Nakon što je posao uvođenja novih izbornih tehnologija dodijelio tvrtki “Smartmatic” za 74,5 milijuna maraka, Središnje izborno povjerenstvo sada traži tvrtku koja će vršiti neovisnu kontrolu tih tehnologija za milijun maraka. Stručnjaci upozoravaju da kratki rokovi i kriterij najniže cijene mogu dovesti do površnih provjera i narušiti povjerenje u izborni proces.

–

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH) pokrenulo je proceduru javne nabave vrijednu milijun maraka za odabir tvrtke koja će provoditi neovisnu provjeru, validaciju i reviziju novih izbornih tehnologija koje će se koristiti u izbornom procesu u BiH.

Riječ je o višefaznoj kontroli sustava koja će se provoditi prije, tijekom i nakon izbora, s ciljem provjere funkcioniraju li svi uređaji i softver ispravno, sigurno i u skladu s pravilima.

Kontrola uključuje, kako stoji u natječajnoj dokumentaciji, provjeru sustava za biometrijsku identifikaciju birača, uređaja za optičko skeniranje i automatsko prebrojavanje glasačkih listića, te opreme za označavanje i obradu glasačkih listića.

Usluge će se izvoditi kroz tri faze, i to: revizija izvornog koda i konfiguracije sustava, revizija pripreme i konfiguracije uređaja te promatranje rada sustava tijekom izbornog procesa uz provjeru funkcioniranja izbornih tehnologija.

Članica Središnjeg izbornog povjerenstva Irena Hadžiabdić za Detektor pojasnio da se natječajem traži “neovisni akreditirani laboratorij”.

– Imamo informaciju da ih je jako malo u svijetu i to moraju biti izuzetno profesionalne tvrtke s jakim certifikatima koji zapravo ocjenjuju naše dobavljače i je li sustav koji radimo dovoljno siguran, zaštićen sustav koji će osigurati integritet koji nam treba – rekla je.

Koordinator Koalicije Pod lupom Dario Jovanović navodi da se kontrola sastoji od dva ključna segmenta.

– Prvi je tehnički aspekt – rade li oprema i softver kako je predviđeno natječajem, čitaju li skeneri ispravno slipove, spremaju li slike, bilježe li rezultate i prenose li podatke. Druga, jednako važna, je sigurnost – jesu li osobni, osjetljivi i biometrijski podaci adekvatno zaštićeni, kriptirani, zapečaćeni te mogu li se čitati nakon izvoza – kaže Jovanović.

Ističe da Koalicija “s povećalom, koja se bavi promatranjem izbornih procesa i sprječavanjem izbornih prijevara, podupire uvođenje novih tehnologija”.

– Nama je nulti prioritet uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Elektronska identifikacija i skeneri dokazano sprječavaju izborne neregularnosti i to je dobar smjer za Bosnu i Hercegovinu, jer sužava prostor za korupciju i manipulacije – ustvrdio je.

U natječajnoj dokumentaciji SIP-a navodi se da tvrtka koja se prijavljuje na natječaj mora dokazati iskustvo u provedbi jednog ili više ugovora slične složenosti u posljednje tri godine, koji uključuju neovisnu provjeru informacijskih i izbornih tehnologija, IT i sigurnosne revizije, testiranje hardverskih i softverskih sustava te provjeru integriteta podataka u operativnim i distribuiranim okruženjima.

Osim toga, ponuditelji moraju pokazati da imaju kvalitetne mjere zaštite informacija, uključujući sigurnost podataka, kontrolu pristupa i operativno upravljanje, te da primjenjuju međunarodne standarde koji osiguravaju povjerljivost, integritet i dostupnost izbornih sustava.

Kao dokaz da su sposobni rukovati tajnim i osjetljivim podacima, ponuđači su dužni, kako se navodi u javnom pozivu, dostaviti sigurnosnu potvrdu o povjerljivosti koju izdaje Ministarstvo sigurnosti BiH.

Tvrtka ili grupa koja bude odabrana mora biti potpuno neovisna o dobavljaču izbornih tehnologija te, kako stoji u natječajnoj dokumentaciji, ne smije imati “operativnu, izvršnu ili upravljačku ulogu u radu izbornih sustava”.

Jovanović upozorava na značajne probleme zbog načina na koji je ovaj natječaj raspisan.

– Natječaj dolazi dosta kasno. Rok za dostavu ponuda je 27. lipnja, nakon čega slijede postupci ocjene, žalbe i potpisivanje ugovora. Čak i ako sve bude glatko, bit će teško izvršiti provjeru kvalitete na vrijeme.

Natječaj predviđa da se dvije ključne faze kontrole završe tek deset i tri dana prije izbora. Ako se tada otkriju ozbiljni nedostaci, jednostavno neće biti dovoljno vremena za ispravke – upozorava Jovanović i navodi da bi ovakva procjena mogla narušiti povjerenje u izborne tehnologije i samu provedbu.

Prema Jovanovićevim riječima, uvjet da ponuđač mora imati sigurnosnu dozvolu Ministarstva sigurnosti BiH s oznakom “Povjerljivo” može obeshrabriti “neke od najuglednijih međunarodnih kompanija koje imaju najviše iskustva u neovisnoj reviziji izbornih sustava”.

Tehnologijom tvrtke “Smartmatic”, kako navode iz Centralne izborne komisije BiH, “u svijetu je obrađeno i prebrojano više od sedam milijardi glasačkih listića, što dovoljno govori o iskustvu i referencama te kompanije”.

– U ovoj fazi ne bismo spekulirali o hipotetskim scenarijima i pretpostavkama – naveli su.

Hadžiabdić je konkretniji i smatra da je rok problematičan.

– Cijela nabava je problem, sve je u kaosu i pritisku. Rokovi se pomiču, ali nadam se da ćemo stići i mislim da postoji šansa da to sve završimo i da tražimo tu provjeru i prije izbora i na dan izbora i nakon izbora od te akreditirane laboratorije – pojašnjava Hadžiabdić za Detektor.

Ukoliko se pokaže da postoje određeni problemi u sistemu, CIK će, kako navodi Hadžiabdić, reagirati zajedno s drugim institucijama.

– Sve ovisi o tome što nađu. Ukoliko utvrde da se radi o ogromnom propustu, odnosno propustu, onda ćemo razmisliti kakve mjere imamo na raspolaganju – pojašnjava Hadžiabdić i dodaje da će u timu sa SIP-om raditi institucije poput Ministarstva sigurnosti BiH, Agencije za forenzička istraživanja, IDDEEA-e, SIPA-e i drugih.

Jovanović, osim kratkih rokova, zamjera i kriterije za odabir ponuditelja, navodeći da nedostaje kriterij tehničke specifikacije i ocjene kvalitete ponude.

– Ne ocjenjuje se kvaliteta metodologije, ne ocjenjuje se kvaliteta iskustva, ne ocjenjuje se kvaliteta kadra koji će biti uključen u taj postupak. Stoga se bira samo najniža cijena uz ispunjavanje ovih elementarnih uvjeta. To znači da se može dogoditi da dobijemo tvrtku koja nema dovoljno kvalifikacija, ali je dala najpovoljniju ponudu koja će nas voditi i kroz ovaj proces – smatra Jovanović.

Član SIP-a ne dijeli mišljenje koordinatora Koalicije “Pod lupom”, navodeći da su uvjeti natječaja “previše detaljni za tako kratko vrijeme”. Naglašava da je CIK za raspisivanje natječaja tražio stručnu pomoć.

Iz SIP-a su naglasili da se kvaliteta ne definira samo kroz kriterije za dodjelu ugovora, već i kroz uvjete podobnosti koje ponuđači moraju ispuniti da bi njihove ponude bile uzete u obzir.

– U ovom postupku definirani su zahtjevni uvjeti koji se odnose na sigurnosnu sposobnost, tehničku i stručnu osposobljenost, te iskustvo ponuditelja – stoji u odgovoru CIK-a Detektoru.

Jovanović navodi da je natječaj, umjesto kvaliteti ponude, usmjeren gotovo isključivo na najnižu cijenu.

– Čak i ako se radi o nekakvoj ciljanoj opstrukciji, pod političkim utjecajem da se netko izabere, to može značiti da ćemo, zahvaljujući kratkim rokovima, neposredno prije izbornog dana dobiti nekoga tko će dovesti u pitanje novu tehnologiju. Što bi bilo pogubno u uvjetima kada to prvi put provodimo na svim biračkim mjestima – podvlači Jovanović.

Hadžiabdić navodi da je najniža cijena kriterij propisan Zakonom o javnim nabavkama.

– Ovdje nemamo puno izbora. Znate da je cijena uvijek ključna. Ne možete kupiti nešto skuplje ako ponuđač ispunjava te minimalne uvjete, a tu cijena uvijek igra veliku ulogu – objašnjava Hažiabdić.

U sklopu uvođenja novih tehnologija, Središnje izborno povjerenstvo BiH je ranijom odlukom dodijelilo posao nabave izbornih sustava vrijedan 74.527.455 maraka grupi ponuđača na čelu sa Smartmatic BH doo Sarajevo, kao nositeljem, te Smartmatic international holdingom iz Nizozemske i DSC – Agencijom za zaštitu ljudi i imovine iz Sarajeva, kao članovima grupe ponuđača.

Iz CIK-a BiH ističu da je jedan od uvjeta za kvalifikaciju na natječaju za nabavku novih tehnologija bio dostavljanje certifikata o testiranju uređaja prema međunarodnim standardima, što je odabrani ponuđač ispunio.

Smartmatic je privatna multinacionalna kompanija porijeklom iz Venezuele, danas strukturirana kroz britansko-nizozemsku korporaciju (SGO Corporation u Londonu i holding u Nizozemskoj), koja u Bosni i Hercegovini posluje kroz lokalnu podružnicu Smartmatic BH doo Sarajevo.

Posljednjih 20 godina Smartmatic” je u središtu brojnih međunarodnih kontroverzi oko svoje uloge u digitalizaciji izbora u zemljama diljem svijeta. Najozbiljnije optužbe dolaze s Filipina, gdje Ministarstvo pravosuđa SAD-a tereti tvrtku i bivše rukovoditelje za podmićivanje i pranje novca kako bi dobili izborne ugovore 2016. Taj slučaj je u tijeku.

U Venezueli, svojoj zemlji podrijetla, Smartmatic je 2017. optužio vladu da je manipulirala odazivom za više od milijun glasova, nakon čega je obustavio rad u toj zemlji. Tijekom američkih izbora 2020. tvrtka je bila meta neutemeljenih teorija zavjere o izbornoj krađi, koje su kasnije odbačene na sudu. Zbog toga je Smartmatic pokrenuo nekoliko tužbi za klevetu protiv pojedinih američkih medija.

Iako postoje razne optužbe, tvrtka nikada nije pravomoćno osuđena za manipuliranje izbornim rezultatima te je nastavila poslovati u brojnim zemljama.

Na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da posao uvođenja novih izbornih tehnologija dodijeli konzorciju koji predvodi Smartmatica bila je predmet žalbenog postupka pred Uredom za razmatranje žalbi BiH. Žalbe su uložile tri tvrtke koje su sudjelovale na natječaju – Provis iz Bijeljine, Planet Soft iz Banja Luke i Artco Group iz Sarajeva.

Mediji su tada isticali da pritužbe usporavaju proces stjecanja novih tehnologija, što je za Detektor potvrdila i članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

– Pa znaš da jesu. Bio je spor koji se vodio, a sada je završio negativno za tu tvrtku. Mislim da je odluka donesena jučer – naglasila je Hadžiabdić.

Grupa ponuđača predvođena tvrtkom Planet Soft iz Banja Luke tvrdila je da je njihova ponuda ekonomski povoljnija te da je bilo nepravilnosti u bodovanju i primjeni kriterija prilikom ocjenjivanja ponuda.

Pred Uredom za razmatranje žalbi BiH razmatrana su dva prigovora jer je Artco grupa iz Sarajeva povukla žalbu. Svi prigovori su odbijeni, nakon čega je potvrđena odluka o odabiru Smartmatica i otvoren put za sklapanje ugovora vrijednog oko 74,5 milijuna KM.

– Prema našim procjenama Smartmatic je dobio posao iako je bio skuplji. Mi smo tako odlučili, a ured iznad nas je potvrdio da je ovaj proces zakonit i ispravan – zaključila je Hadžiabdić.

Proljetno uništavanje u Kantonu Sarajevo još nije počelo, a pitanje je hoće li biti obavljeno na vrijeme. Naime, natječaj za odabir najpovoljnijeg ponuditelja, koji je nedavno poništen zbog žalbi, usporio je proces.

Objavljen je novi natječaj, a ponude se mogu slati do 3. svibnja.

Ovo je za Faktor potvrdila Elna Ibrahimović, predstavnica Konzorcija Sanitacija doo, Sanacija 3D doo i Eko Plus doo.

– Nadamo se da će sve biti završeno na vrijeme i da neće biti reklamacija kako bismo mogli izvršiti deratizaciju koja traje do 30. lipnja.

Ako opet bude žalbi, onda bi se izgubilo vrijeme i radovi bi vjerojatno kasnili

Važno je da ovaj posao rade tvrtke s iskustvom, djelatnici koji su stručni kako bi se posao obavio na najprofesionalniji način. Prijavili smo se i čekat ćemo završetak poziva – kazao je Ibrahimović.

Izabrana je firma koja bi trebala graditi novu zgradu Općinskog suda Lukavac, saznaje Faktor.

Nakon što su prva dva natječaja za izgradnju objekta bila neuspješna, na trećem javnom pozivu prihvaćena je ponuda Tehnograd – company doo Tuzla.

– Općinski sud u Lukavcu je 27. ožujka 2026. godine donio Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, kojom je utvrđeno da se ugovor o javnoj nabavi radova na izgradnji zgrade Općinskog suda u Lukavcu dodjeljuje ponuđaču Tehnograd – company doo Tuzla, za ponuđenu ukupnu vrijednost od 5.774.438,97 KM bez PDV-a, kao najpovoljnijem ponuđaču – bila je potvrđeno je za Faktor iz Ministarstva pravosuđa i uprave Tuzlanskog kantona.

Ovo rješenje, dodaju u Ministarstvu, nije pravomoćno jer se protiv njega može izjaviti žalba u roku od 10 dana od dana primitka rješenja.

Podsjećamo, Skupština TK je na prijedlog Vlade 2023. godine donijela odluku o podršci otkupu zemljišta, čime je počela realizacija ovog kapitalnog projekta. Sukladno tome, za kupnju parcele na kojoj će se nalaziti buduća zgrada suda izdvojeno je gotovo 250.000 KM.

Nakon provedenog postupka, Općinski sud u Lukavcu pribavio je glavni projekt i svu popratnu dokumentaciju te osigurao potrebne naknade za izdavanje građevinske dozvole. Na ime ovih aktivnosti iz budžeta TK za 2024. godinu izdvojeno je 228.125 KM.

Građevinska dozvola za izgradnju objekta izdana je u lipnju 2024. godine, a rok važenja joj je produžen u lipnju 2025. godine.

Prof.dr.sc. Ismet Gavrankapetanović, generalni direktor Opće bolnice, potvrdio je za Faktor da je u toku tenderska procedura za nabavku novih liftova u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

– Bolnica sada iz svojih sredstava ulaže milijun maraka za liftove u neboder. Natječaj je međunarodni i trebao bi biti raspisan sljedeći tjedan. Nakon toga planiramo zamjenu liftova i u manjim zgradama – rekao je Gavrankapetanović.

Iako je riječ o starim dizalima, Gavrankapetanović naglašava da imaju dozvolu za njihovo korištenje.

– Uporabne dozvole su uredne i valjane, a izdane su od strane ovlaštene Tehnoinspekte. Natječajima biramo tvrtke za održavanje dizala, a trenutno ih održava Liftmont. Popravili smo ih koliko smo mogli. Bolnici su itekako potrebni novi liftovi i taj projekt ćemo završiti u najkraćem mogućem roku – dodao je Gavrankapetanović.

U Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu postoji 11 liftova.

Muhamed Mujezinović, predsjednik Osnovne sindikalne organizacije (OSO) ustanove, tvrdi da se više ne radi nego što se radi. Dizala imaju uporabne dozvole, ali su one, prema njegovim tvrdnjama, upitne.

– Kad se kuhinjski lift pokvari, hrana, pacijenti, smeće, sve ide u isti lift, što je sanitarno-epidemiološki gledano katastrofa. Stalni su zastoji, liftovi kvare, ne rade po nekoliko dana, škripe… Nedavno se dogodilo da su, zbog nerada senzora, vrata udarila pacijenta koji je imao slomljenu ruku – kaže Mujezinović.

On kaže da mu je jučer iz uprave bolnice rečeno da će ta ustanova iz vlastitih sredstava dati 900.000 KM za izgradnju tri lifta.

– Koja tri dizala, nisu nam rekli, vjerojatno ni oni još ne znaju. Kažu da ne mogu čekati Ministarstvo zdravstva KS, iako Sindikat ima informaciju da je ministarstvo pripremilo dva i po milijuna maraka za liftove, ali da ne žele platiti dok se ne raspiše natječaj, odnosno realizacija projekta – pojašnjava Mujezinović.

Iz Sidikata kažu da je projektiranje liftova završeno početkom listopada prošle godine, te da je rečeno da će nakon toga biti raspisan natječaj za kompletnu rekonstrukciju liftova.

– Dok je na čelu Ministarstva zdravstva bio Haris Vranić, bolnici je uplaćeno 800.000 KM za obnovu liftova. Tada su zamijenjeni ključevi, kada je nastao najveći problem u ustanovi, pa je ostatak novca povučen. Zato sada ministarstvo ne želi uplatiti sredstva dok se ne raspiše natječaj – ističe Mujezinović.

Kaže da “to nije problem samo za djelatnike bolnice, nego i za pacijente i posjetitelje”.

– Zamislite da netko od pacijenata zaglavi. Uz Ugrentni centar postoji lift, a ako on ne radi, pacijenti kojima je potrebna dijagnostika moraju cirkulirati, ići do upravne zgrade, pa pješačiti do trećeg kata, pa se opet vraćati odakle su krenuli, čime se gubi dragocjeno vrijeme za pacijenta – kaže Mujezinović.

Sindikat se, prema njegovim tvrdnjama, više puta obraćao upravi, odakle su, kaže, dobili informaciju da će problem s dizalima biti riješen.

– Nedavno smo ponovno pisali, a u odgovoru koji smo dobili prvo nam je rečeno da je bolnička službenica za informiranje odsutna, da je obrada podnesenog zahtjeva u tijeku te da će nam traženi podaci biti dostavljeni. U drugom odgovoru koji smo dobili od menadžmenta bolnice navedeno je da je kredit na čekanju i da imaju ugovore za servisiranje liftova, bez obzira što su sredstva osigurana od strane Ministarstva zdravstva KS. No, iz uprave nam nisu javili da je natječaj raspisan niti će biti raspisan. Je li do direktora ili ljudi oko njega, ne znamo, ali netko ne daje točne informacije niti rješava problem – tvrdi na kraju Mujezinović.

Donald Trump je rekao da mu je, tvrdi, iransko vodstvo neformalno sugeriralo da bi mogao postati sljedeći vrhovni vođa islamske republike.

Trump je naglasio da je kategorički odbio tu “ponudu”.

Prema njegovim riječima, nikada ga nije zanimala pozicija koja predstavlja najveću moć i utjecaj u iranskom političkom sustavu.

Izjavu je dao u kontekstu rasprava o iranskoj politici i pregovorima sa SAD-om, ustvrdivši da Teheran nije javno priznao svoju namjeru.

Iranske vlasti nisu potvrdile postojanje bilo kakve “ponude”, a medijski izvori kažu da Trump koristi tu priču za poticanje razdora.

Nenad Pavlović nije nepoznanica u upravi entitetske plinske kompanije u Republici Srpskoj. Ovaj vlasnik tvrtke Konvar čest je gost službenih snimanja na promocijama plinskih projekata u Republici Srpskoj i Srbiji. Imena njegove tvrtke stoje u pozadini nekoliko radova na plinskoj infrastrukturi Sarajevo gasa.

Sada je nadomak pobjede na jednom od najvećih natječaja ikad raspisanih u BiH, vrijednom 900 milijuna maraka bez PDV-a.

Direktor Sarajevo gasa Istočno Sarajevo Nedeljko Elek kaže da je uobičajeno da se direktori izvođačkih firmi pojave na početku radova.

– Mora se pojaviti na početku radova, uvijek se pojave izvođači, počnu radove, takva je priroda, nešto nije u redu? – rekao je Elek.

Vlasnika Konvara Nenada Pavlovića, kaže, ne poznaje.

Novinaru Detektor nije smio čuti mišljenje povjerenstva o svojoj tvrtki prilikom otvaranja ponuda iz pretkvalifikacijskog postupka. Nešto prije toga pristup mu je omogućen prilikom otvaranja ponude turske tvrtke Vemak. Članovi povjerenstva ukazali su na nedostatke ove ponude koja Konvaru ostavlja velike šanse za dobivanje vrijednog posla.

Konvar ima podružnicu u Bijeljini, ali se na natječajima u Bosni i Hercegovini pojavljuje i kao međunarodni ponuđač iz Srbije. Prema službenim podacima portala javnih nabava, tvrtka je dosad dobila dva posla – jedan od Sarajevo gasa vrijedan više od 160.000 maraka, a drugi kao članica konzorcija od Toplane Tuzla vrijedan 1,6 milijuna maraka.

Ali nazivi tvrtke na strojevima i njezinog vlasnika mogu se vidjeti na više događanja Sarajevo gasa.

U lipnju 2025. godine kamioni Konvar mogli su se vidjeti na početku radova na plinovodu od Šekovića preko Vlasenice do Milića.

– U Republici Srpskoj se mora riješiti pitanje plinofikacije, jer javnost treba shvatiti da je energetski plin budućnost, kojeg imamo u dovoljnim količinama – kazao je u obraćanju Milorad Dodik, tadašnji predsjednik tog entiteta.

Prilikom fotografiranja Dodika s direktorom Sarajevo gasa Nedeljkom Elekom i ministrom energetike Petrom Đokićem, u prvom redu je stajao i Nenad Pavlović.

Službenih podataka o ovoj nabavi na portalu javne nabave nema. Prema fotografijama sa stranice Sarajevo gasa, posao je u sklopu konzorcija dobila tvrtka Gas teh iz Inđije u Srbiji. Konvar se ne spominje na jumbo plakatu o radovima, ali se vide kamioni i radnici ove tvrtke.

Elek je potvrdio da je Konvar bio podizvođač za Plinarsku tehniku. Za Konvar kaže da su ranije surađivali na izgradnji plinovoda od Pala do Jahorine, kao i prilikom plinofikacije na istoku Republike Srpske za četiri općine.

Kategoričan je da dosadašnje suradnje ne daju prednost Konvaru u poslu od milijardu maraka.

– Kako će biti (u prednosti), to je međunarodni natječaj. Otvorite dokumentaciju i tko pobijedi, taj je – rekao je Elek.

Vlada Republike Srpske ranije je odobrila više od 70 milijuna kuna za treću fazu plinofikacije, a prema procjenama Sarajevo gasa u 2025. godini potrebno je oko deset milijuna, pisao je ranije portal Capital.

Ruski veleposlanik nazočio je ovom događaju, kao i većini drugih svečanosti povodom početka izgradnje plinovoda u Republici Srpskoj.

Novi plinovod vrijedan 900 milijuna ranije je trebao financirati ruski Gazprom.

Vlada Republike Srpske ranije je odobrila izgradnju magistralnog plinovoda Šepak – Bosanski Novi.

Vlasti u Republici Srpskoj već neko vrijeme inzistiraju na “Novoj istočnoj interkonekciji” koja će se kod Bijeljine spojiti na plinovod u Srbiji, a koju je trebao financirati ruski Gazprom.

Sada se očekuje da će izgradnju financirati entitetske vlasti. Do sada su već uložili desetke milijuna maraka u plinofikaciju Republike Srpske.

U lipnju 2024. godine počela je izgradnja plinovoda Pale – Jahorina. S direktorom Srbijagasa vidi se Nenad Pavlović. Na početku radova vidljivi su i strojevi Konvara, ali na stranicama Sarajevo gasa i portalu javnih nabava nema službene informacije da je Konvar podizvođač.

Prilikom najave izgradnje plinovoda od Banja Luke do Beograda, Elek je rekao da entitetskoj plinskoj kompaniji stoje na raspolaganju resursi iz Srbije.

– Kompletna infrastruktura Srbijagasa i svi izvođači bit će na raspolaganju Sarajevo gasu, koji će biti nositelj ovog projekta – kazao je Elek, prenose detalji sa sastanka na Jahorini, kojem su, između ostalih, prisustvovali direktor Srbijagasa Dušana Bajatović i Milorad Dodik, prenosi stranica Sarajevo gasa.

Pavlović se vidi u prvom redu, gdje su Dodik i Elek i Bajatović.

Pavlović je nazočio i svečanosti završetka izgradnje ovog plinovoda u listopadu 2024. godine.

Prema dostupnim fotografijama, on nije bio na ozvaničenju radova na gasifikaciji Istočne Ilidže, ali se mogu vidjeti radnici sa Konvar prslucima i strojevima sa logom firme.

Novi natječaj daleko je najveći na kojem Konvar potencijalno može dobiti. Elek kaže da nije siguran da će na kraju itko izaći s konačnom ponudom.

– Moguće je da niti jedna tvrtka ne nudi. Mali je to proračun – 500 kilometara plinovoda i 18 benzinskih postaja za 450 milijuna eura. Južna interkonekcija je 170 kilometara bez benzinskih postaja za 400 milijuna eura – rekao je Elek.

– Bojim se, volio bih da ovaj natječaj uspije. Nemam problema s tim tko ponudi – dodao je.

Rekao je kako ne razmišlja o tome zašto su se na tako vrijedan natječaj javile samo dvije tvrtke, a niti jedna tvrtka iz Europske unije.

– Možda ih je odbila cijena, nisu navikli raditi za male novce. Ovo je najveći tender u povijesti Republike Srpske – rekao je Elek.

Jedno od nekoliko pitanja potencijalnih ponuditelja na portalu javne nabave odnosilo se na rok za dostavu ponuda. Natječaj je objavljen 29. prosinca 2025. godine, a rok za dostavu ponuda bio je 28. siječnja 2026. godine.

Jedan od zainteresiranih ponuditelja požalio se da je to kratak rok i zakonski minimalan. Upozorili su da rokovi trebaju biti primjereni složenosti predmeta nabave kako bi se ponuditelji mogli pripremiti, a produženje roka zamolili su zbog opsežne natječajne dokumentacije i svih potvrda koje strani ponuditelji moraju pribaviti.

Iz Sarajevo gasa su odgovorili da je rok dopušten zakonom, pa su ga odbili produžiti.

Pavlovića se često može vidjeti na događanjima u Srbiji. U prosincu 2023. nazočio je otvaranju novog plinskog interkonektora između Srbije i Bugarske.

Prema informacijama iz Srbijagasa, plinovod su službeno pustili i otvorili predsjednici Srbije, Azerbajdžana i Bugarske – Aleksandar Vučić, Ilham Alijev i Rumen Radev, sa šefom izaslanstva Europske unije u Srbiji Emanuelom Giofreom.

Godinu dana ranije bio je i na početku radova kojima je nazočila i tadašnja premijerka Ana Brnabić.

Konvar je u Srbiji registriran 2004. godine i danas, prema službenom registru, tvrtka ima 179 zaposlenih. U 2024. godini imali su više od 60 milijuna maraka prihoda.

Prema dostupnim podacima službenog srbijanskog portala javnih nabava, Konvar je od svibnja 2024. godine dobio više od 27 milijuna maraka vrijednih ugovora, a najvrjedniji je onaj od 12 milijuna maraka od općine Šid, gdje su kao član konzorcija dobili javno-privatno partnerstvo s elementima koncesije za projektiranje, financiranje, izgradnju i upravljanje garažom i javnim parkiralištem u ovoj općini.

Predsjednik Općine Zoran Semenović donedavno je bio predsjednik Općinskog odbora vladajućeg SNS-a Aleksandra Vučića.

Od 150 natječaja koje je Konvar dobio, njih 144 dodijelila je Javna tvrtka Beogradska elektroprivreda, najčešće za radove na vrelovodima.

Od kraja 2022. vršitelj dužnosti direktora Elektrana je Vanja Vukić, član predsjedništva vladajuće stranke SPS Ivice Dačića. Prema pisanju Istinomera, on je bio savjetnik prvog potpredsjednika Vlade Srbije Ivice Dačića, a potom i šef kabineta predsjednika Skupštine Srbije dok je Dačić bio na toj poziciji.

2012. godine odlikovan je medaljom Ministarstva za civilnu obranu, izvanredna stanja i otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda Ruske Federacije.

Pavlović nije odgovorio na zahtjev za razgovor upućen preko Konvara.

Primanje natječaja direktora javnih poduzeća i dužnosnika vladajućih stranaka ne pogađa Eleka, kaže direktor Sarajevo gasa.

– Ja sam nestranačka osoba, ne znam tko je u kojoj stranci. Firme su ozbiljne, velike. Rade u Srbiji, Hrvatskoj, svugdje – rekao je Elek.

Danas ističe zakonski rok od 45 dana za utvrđivanje teksta novog kolektivnog ugovora predstavnika zdravstvenih radnika s pregovaračkim timom Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).

Sindikat zdravstvenih radnika HNK prije dva dana uputio je Vladi prijedlog da se u petak, 19. prosinca, održi još jedna sjednica na kojoj bi se pokušao dogovoriti novi tekst kolektivnog ugovora. No, kako nam je rekao Dalibor Vuković, predsjednik Sindikata, Vlada je predložila da se sastanak pomakne za ponedjeljak, 22. prosinca.

– U ponedjeljak u devet sati idemo u Vladu kako bismo još jednom pokušali dogovoriti tekst kolektivnog ugovora. Ne bude li pomaka, sindikat će podnijeti zahtjev za sljedeći pravni korak – mirovno vijeće za mirno rješavanje kolektivnog radnog spora, koje traje kratko, svega tri dana, što je posljednji korak prije organiziranja općeg štrajka u toj zakonskoj proceduri. Iskreno se nadamo da će se Vlada urazumiti i u ponedjeljak nam dostaviti novu ponudu jer je nikada nisu mijenjali, točnije povećavali – ističe Vuković.

No, zdravstveni radnici u HNK već su u generalnom štrajku od 25. kolovoza, nakon što prethodnih mjeseci nisu potpisali aneks kolektivnog ugovora s Vladom i resornim ministarstvom.

Cijelo su vrijeme tražili povećanje plaća sebi kao i članovima Sindikata doktora medicine i stomatologije, kojima je Ministarstvo zdravstva prethodnih mjeseci izašlo u susret iako im kolektivni ugovor nije istekao.

– Paralelno smo i na sudovima koji ispituju zakonitost generalnog štrajka za aneks kolektivnog ugovora – dodaje Vuković.

Vlada HNK je prije desetak dana ponudila zdravstvenim radnicima dodatnih 27 miliona KM povećanja za novi kolektivni ugovor, što je, kako su naveli u informaciji, godišnje povećanje od 13,5 miliona maraka u odnosu na sadašnje stanje.

– Vlada je rekla da daje 27 milijuna KM za zdravstvene radnike, a to su liječnici i stomatolozi. U HNK, osim liječnika, radi 4.000 zdravstvenih radnika koje mi predstavljamo, pa ispada da primamo nešto manje od polovine navedenog iznosa. Kada se ta cifra podijeli na svakog zaposlenika, dobije se da će, primjerice, zaposlenik SSS-a koji nije zdravstvene struke, kao što je ekonomski ili strojarski tehničar, dobiti povećanje od 50 do 55 KM. Medicinska sestra primala bi blizu 130 maraka plaće, a samo za to zanimanje Vlada je donekle povećala ponudu s obzirom na to da se plaća higijeničarke drastično približila plaći medicinske sestre nakon odluke Vlade FBiH o minimalnoj plaći. Svi ostali dobili su vrlo male povišice – pojasnio je Vuković.

Ponudu Vlade Vukovića usporedio je s regresom koji proračunski korisnici dobivaju svake godine.

– Povećanje za medicinsku sestru tijekom godine iznosilo bi onoliko koliko bi kroz regres dobili svi proračunski korisnici. Ne kužimo, iako tako stoji u kolektivnom ugovoru, jer su zdravstvene ustanove u HNK u velikim gubicima. Dapače, Vlada nam je ponudila minimalna povećanja, vidjet ćemo hoćemo li se u ponedjeljak dogovoriti – rekao je Vuković.