Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je nakon sastanka s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem u Zagrebu da će HDZ BiH surađivati ​​sa strankama koje nakon općih izbora osiguraju potrebnu parlamentarnu većinu, istaknuvši da će ključnu ulogu imati odnos snaga u Domu naroda.

Kako je rekao, partner HDZ-u u formiranju vlasti bit će oni politički akteri koji će imati po tri delegata u Domu naroda iz Republike Srpske i iz reda bošnjačkog naroda.

– Tko god bude imao tri zastupnika u Domu naroda iz Republike Srpske, bit će HDZ-ov partner u vlasti. Tko god bude imao tri bošnjačka predstavnika u Domu naroda, bit će HDZ-ov partner. O tome će odlučiti građani Bosne i Hercegovine. Na nama je da razgovaramo i s pozicijom i s oporbom – rekao je Čović.

Istaknuo je kako na državnoj razini trenutno ne postoji klasična podjela na vlast i oporbu, već se politički odnosi održavaju kroz postojeće koalicijske dogovore do izbora.

Govoreći o sastancima koje posljednjih tjedana ima s čelnicima političkih stranaka, Čović je rekao da razgovara sa svim relevantnim političkim akterima, a ne samo s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Naveo je da je, osim nekoliko sastanaka s predstavnicima SNSD-a, razgovarao i s predsjednikom SDS-a, predsjednikom SDP-a, kao i predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem.

Politički dijalog sa svim parlamentarnim strankama nužan je zbog ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine koje zahtijeva partnere iz Republike Srpske i Federacije BiH u formiranju vlasti, istaknuo je Čović.

Čović je ocijenio da će, bez obzira na ishod Općih izbora, za uspostavu nove izvršne vlasti biti potrebno nekoliko mjeseci, podsjetivši da je ranije obično bilo potrebno šest do sedam mjeseci, a nekada i više, za formiranje Vlade Federacije BiH ili Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Osvrnuvši se na kritike na račun sastanaka s Miloradom Dodikom, Čović je rekao da Bosna i Hercegovina može funkcionirati samo kroz razgovor sa svim političkim predstavnicima, bez obzira na međusobne razlike.

Na pitanje zašto Dodika oslovljava sa “predsjedniče”, odgovorio je da ga tako zove zbog funkcije predsjednika SNSD-a, ističući da isti princip primjenjuje i na predsjednike drugih političkih partija.

Općinski odbor Stranke za Bosnu i Hercegovinu u Brezi, na čelu s Adnanom Rahimićem, pridružio se Narodu i pravdi. Rahimić, bivši predsjednik Općinskog odbora SBiH Breza i član Predsjedništva stranke, kao razlog odlaska naveo je neslaganje s načinom odlučivanja unutar SBiH.

Adnan Rahimić, koji je do sada obnašao više funkcija u Stranci za Bosnu i Hercegovinu, predvodio je tranziciju Općinskog odbora SBiH Breza u Narod i pravdu.

Rahimić je bio predsjednik Općinskog odbora SBiH Breza, potpredsjednik Kantonalnog vijeća Zeničko-dobojskog kantona SBiH, a potom i član Predsjedništva ove stranke.

Kao razlog napuštanja SBiH naveo je, kako je rekao, nepoštivanje odluka stranačkih tijela i načina kreiranja izbornih lista.

– Iz SBiH sam izašao zbog nepoštivanja temeljnih načela funkcioniranja i upravljanja unutarstranačkim tijelima. Predsjednik SBiH Semir Efendić i generalni sekretar stranke nisu ispoštovali odluke donesene na razini Stranke za BiH Zeničko-dobojskog kantona. Pri izradi izbornih lista iskazali su potpunu samovolju. Ovakvu privatizaciju cijele stranke nisam mogao niti sam želio tolerirati – rekao je Rahimić.

Uz njega, Narodu i pravdi pridružili su se i ostali vijećnici Općinskog vijeća SBiH u Brezi. Rahimić je kazao kako očekuje da će novi članovi doprinijeti daljnjem razvoju i širenju NiP-a na lokalnoj razini.

– Narod i Pravda od danas ima dva vijećnika u Općinskom vijeću Breza. Prepoznajemo NiP kao dovoljno širok i otvoren projekt za ljude koje lokalne zajednice prepoznaju kao one koji žive sa svojim narodom i teže izgradnji boljih životnih uvjeta za sve – kazao je Rahimić.

Iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu za sada nisu komentirali odlazak Rahimića i članova Općinskog odbora SBiH Breza.

Xi Jinping je nakon sastanka s Donaldom Trumpom rekao da bi Kina i Sjedinjene Države trebale biti partneri, a ne suparnici, istaknuvši da obje zemlje imaju koristi od suradnje, dok bi sukob štetio i Pekingu i Washingtonu.

Tijekom razgovora u Pekingu, Xi je rekao da su on i Trump uspjeli održati kinesko-američke odnose “općenito stabilnima”, unatoč godinama trgovinskih sporova, tehnoloških sankcija i geopolitičkih napetosti.

Kineski predsjednik rekao je da je odnos dviju sila “najvažniji bilateralni odnos na svijetu” i upozorio da bi loše vođenje osjetljivih pitanja, posebice Tajvana, moglo dovesti do ozbiljnog sukoba.

Trump je sastanak opisao kao pozitivan i rekao da dvije zemlje mogu imati “fantastičnu zajedničku budućnost” ako pronađu zajedničke interese u gospodarstvu i sigurnosti.

Iako su obje strane poslale pomirljive poruke, analitičari vjeruju da je rivalstvo između SAD-a i Kine i dalje snažno, posebice u područjima trgovine, umjetne inteligencije, vojne moći i utjecaja u Aziji.

Sastanak se ipak tumači kao pokušaj smanjenja napetosti između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava u vrijeme kada globalna nestabilnost raste.

Šef Delegacije Europske unije (EU) u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Luigi Soreca, rekao je da BiH ima potencijala da premaši očekivanja i ubrza europski put, ali da je za to potrebno više političke odlučnosti, funkcionalniji sustav i konkretni reformski potezi domaćih vlasti, javlja Anadolija.

Bila je to jedna od njegovih poruka tijekom obraćanja na svečanom prijemu održanom u četvrtak u Sarajevu u povodu 9. svibnja, Dana Europe i proslave 30 godina djelovanja Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Soreca je podsjetio da se svake godine u svibnju obilježava ideja koja je uobličena u Schumanovoj deklaraciji 9. svibnja 1950. godine, kada je tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske objavio plan za postizanje održivog mira i prosperiteta na cijelom kontinentu.

– Danas je međunarodni sustav temeljen na pravilima, izgrađen nakon Drugog svjetskog rata, pod pritiskom kao nikada prije. Stoga Dan Europe ostaje poziv na akciju, poziv na izgradnju pravednije, sigurnije i održivije Europe, poziv na zaštitu naših zajedničkih načela, poziv na dovršenje Europske unije njezinim proširenjem, uključujući i BiH – kazao je Soreca.

Napomenuo je kako se ove godine obilježava 30. obljetnica prisutnosti EU u Bosni i Hercegovini, nakon što je 1996. godine Europska komisija otvorila svoje predstavništvo u Sarajevu za koordinaciju pružanja neophodne pomoći, prenosi Fena.

– Od tada je EU vjeran partner, dosljedno solidaran s građanima ove zemlje – naglasio je.

Također je istaknuo da se istovremeno, razvijajući partnerstvo na putu BiH ka EU, ulaže u socioekonomske reforme koje je pripremaju za članstvo.

– U tom procesu otvaraju se nova radna mjesta, a lokalne zajednice već otključavaju svoje potencijale. EU nije daleko. Već sada je 73 posto trgovine i približno 60 posto izravnih stranih ulaganja s Europskom unijom i iz nje. To pokazuje važnost EU, ali i važnost svake države članice za ovu zemlju – rekao je Soreca.

Zahvalio je Timu Europe u BiH na kontinuiranoj i konstruktivnoj podršci, kazavši da zajedničkim radom mogu postići konkretnije i jače rezultate za dobrobit građana BiH i EU.

Istaknuo je kako iskustva zemalja koje su postale članice EU pokazuju da europski put donosi snažniji gospodarski razvoj, viši životni standard, stabilnije poslovno okruženje te jačanje demokratskih institucija i vladavine prava.

– Međutim, mi ne možemo više od vlasti ove zemlje željeti članstvo Bosne i Hercegovine u EU. Poznato je da okvir donošenja odluka u BiH često znači da je za odluke potrebno vrijeme. Također se razumije da je za funkcioniranje sustava potrebno povjerenje, dijalog i politička volja, a ona je već neko vrijeme slaba. No, vodstvo se svodi na pokazivanje vizije, hrabrosti i odlučnosti – kazao je šef Delegacije EU, još jednom pozivajući bh. vlasti učiniti ono što je najbolje za našu zemlju i njezine građane te iskoristiti mogućnosti koje je EU stavila na raspolaganje.

Također je upozorio da, unatoč razumijevanju složenih političkih prilika u BiH, Europska unija funkcionira u skladu s jasno definiranim procedurama i rokovima, zbog čega bi izostanak hitne provedbe reformi iz Plana rasta mogao dovesti u pitanje pristup BiH fondovima u vrijednosti od 373 milijuna eura.

– Štoviše, ukoliko se Zakon o sudovima i Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću ne donesu u skladu s europskim standardima, niti se odredi glavni pregovarač, neće biti moguće formalno započeti pristupne pregovore koje čekamo i koje građani čekaju toliko dugo – naglasio je, dodavši da nerad ima svoje posljedice.

Rekao je da svaki euro izgubljen iz programa reformi znači manje ulaganja u razvoj zemlje, dok odgađanje reformi u oblasti vladavine prava dodatno narušava sigurnost građana i slabi konkurentnost gospodarstva.

– Ova država ne postiže dobre rezultate, a mi bismo željeli u potpunosti ostvariti njezin potencijal – rekao je Soreca.

Napomenuo je da kroz susrete s građanima iz različitih sredina svakodnevno uviđa koliko je europski put važan za Bosnu i Hercegovinu.

– Poduzetnici koji znaju da je veći pristup jedinstvenom europskom tržištu ključan za njihovo poslovanje raduju se što će BiH biti dio CEFTA-e. Studenti koji planiraju studirati u Europi kroz program Erasmus Plus, istraživači koji koriste Horizon Europe, umjetnici koji primaju potporu kroz program Kreativna Europa. Znam da većina građana BiH u oba entiteta i Brčko Distriktu još uvijek podržava članstvo u EU – rekao je Soreca, ističući da ono što trenutno nedostaje je djelovanje izabranih predstavnika.

Šef Delegacije EU također je rekao da je tokom skoro dvije godine boravka u Bosni i Hercegovini zavolio mnoge karakteristike ove zemlje, u čemu prepoznaje sličnosti sa svojim rodnim Napuljem.

– Topli ljudi, ljubav prema dobroj hrani, srce i kultura te sposobnost da nadmašimo sami sebe na međunarodnoj razini u područjima kao što su sport i glazba – kazao je, zaključivši kako su građani BiH više puta pokazali sposobnost premašivanja očekivanja, čak i kada su mnogi sumnjali da je to moguće.

Dan Europe obilježava se 9. svibnja, počevši od 1950. godine, kada je Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, iznio svoj prijedlog za formiranje Europske zajednice za ugljen i čelik. Taj prijedlog, poznatiji kao Schumanova deklaracija, smatra se početkom stvaranja Europske unije.

Godine 1985. Vijeće Europske unije u Milanu donijelo je odluku da se 9. svibnja svake godine slavi kao Dan Europe. Tijekom tog dana održavaju se aktivnosti i festivali koji Europu približavaju njezinim građanima. Sve institucije Europske unije toga su dana otvorene za posjetitelje. Slogan popratnih akcija svake godine određuje država koja u tom razdoblju predsjeda EU.

Robert F. Kennedy Jr. američki je odvjetnik, aktivist i politički lik iz poznate političke obitelji Kennedy.

On je sin Roberta F. Kennedyja (bivšeg američkog državnog odvjetnika i senatora) i nećak predsjednika Johna F. Kennedyja.

Citati iz knjige “RFK Jr.: Pad i uspon” ponovno su u središte pozornosti doveli američkog dužnosnika Roberta F. Kennedyja Jr., opisujući niz neobičnih i kontroverznih epizoda iz njegova privatnog života koje su izazvale burne reakcije javnosti, piše New York Post i autorica Isabela Vincent.

Prema sadržaju knjige, koja se oslanja na privatne bilješke i svjedočenja iz razdoblja od 1999. do 2001., Kennedy je navodno jednom prilikom zaustavio svoj automobil nakon što je ugledao mrtvog rakuna na cesti i izvadio mu genitalije za, kako je napisano, “kasnije proučavanje”.

U istoj izjavi se također opisuje da su njegova djeca čekala u autu dok je on to radio.

Knjiga također prenosi niz obiteljskih sjećanja koja doprinose kontroverzi.

Njegova kći Kicka Kennedy u ranijem intervjuu prisjetila se događaja kada je, prema njezinim riječima, došlo do incidenta s lešinom kita, nakon čega je njezin otac navodno uzeo glavu životinje i pričvrstio je za krov obiteljskog vozila, što je izazvalo šok i nemile scene u vožnji.

Posebnu pozornost ponovno izaziva otprije poznata priča iz 2024. godine, kada je tijekom predsjedničke kampanje Kennedy priznao da je prije deset godina ostavio mrtvog medvjedića u Central Parku, nakon noći provedene s prijateljima i ispijanja alkohola, u pokušaju da prikrije pravi uzrok smrti životinje.

Osim toga, britanski mediji ranije su izvijestili o tvrdnjama njegove obitelji da je tijekom studentskih dana sudjelovao u uznemirujućim eksperimentima sa životinjama u sklopu obuke sokolarstva.

Razvod Petera Magyara i Judite Varga to više nije privatna priča.

Prerasla je u političku dramu koja potresa Mađarsku i puni naslovnice medija.

Ono što je počelo kao tihi kraj braka nakon gotovo dva desetljeća ubrzo se pretvorilo u niz događaja.

Prijelomni trenutak bila je ostavka Judite Varge zbog afere s pomilovanjem osobe povezane sa zataškavanjem pedofilskog zločina.

Iako je odluku formalno donijela predsjednica, njezin potpis kao ministrice pravosuđa bio je dovoljan da izazove zgražanje javnosti i ozbiljno naruši vjerodostojnost vlasti.

Gotovo paralelno s tim padom počinje politički uspon Petra Mađara. Od relativno nepoznatog imena, u kratkom roku postaje jedno od ključnih lica oporbe, gradeći narativ o političkim pritiscima i sustavu protiv kojeg se bori.

U tom se narativu sve češće pojavljuje i njegov brak, koji opisuje kao žrtvu političkih okolnosti.

No prava eksplozija dogodit će se 2024. godine. Judita Varga izlazi u javnost s teškim optužbama. Govorila je o godinama psihičkog i emocionalnog zlostavljanja, o strahu i manipulaciji te o situacijama koje su, kako tvrdi, prelazile granice privatnog sukoba.

Magyar je odgovorio istom mjerom. Sve optužbe nazvao je klevetom i politički motiviranim napadom. Ustvrdio je da se radi o pokušaju njegove diskreditacije u vrijeme kada je jačao kao oporbeni lider.

U razgovoru koji je izazvao veliku pozornost javnosti, katolički egzorcist Chad Ripperger iznio je kontroverzne stavove o utjecaju demona na moderno društvo, pa tako i na sam politički vrh.

Ripperger tvrdi da, prema njegovom teološkom stajalištu, djelovanje demona nije rezervirano samo za rijetke i ekstremne slučajeve, već se može prepoznati i kroz svakodnevne ljudske slabosti – pohlepu, aroganciju, žeđ za moći i spremnost na moralne kompromise.

Upravo u tim slabostima vidi prostor kroz koji, kako kaže, “zlo pronalazi svoj put”.

Posebnu pozornost izazvao je dio u kojem govori o političarima.

– Kada netko svjesno odustane od istine i moralnih načela radi osobne koristi ili moći, to je oblik prodaje – navodi Ripperger.

No, pojašnjava da se ne radi o doslovnim paktovima s demonima, već o dubokom etičkom padu koji, u njegovoj religijskoj interpretaciji, otvara vrata negativnom duhovnom utjecaju.

Upozorava i na širu društvenu dimenziju. Zajednice koje postupno relativiziraju moralne vrijednosti postaju, prema njegovim riječima, ranjivije na razne oblike zla – ne samo na individualnoj razini, već i kroz institucije i političke sustave.

Povijest mađarske politike rijetko bilježi preokrete koje je inscenirao Peter Magyar, čovjek koji je odrastao uz plakat Viktor Orban na zidu svoje spavaće sobe.

U to je vrijeme mladi Orbán bio simbol liberalnog antikomunizma koji je prkosno zahtijevao povlačenje sovjetskih trupa, a Magyar je bio samo jedan od mnogih koji su u njemu vidjeli budućnost.

Desetljećima kasnije taj isti dječak postao je čovjek za kojeg je predviđano da će okončati Orbánovu šesnaestogodišnju vladavinu.

Njegov uspjeh tim je veći što je postignut na terenu koji je bio potpuno okrenut protiv njega, u sustavu u kojem su prorežimski mediji izbore učinili formalno slobodnima, ali suštinski nepoštenima.

Za mnoge Mađare, poput tridesetogodišnje odvjetnice Dore, koja je pobjedu čekala na obalama Dunava, ovaj trenutak predstavlja kraj dugog čekanja koje je obilježilo cijelu njezinu mladost.

Peter Magyar, čije prezime nosi težinu nacionalnog identiteta jer znači Mađar, dolazi iz same elite budimpeštanskog društva.

Kao unuk bivšeg predsjednika Ferenca Madla i potomak obitelji odvjetnika i sudaca, on predstavlja oštru generacijsku suprotnost Orbanu.

Sa svojih četrdeset pet, fit i besprijekorno odjeven, Magyar je sedamnaest godina mlađi od svog rivala, a njegov put od lojaliste Fidesza do najljućeg neprijatelja bio je munjevit.

Prije dvije godine bio je dio vladajuće strukture, diplomat u Bruxellesu i suprug Judit Varga, tadašnje ministrice pravosuđa i jedne od najsjajnijih zvijezda Orbánove stranke.

Njihov život u Bruxellesu, gdje je Magyar radio u diplomaciji, a Varga za Fideszove europarlamentarce, činio se kao idila unutar sustava, sve dok se 2018. nisu vratili u domovinu sa svoja tri sina.

Preokret koji je izbacio Magyar u prvi plan započeo je skandalom koji je pogodio samu srž Fideszova identiteta. Kada je otkriveno da je tadašnja predsjednica Katalin Novak pomilovala dužnosnika osuđenog za prikrivanje zlostavljanja djece u kući, imidž Orbánove vlade kao braniteljice kršćanskih i obiteljskih vrijednosti nepovratno slomljena.

Politički analitičari poput Petera Kreke napominju da je skandal razotkrio duboko licemjerje projekta koji deklarira borbu za djecu, au praksi ih izdaje.

Judit Varga, uključena u taj proces, bila je prisiljena podnijeti ostavku, što su mnogi doživjeli kao Orbanovu žrtvu svojih najbližih suradnika kako bi spasio sebe. Upravo u trenutku velike potražnje za novim vođom, Magyar je odlučio progovoriti.

Njegov ulazak u dvoranu bio je eksplozivan, počevši od intervjua za Partizan koji je u desetomilijunskoj državi pregledan gotovo tri milijuna puta. U tom razgovoru Magyar je optužio vrh vlade da se skriva iza ženskih suknji i razotkrio mašineriju moći u kojoj šačica obitelji posjeduje pola zemlje, sugerirajući da je Orbánov govor o nacionalnom suverenitetu samo paravan za bogaćenje.

Ubrzo potom preuzima i vodstvo stranke Tisa, čije ime nosi simboliku poštovanja, slobode i velike mađarske rijeke koja “plavi” zemlju.

Već u lipnju 2024. Tisza je šokirao javnost osvojivši gotovo 30 posto glasova na izborima za Europski parlament, čime je Magyar postao europarlamentarac i jedina vjerodostojna alternativa vlasti.

Magyarova strategija bila je kirurški precizna. Dok je Orban fokusirao svoju kampanju na svjetske vođe i vanjsku politiku, Magyar je neumorno obilazio desetke gradova, provodeći sate razgovarajući s biračima i fokusirajući se isključivo na gospodarstvo i korupciju.

Učio je na pogreškama prijašnjih kandidata, koje je Orban lako otklonio etiketirajući ih.

Kad su ga vlasti pokušale ucijeniti tajnim snimkama njegova privatnog života, on je preduhitrio udarac javno priznavši da je odrastao čovjek s privatnim životom i pozvao ih da objave što god žele.

Također, mudro je izbjegao zamke ideoloških podjela. Kad je vlada zabranila paradu ponosa, odbio je postati meta rekavši da Mađarska treba premijera koji predstavlja sve građane, a ne onoga koji sije strah i podjele.

Njegova suzdržanost po pitanju Ukrajine i vanjske politike izazvala je sumnje u dijelu europske javnosti, no upućeni analitičari smatraju da je to bio nužan potez kako bi se Fidesz lišio streljiva za napade.

Njegov dolazak na vlast budi nadu u Bruxellesu da će se konačno odmrznuti 18 milijardi eura sredstava koja su blokirana zbog Orbánova urušavanja demokracije.

Iako je uspio okupiti nevjerojatno širok spektar birača, od razočaranih konzervativaca do ljevičara, Magyar ne obećava čuda preko noći.

Naglašava da će obnova države biti dugotrajan proces koji zahtijeva demontažu Orbánovog neliberalnog sustava ciglu po ciglu, no prvi put nakon mnogo godina Mađari vjeruju da je taj proces stvarno započeo.

Politički put sarajevske trojke pretvorio se u najdužu oproštajnu turneju u povijesti Bosne i Hercegovine. parlamentarizam. Kada su došli na vlast, njihov glavni adut nije bio ekonomski program ili infrastrukturna vizija, već obećanje moralne čistoće.

– Ako ne damo rezultate, odlazimo – odjekivalo je poput kletve koja ih je trebala odvojiti od tobožnje desetogodišnje letargije.

Danas to obećanje zvuči kao naivan predizborni slogan davno žrtvovan na oltaru koalicijskog komfora.

Rezultati su utopljeni u birokratskim procedurama i međusobnim optužbama, ali su mandati ostali neosporeni.

Najfascinantniji nusprodukt njihove vladavine je uvođenje paradne rezignacije u politički vokabular. To je trenutak kada, nakon tragičnih nesreća u sarajevskom prometu ili kvarova na sustavu, dužnosnici Trojke izađu pred kamere sa sjetnim izrazom lica i ponude svoj mandat.

To nije čin odgovornosti, to je vrhunski spin. Znaju da će vlastita stranačka mašinerija tu ostavku odbiti u roku od 24 sata, stvarajući tako privid moralnosti bez ikakvih stvarnih žrtava.

Podnijeti ostavku i ne napuštati ured isto je što i proglasiti post sjedeći za punim stolom. Uvreda je to za inteligenciju građana koji su vjerovali da “nova politička praksa” znači snositi posljedice, a ne samo glumiti grižnju savjesti radi populizma.

Slučaj Dragana Miokovića služi kao savršena studija slučaja ovog novog licemjerja. Kad javna osoba na tako visokoj poziciji izrekne uvrede na račun cijelog jednog naroda, u svakom zrelom demokratskom društvu, to je kraj karijere.

No, za nas to postaje početak višemjesečne sapunice. Miokovićevo “kukanje” o medijskim progonima i navodnim zavjerama HDZ-a i SDA klasičan je primjer političke nezrelosti.

Umjesto da dostojanstveno odstupi i sačuva trunku integriteta o kojem je godinama pisao na društvenim mrežama, odabrao je ulogu žrtve.

Optuživati ​​“mračne koalicije” za vlastitu nesmotrenost najjeftiniji je štit za obranu privilegija.

Ispada da je za svaki gaf, svaku uvredu i svaki neuspjeh Trojke kriv “netko” tko im ne da raditi, a oni sami su samo neshvaćeni idealisti koji, eto, moraju ostati u svojim foteljama da nas “spasavaju”.

Na kraju smo dobili vladu koja je majstorski usavršila upravljanje percepcijom umjesto upravljanja procesima.

Oni ne mijenjaju sustav iznutra. Samo ga dotjeraju modernijim rječnikom i boljim vizualnim prikazima na Instagramu.

Njihov ostanak na pozicijama unatoč svim aferama, uvredama i očitom izostanku rezultata konačna je potvrda da je “moralna vertikala” bila samo ljestvica kojom su se penjali do proračuna.

Kad su gore, vaga im više ne treba, a lice je, očito, rastezljiva kategorija koja se lako prilagođava gabaritima funkcionarske fotelje.

Od sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) i Vijeća za obranu, koje je predložio premijer Andrej Plenković, ne treba očekivati ​​promjene u stavovima državnog vrha o Izraelu, rekao je danas hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

– Ne očekujte nikakve tektonske pomake i promjene stavova. Ako netko misli da je Izrael naš saveznik i prijatelj, nema mu pomoći – rekao je Milanović, piše Index.hr.

Raspravu o toj temi “među ozbiljnim ljudima” nazvao je gubitkom vremena.

– Nedirnut sam tim stavom kao i činjenicom da je Hrvatska trebala priznati Palestinu, što je čak i Velika Britanija učinila – dodao je Milanović.

Milanović je krajem veljače rekao da Izrael vodi zvjersku politiku i da ne može biti pouzdan partner Hrvatskoj, a kritizirao je i posjet ministra obrane Ivana Anušića toj židovskoj državi.

Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar prošlog je tjedna optužio Milanovića za antisemitizam nakon što je predsjednik kritizirao postupke izraelskog veleposlanika u Hrvatskoj Garija Korena.

Koren je početkom ožujka pozvan na razgovor na Pantovčak, gdje je upozoren na neprihvatljive i štetne izjave koje uznemiruju javnost i štete Hrvatskoj nakon što je pozvao Zagreb na prekid diplomatskih odnosa s Teheranom i provjeru osoblja iranskog veleposlanstva.

Sam Plenković jučer je rekao da su izgledi za postizanje konsenzusa oko nekoliko tema između Pantovčaka i Banskih dvora mali.

– Poslat ćemo inicijativu za sazivanje jer smatramo da ima previše tema o kojima možemo barem razgovarati. Očito se nećemo ništa dogovoriti, jer još uvijek imamo predsjednika Republike koji sve ove godine vodi prorusku, antiukrajinsku, antiNATO, antiEU politiku, a nedavno je krenuo i s antiizraelskom politikom – rekao je novinarima najavljujući inicijativu.

Milanović je u nedjelju komentirao tvrdnje novinara da se u krugovima bliskim vlasti govori da se Hrvatska ne želi zamjeriti Izraelu kako bi si olakšala ulazak u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), rekavši da nije ni znao da je Izrael u toj organizaciji, ali da je to “strašno”.

Danas je članstvo u OECD-u za Hrvatsku nazvao sekundarnim, ali nečim što je “Plenkoviću osobno jako važno”.

– Tamo glasuju Izrael, Sjedinjene Američke Države i Mađarska. Dovoljan je jedan glas da vas blokira, ali ambicija ulaska u OECD ne može se platiti tako visokom cijenom – rekao je Milanović govoreći o suradnji s Izraelom.

Odgovarajući na novinarsko pitanje rekao je da se pitanjem Izraela treba ozbiljnije pozabaviti, ali da “nema načina da ikoga uvjerim u suprotno i to se sigurno neće promijeniti”.

Naglasio je da je Izrael među zemljama koje “više uopće ne treba razmatrati” te dodao da tako misli i značajna većina ljudi u Hrvatskoj.

– Ne znam zašto to Plenković i njegovi suradnici ne vide – rekao je.

Banski dvori i Pantovčak sporili su se prošle godine, između ostalog, oko priznanja Palestine, u godini u kojoj su Izrael i Hamas postigli krhko primirje.

Milanović se nije suzdržao ni od kritike Izraela za koji je rekao da vodi zločinačku politiku, a rat u Gazi nazvao je masakrom.

Vlada je odbacila Milanovićev prijedlog za priznanje Palestine ocijenivši da je ono moguće tek nakon što se steknu uvjeti i postigne dogovor dviju strana.

Plenković je u rujnu rekao da nije pitanje hoće li Hrvatska ikada priznati Palestinu, nego kada će to učiniti.