njegovoj ocjeni, cijene su porasle zbog događanja na Bliskom istoku i kupaca koji su spremni platiti više od Europe.

Naznačujući da Europa planira potpunu zabranu ruskog plina, uključujući ukapljeni prirodni plin (LNG), Putin je rekao:

– Sada se otvaraju nova tržišta. Možda bi nam u ovom trenutku bilo isplativije obustaviti isporuke na europsko tržište. Možemo ući na novootvorena tržišta i tamo ojačati svoje pozicije.

Naglasio je da ovom pitanju ne pristupaju politički.

– Ne bi li bilo bolje da sada sami zaustavimo isporuku i obratimo se zemljama koje su pouzdani partneri? Svakako ću naložiti vladi da to pitanje razmotri zajedno s našim tvrtkama – rekao je Putin.

Naveo je da se mogu pojaviti bolja tržišta od europskog, te da će se mnogi dobavljači plina kretati prema tim tržištima, napomenuvši da bi među tim dobavljačima mogle biti i Sjedinjene Američke Države.