Tri desetljeća borbe za dokazivanje istine o genocidu nad srebreničkim Bošnjacima, ali i drugim zločinima u Podrinju, dobrim su dijelom na svojim leđima iznijele majke, žene Podrinja, članice nekoliko udruga koje okupljaju preživjele Srebreničane.

Njihova borba je prepoznata u cijelom svijetu, a uskoro će dobiti i svoju stalnu postavku u Muzeju genocida u Potočarima.

Vrijeme, tuga za ubijenim članovima obitelji i bolest neumitno su odnijeli mnoge majke, koje su se protekla tri desetljeća neustrašivo borile da istina o genocidu u Srebrenici i pravda za žrtve dobiju svoje priznanje i sudski epilog, piše BHRT.

Volje za nastavak posla još imaju, ali je, kako nam kažu, snage za to sve manje.

– U situaciji sam da mi je jako žao što ne mogu dati onoliko koliko zamišljam, koliko bih trebao, trebao bih dati puno više za dobrobit Udruge, za dobrobit svojih članova. Malo mi je žao i teško, ali bolest je jača od svega – kaže Fazila Efendić, predsjednica Udruženja Srebreničke majke.

Mlade žene, koje su direktno uključene u rad srebreničkih udruženja, nisu u velikom broju ili nisu toliko vidljive, ali kćeri i unuke srebreničkih majki aktivno pomažu rad ovih udruženja i spremne su preuzeti svoj dio odgovornosti.

– Vjerujem da su oni spremni za preuzimanje, samo da to neće biti u onom omjeru kao oni. Ta njihova snaga, ta borba je u tom smislu jer su izgubile svoju djecu, braću, muževe, neke su izgubile cijele porodice i to je veća težina – kaže Zijada Efendić, članica Udruženja Srebreničke majke.

Almasa Salihović iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari smatra da su u pitanju mlađe generacije.

– Da li je to bilo logistički, da li je bilo na bilo koji način, ali te mlađe generacije su bile uključene. Možda ih se trenutno ne vidi, možda se njihov rad ne vidi vizualno, na kamerama ili se jednostavno ne spominje, ali siguran sam da ima onih koji će htjeti nastaviti.

Možda to neće biti ista borba, ali one su zaista ostavile dovoljno da ove mlade generacije žena mogu nastaviti svojim putem, da čuvaju sjećanje na tu borbu i da ta borba živi i kada odu s ovog svijeta – naglasila je Salihović.

Memorijalni centar Potočari Srebrenica također, u sklopu Muzeja genocida, priprema stalnu postavku pod nazivom “Ona, Srebrenica” posvećenu radu srebreničkih majki u brojnim udrugama u posljednja tri desetljeća.

– Znamo da su te žene, te majke, udarile temelje ove institucije i da je na nama da pratimo njihovu borbu i sigurni smo da koliko god prostora posvetili u Memorijalnom centru, njihova priča zaslužuje prostor i vrijeme da se ispriča – kazao je Salihović.

Predsjednica Udruženja Majke Srebrenice Fazila Efendić uvjerena je da će njeno udruženje nastaviti s radom i nakon njene smrti, a novo vrijeme zahtijevat će nešto drugačiji rad članica udruženja.

– Oni, ili oni, nije bitno, učinit će to na svoj način. Uključit će umjetnost, uključit će poeziju, uključit će nešto na svoj način da dokažu što se dogodilo, da se ne zaboravi, jer 30 godina smo dokazivali istinu, dokazivali, dokazivali, a opet, pored svega toga, postoje ljudi, za mene neljudi, koji negiraju genocid. To najviše boli obitelji – ističe Fazila Efendić.

U svim prigodama članovi srebreničkih udruga, kao najvažnije za afirmaciju svoje borbe, ističu spremnost bosanskohercegovačkog pravosuđa da aktivno preuzme svoj dio odgovornosti i procesuira odgovorne za genocid i druge zločine u Podrinju.

Nevrijeme praćeno ledom i kišom zahvatilo je danas poslijepodne Podrinje.

U Kozluku se led mogao skupljati lopatom, a velike količine leda pratio je jak pljusak.

Veliko nevrijeme pogodilo je i Šetiće kod Zvornika, leda je bilo i u Bratuncu.

Osman Lindov, profesor na Fakultetu za promet i komunikacije Sveučilišta u Sarajevu, u razgovoru za Fenu ocjenjuje da cestovna infrastruktura u istočnoj Bosni ne zadovoljava ni osnovne standarde te da je taj dio zemlje zanemaren od svih institucija, ističući kako nema ekonomskog napretka bez kvalitetne prometne povezanosti.

Profesor Lindov ističe da su putevi prema Goraždu i Foči kontinuirano u izuzetno lošem stanju i da je to problem koji traje već dvije decenije, a uključuje dotrajalost mostova, tunela i puteva. Posebno je upozorio na stanje mostova na magistralnom putu Ustiprača – Rogatica, gdje, kako navodi, niti jedan most ne zadovoljava potrebne sigurnosne kriterije, zbog čega postoji opravdana bojazan od mogućih težih posljedica.

Napominje da u istočnoj Bosni i Podrinju i dalje živi značajan broj stanovnika, iako je stanovništvo uglavnom starije životne dobi, te da ti dijelovi BiH imaju potencijala, posebno u oblasti poljoprivrede, zbog čega se bilježi određeni povratak stanovništva.

– No, bez dobrih prometnica nema pravog povratka, pogotovo za mlađu populaciju – ističe.

Naglašava da Foča i Goražde ulažu određene napore u razvoj, ali da bez kvalitetnih cesta njihov napredak ostaje ograničen. Posebno upozorava da Goražde trpi ozbiljne posljedice koje se negativno odražavaju na njegov ukupni razvoj, odnosno da ovaj grad “umire” jer nema dobru saobraćajnu infrastrukturu.

– Iako postoje neka ulaganja u cestovne pravce prema Foči i Goraždu, ona će vjerojatno stagnirati ili se odustati, jer te ceste uopće ne zadovoljavaju kriterije za razvoj industrije, poljoprivrede ili turizma. Moguće je razvijati samo takozvane adrenalinske rute i na njima graditi posao, ali to je ozbiljan i zahtjevan posao – smatra profesor Lindov.

Dodao je da smo svi upoznati sa stanjem na tim prometnicama i da se sve uredno evidentira, ali da se vozači i dalje stalno suočavaju s odronima i obustavama prometa.

Ukazao je i na pasivnost lokalnog stanovništva u tim krajevima, navodeći da su se mnogi pomirili s postojećim stanjem i uvjerenjem da se ništa ne može promijeniti.

– Kad se neka cesta zatvori, ljudi jednostavno prihvate da idu obilaznicom – kaže Lindov.

Ukazao je i na loše stanje putne infrastrukture na dionici Rogatica – Višegrad, upozorivši da su mostovi na tom putu već duže vrijeme u fazi rekonstrukcije i stoje na skelama, što, ističe, predstavlja potencijalnu opasnost.

Riječ je o mostovima izgrađenim sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon ukidanja uskotračne pruge Sarajevo – Višegrad, kada je uspostavljena cestovna infrastruktura, koja i danas predstavlja ključnu vezu sa Srbijom.

Prometni stručnjak ističe da se važnost cestovne infrastrukture ne ogleda samo u povezivanju s većim gradovima, već da služi razvoju gospodarstva i turizma, ističući potrebu bolje prometne povezanosti sa susjednim zemljama poput Crne Gore, Srbije ili Hrvatske.

– Bosnu i Hercegovinu moramo povezati sa zapadnim Balkanom, jer su to zemlje na koje smo oslonjeni i s kojima imamo trgovinsku razmjenu – istaknuo je.

Razlog zašto nema većeg angažmana u obnovi cestovne infrastrukture u BiH, smatra Lindov, leži u neznanju, ali i nerazumijevanju kolike koristi država ima od kvalitetnih cesta.

– Gospodarstvo se ne može razvijati bez dobrog prometa i prometne infrastrukture. Jedno ne može završiti priču bez drugog. Svi mi pričamo o razvoju gospodarstva, ali ono umire zbog neznanja, bez obzira o kojoj se razini vlasti radi – naglasio je profesor Lindov.

Upozorava da ceste u BiH ugrožavaju sigurnost ljudi te da ćemo u takvim uvjetima stalno biti primorani privremeno zatvarati pojedine dionice. Kao jedan od primjera navodi magistralni put Tuzla – Bijeljina, gdje je došlo do odrona koji je napravio veliku štetu.

– Očito je da se ovo klizište moglo predvidjeti. Putovao sam tom cestom, a i laiku bi bilo jasno da će ozbiljnije kiše i poplave napraviti štetu jer cesta nije adekvatno zaštićena, a ni sustav odvodnje nije pravilno izveden – tvrdi Lindov.

Upozorio je i na probleme odrona zemlje i kamenja prisutnih na nekim od najvažnijih magistralnih cesta u BiH, navodeći primjere učestalih odrona na cesti Jablanica – Prozor, posebno nakon kiše, gdje odroni često usporavaju promet, te na klizište koje je nedavno blokiralo dionicu autoputa Banjaluka – Jajce u mjestu Dabrač.

– Ovo su neki od naših najjačih cestovnih pravaca – istaknuo je, dodavši kako većina izgrađenih cesta, kojih je do sada u BiH izgrađeno jako malo, već nakon nekoliko godina počinju propadati, a glavni razlog za to Lindov vidi u skraćivanju procedura i nepoštivanju standarda izgradnje i održavanja.

Između ostalog, podsjeća na činjenicu da Bosna i Hercegovina jedina ima dvije akcize na gorivo namijenjeno izgradnji autocesta, te da građani BiH izdvajaju ogromna sredstva za izgradnju i održavanje cesta.

– Zbog toga je nemoguće da se barem glavne prometnice ne bi adekvatno sanirale i zaštitile od propadanja – ističe Fenin sugovornik.

Navodi i da, za razliku od loše cestovne infrastrukture, kamere za brzinu rade učinkovito, napominjući da će one vjerojatno biti postavljene na gotovo svakom kilometru.

– Sada vozače na putu prema Krajini dočekuje po 15 kamera, radi odlično, dok naše ceste propadaju. Čini se da je prioritet punjenje proračuna, a ne sigurnost i kvaliteta infrastrukture. Ne znam kako itko očekuje napredak ako gospodarstvo, iako svima važno, nije dovoljno u fokusu. Bez razvijenog gospodarstva nema stabilnog punjenja proračuna – zaključio je Lindov.