Iako je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) 16. siječnja 2026. godine Vladi Federacije BiH dostavilo prijedlog odluke o Listi lijekova Fonda solidarnosti na razmatranje i usvajanje, to se nikada nije dogodilo, upozorili su federalni revizori u najnovijem izvješću o reviziji navedenog ministarstva.

Podsjetimo, lista lijekova Fonda solidarnosti zadnji put je mijenjana 2019. godine, a prema iznesenim podacima u razdoblju od 2022. do 2025. godine, kako navode revizori, bilježi se konstantan porast zaprimljenih zahtjeva za terapijama.

Do 31. prosinca 2025. godine zaprimljen je ukupno 81 zahtjev za popis Fonda solidarnosti.

– Vlada FBiH je u 2022. godini zaključkom zadužila Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH da revidiraju važeći popis Fonda solidarnosti i Vladi predlože novi, usklađen s financijskim mogućnostima Fonda. Sukladno navedenom zaključku, ministarstvo nije poduzelo aktivnosti na reviziji Liste lijekova do 2025. godine – istaknuli su revizori.

U vezi s navedenim, Federalno ministarstvo zdravstva je 7. svibnja prošle godine uputilo kliničkim centrima zahtjev za imenovanje predstavnika kliničkih centara u podpovjerenstva, koji bi kao članovi sudjelovali u vještačenju dokumentacije za davanje stručnog mišljenja i davanje prijedloga za uvrštenje lijekova na listu.

Prema zahtjevu, klinički centri bili su dužni dostaviti imena stručnjaka za 11 podpovjerenstava (za citostatike, lijekove za liječenje hepatitisa B i C, liječenje hemofilije, imunosupresive, za liječenje multiple skleroze, upalne bolesti crijeva, antiretrovirusne lijekove, artritis, očne i kožne bolesti).

No, nakon što su klinički centri dostavili svoje prijedloge, kako ističu revizori, nisu donesene odluke o imenovanju, već su na temelju njihovih prijedloga stručnjaci razvrstani po područjima (ukupno 11 skupina – npr. skupina citostatika s pet članova podpovjerenstva, skupina lijekova za liječenje hepatitisa B i C s tri člana povjerenstva itd.).

– Temeljem navedenog izvršene su analize i dana stručna mišljenja te je predloženo uvrštavanje određenih lijekova na Listu lijekova Fonda solidarnosti, zadržavanje određenih lijekova na Listi, isključenje određenih lijekova s ​​Liste, kao i prelazak određenih lijekova na Osnovnu listu/A listu lijekova i Listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Ministarstvo je 16. siječnja ove godine Vladi FBiH dostavilo prijedlog odluke o Listi lijekova Fonda solidarnosti na razmatranje i usvajanje, do okončanja revizije isti nije razmatran – naglasili su federalni revizori.

Lista lijekova Fonda solidarnosti nije obnavljana od 2019. godine.

Ono što je poznato jeste da su stručne komisije Federalnog ministarstva zdravstva prošle godine završile reviziju liste.

Iako su nadležni federalni organi obećali predstavnicima udruženja da će lista lijekova biti dostupna pacijentima početkom ove godine, to se nije dogodilo.

Za nekoliko dana ulazimo u šesti mjesec 2026. godine, a nitko ne zna gdje je lista lijekova i kada će biti dostupna pacijentima?

Iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH kažu da je Federalno ministarstvo zdravstva završilo posao i Listu lijekova uputilo Ministarstvu finansija, odnosno Federalnoj vladi, koja bi trebala dati suglasnost za njeno stupanje na snagu.

– Procjenjuje se da je vrijednost liste lijekova 150 milijuna KM i da je tu zapravo zapelo jer treba osigurati novac – kazala je prije nekoliko dana za Faktor Ana Petrović, predsjednica Udruženja.

Dok čekaju da se Vlada smiluje i konačno potvrdi popis, pacijenti se bore za život.

Onkološki pacijenti i udruge, okupljeni u projektu “Glasaj za život”, kažu da im nitko od nadležnih ne govori što se događa s listom lijekova, gdje “zapinje” i zašto.

– Ono što znamo jest da je sastavljena lista vraćena i da su napravljene korekcije. Nitko nam ne govori gdje je sada i što je čeka – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od raka dojke i drugih malignih bolesti “Renesansa”.

Dodaje kako svakim danom čekanja i odugovlačenja pate pacijenti.

– Rak je bolest koja ne iscrpljuje samo zdravlje bolesnika, već i cijele obitelji, njezine financije. Kad potrošite ušteđevinu, ako je imate, onda gledate što možete prodati, opet imate li, da biste kupili lijekove. Mnogi odustaju u toj borbi. Jedina nada je humanitarna organizacija Pomozi.ba koja već duže vrijeme obavlja posao države. Vlast od pacijenata koji su, da su na vrijeme dobili optimalnu terapiju, mogli biti korisni članovi društva, stvara trajne pacijente, a mnoge osuđuje na smrt – naglašava Glušac.

Binasa Sarvan (44), majka četvero djece iz Sarajeva, već se četvrtu godinu bori s HER2 pozitivnim metastatskim rakom dojke.

Nakon operacije, zračenja i godinu dana korištenja jako dobrog lijeka u Bosni i Hercegovini, Binasovi liječnici su konstatirali da se bolest vratila.

Kako bi nastavila borbu, morala je prodati stan i 2025. krenuti na liječenje najnovijim lijekom u Istanbulu.

U Bosni i Hercegovini to nije mogla učiniti jer lijek enhertu nije na listi lijekova Fonda solidarnosti.

Terapija od 21 dan u Turskoj košta blizu 6.000 KM, plus dodatnih hiljadu i po maraka za bolničke troškove.

Kaže da je cijena lijeka u posljednja tri mjeseca udvostručena.

– Terapija se prima u bolnici u Istanbulu, a lijekovi se kupuju u bolničkoj apoteci. Zato već drugu godinu svaki 21 dan putujem u Istanbul. Svaki put kad idem moram imati između sedam i pol i osam tisuća maraka. Pitao sam doktoricu koliko ću još morati primati terapiju, rekla mi je još najmanje godinu, a možda i dvije – kaže Binasa.

Kaže nam da je sada dobro jer se bolest zahvaljujući lijeku smirila.

– Srećom, imao sam što prodati pa mi je taj novac spasio život. Ali što da radi onaj tko nema ništa osim krova nad glavom. Takvi su ljudi prisiljeni prikupljati novac preko humanitarnih organizacija kako bi kupili lijekove. Ljudi pronalaze put do terapije na razne načine. Čovjek u Turskoj mi je rekao da je dobio lijek, ali su paketi bili otvoreni. U takvim situacijama nitko vam ne može garantirati je li to taj lijek i je li ispravan. Također, postoje iskustva ljudi koji su prevozili lijekove da su oni koji ga pregledaju na granici razbili njegovu bočicu, koja košta 4.000 KM, kako bi se uvjerili da nije lijek – kaže Sarvan.

Sarvan kaže da su pacijenti uz pomoć udruga i liječnika apelirali na nadležne da se Enhertu uvrsti na novu listu lijekova Fonda solidarnosti.

– Ovaj lijek nije samo za rak dojke, već i za brojne druge maligne bolesti. Dobili smo informaciju od farmaceutske kuće koja proizvodi lijek da su učinili sve što su mogli i da su sada naše vlasti na potezu – istaknuo je Sarvan.

Iz Udruženja Pomozi.ba kažu da je Odjel za liječenje od početka mjeseca primio 77 novih zahtjeva, od čega je 27 onkoloških pacijenata.

Glasnogovornica Udruženja Maja Arslanagić-Hrbat kaže da Pomozi.ba tjedno objavljuje tri javna poziva za pomoć.

– Iznosi su različiti, od 1.000 KM, preko nekoliko desetina pa do nekoliko stotina tisuća maraka u samo nekoliko dana – navodi Arslanagić-Hrbat.

Iz Udruženja ističu da nastoje pomoći svim pacijentima, od onih koji ne mogu dobiti povrat novca za kupljeni lijek u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, do onih čije su terapije na listi lijekova, ali bez obzira na to pacijenti čekaju jer indikacija za lijek nije proširena.

Od 2018. do 2021. godine u Bosni i Hercegovini je registrirano samo 12 novih lijekova.

Koliko je takva terapija bila dostupna pacijentima od 2021. do 2024. godine, trebalo bi se doznati 19. svibnja.

No, kako nam je rečeno iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, očekuje se da će brojke biti još gore.

Ana Petrović, predsjednica Udruge, kaže da će prema svim pokazateljima od 2021. do 2024. u našoj zemlji biti registrirano samo osam inovativnih lijekova.

– Vjerojatno bi sada netko iz zdravstvenih vlasti rekao da se radi o većem broju, ali to su uglavnom terapije koje su nabavljane kroz različite programe ili projekte (milosrdno liječenje), što znači da ti lijekovi nisu i ne moraju biti registrirani u BiH – pojašnjava Petrović.

Predstavnici Udruženja nedavno su održali sastanak s liječnicima i predstavnicima pacijenata, na kojem je zaključeno da je razlog slabe dostupnosti inovativnih terapija za pacijente u Bosni i Hercegovini registar pacijenata, koji naša zemlja nema na državnoj razini.

Zbog toga, kaže Petrović, nema planiranog uvođenja inovativnih terapija u smislu onoga što će biti stavljeno na listu lijekova.

– Farmaceutskoj industriji potpuno je jasno da ne postoji sustav niti država koja može svim pacijentima omogućiti inovativne terapije. To nije slučaj u Švicarskoj ili Švedskoj, međutim, poanta je da se te zemlje bave svojim pacijentima i nađu način kako pomoći što većem broju njih u smislu terapije koja će im najbolje pomoći u liječenju – dodaje Petrović.

U Federaciji BiH lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. godine.

Kada bi se redovito revidirao, kako kaže Perović, imali bismo neku dinamiku, pa bismo mogli pratiti i odlučivati ​​koji će lijek ući u zemlju ove i iduće godine.

– Nakon sedam godina neobnavljanja liste došli smo u situaciju da nam za isti broj pacijenata treba jako velik broj lijekova. Upravo je to najveći izazov za federalne institucije – kaže Petrović.

Prema informacijama do kojih je Faktor došao proteklih mjeseci, stručna povjerenstva su prošle godine sačinila listu lijekova i poslala je Federalnom ministarstvu zdravstva.

Iako je ranije iz Vlade FBiH naglašeno da će popis biti završen najkasnije do kraja ožujka, to se nije dogodilo.

Sredina je svibnja, a nitko sa sigurnošću ne zna kada će pacijentima, pa tako i onim najtežim – onkološkim, biti dostupne novije terapije.

Iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH kažu da je Federalno ministarstvo zdravstva završilo posao i Listu lijekova uputilo Ministarstvu finansija, odnosno Federalnoj vladi.

– Udruga je dobila informaciju da je popis davno otišao u Ministarstvo financija, odnosno Vladu, te da su oni ključna institucija koja bi trebala dati suglasnost za njegovo stupanje na snagu. Procjenjuje se da je vrijednost liste lijekova 150 milijuna KM i tu zapravo treba osigurati novac. No, ono što treba naglasiti je da se ove godine taj novac neće koristiti, jer lista još nije dostupna i pitanje je, čak i ako se donese u sljedećih mjesec dana, hoće li biti dostupna pacijentima u sljedećih 60 dana. Jer kada lista lijekova stupi na snagu, moraju se provesti sve zakonom predviđene aktivnosti oko javne nabave, osiguranja tih lijekova… a svi znamo koliko ti postupci traju – ističe Petrović.

Udruženje je, kaže, dobilo uvjeravanja Federalnog ministarstva zdravstva da je ministar u potpunosti otvorio vrata struci – onkolozima, hematolozima, imunolozima, gastroenterolozima… da na listu stave one lijekove (koji su registrirani u BiH) za koje znaju da su najnovije terapije i da za mnoge od njih prošire indikacije.

– Ako ostane kako je rekao ministar zdravstva, pacijentima će to puno značiti – dodaje Petrović.

Iz Udruge ističu i izazov javne nabave, procesa koji će, kako navode, dodatno produžiti postupak nabave terapija.

– Kao i sve drugo u Bosni i Hercegovini, lijekovi se nabavljaju putem javnih nabavki. Inovativni lijekovi, koji su pod patentnom zaštitom, koji je naveden u indikaciji i nema druge konkurencije, također se nabavljaju kroz ovaj proces i prolaze kroz cijelu torturu. S druge strane, vidimo da su fondovi pritisnuti mehanizmom javne nabave na neki način dovedeni u situaciju da zbog proračuna nabavljaju najjeftinije lijekove, pri čemu ponuđač pravi cjenovni damping, a onda na kraju, kada ga „sruši“, ne uspije isporučiti lijek zdravstvenoj ustanovi jer ga nema na tržištu. Dakle, imamo situaciju da je postupak javne nabave formalno-pravno ispoštovan, ali na kraju lijeka koji je prošao listu nema i pacijenti ostaju bez terapije. Riječ je o najčešćim lijekovima koji se na listama kliničkih centara pojavljuju kao deficitarni. Riječ je o starim onkološkim lijekovima (prva linija terapije) koje proizvodi vrlo malo svjetskih farmaceutskih kompanija – objašnjava Petrović.

Drugi aspekt za inovativnu industriju je, kaže, to što inovativni lijekovi u većinu okolnih zemalja ulaze posebnim ugovorima.

– To je mehanizam da pacijenti na najbrži mogući način dobiju najbolji mogući lijek. U takvim situacijama proizvođač lijekova zajedno s fondom dijeli “rizik” jer preuzima dio troškova. Iako nam je potvrđeno da je to moguće u okviru javnih nabava, još uvijek veliki broj institucija, prvenstveno u Federaciji BiH, ne koristi ovaj model. U RS fond u potpunosti koristi spomenuti model, pa ispada da će u tom entitetu inovativni lijek brže doći do pacijenata nego u Federaciji. To je nešto što koči dostupnost lijekova i onemogućuje farmaceutskim kompanijama da uopće dođu do pacijenata u BiH – zaključuje Petrović.

Na listi čekanja Fonda solidarnosti za lijekove nalazi se 627 onkoloških pacijenata, podaci su koje smo dobili u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).

Kako ističu iz Zavoda, evidentan je stalni rast broja pacijenata i potreba za onkološkim lijekovima, zbog čega je za dugoročno stabilniji i održiviji sustav potrebno ojačati proračun Fonda solidarnosti u skladu sa stvarnim potrebama pacijenata.

– S obzirom da se evidencija vodi za svaki pojedini lijek, te da jedan pacijent na terapiji može dobiti dva ili više lijekova, pacijent se može prijaviti više puta. Slijedom navedenog, stvarni broj pacijenata na listi čekanja prema JMBG je realno znatno manji od navedenog broja, dok je na listi čekanja prema lijeku evidentirano 627 pacijenata – navode iz Federalnog zavoda.

Bosna i Hercegovina je vjerojatno jedna od rijetkih zemalja u kojoj najteži bolesnici mjesecima čekaju na propisanu terapiju. Nažalost, mnogi to ne vide!

Razlog tome je što Vlada FBiH više od 20 godina krši članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH prema kojem je dužna svake godine u Fond solidarnosti uplatiti isti iznos sredstava koji se prikuplja i uplaćuje po osnovu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Tako je samo u 2025. godini Federalna vlada od pacijenata uzela više od 160 milijuna KM, što su utvrdili federalni revizori.

Proračun Fonda solidarnosti ove godine iznosi 100 milijuna maraka i nešto je veći nego prethodnih godina.

Podsjetimo, Federalna vlada izdvojila je 80 milijuna maraka, plus još 20 milijuna KM, nakon što je usvojen amandman zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admira Čavalića.

No, prema projekcijama stručnjaka, unatoč povećanim sredstvima, od onkoloških pacijenata će i ove godine biti uzeto oko 150 milijuna KM.

I dok savezna vlada krši zakon, oboljeli su prisiljeni snalaziti se kako znaju i umiju, uglavnom uzimajući kredite i prodajući ono što imaju kako bi kupili lijek koji im spašava život.

Većina je prisiljena prikupljati novac preko Udruženja Pomozi.ba.

Glasnogovornica Udruge Maja Arslanagić-Hrbat kaže da se iz mjeseca u mjesec povećava broj zahtjeva građana za pomoć u liječenju, a najviše je onkoloških pacijenata.

Dodaje da Pomozi.ba tjedno objavljuje tri javna poziva za pomoć.

– U ovom trenutku imamo spremnih 30 apela za pomoć u liječenju. Dakle, 30 ljudi čeka da uputimo apel za pomoć jer imamo točno određene dane kada ih puštamo. Ne možemo to raditi svaki dan jer bi to bilo previše za donatore – ističe Arslanagić-Hrbat.

Iako ima veliki broj apela, Pomozi.ba navodi da su do sada u 95 posto slučajeva uspjeli prikupiti potrebne novčane iznose za liječenje pacijenata.

– Iznosi su različiti, od 1.000 KM, preko nekoliko desetina pa do nekoliko stotina hiljada maraka u samo nekoliko dana – kaže Arslanagić-Hrbat.

Iz Udruženja navode da nastoje pomoći pacijentima koji u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH ne mogu dobiti povrat novca za kupljeni lijek.

– Riječ je o pacijentima čija terapija nije na listi lijekova Fonda solidarnosti – naglašava Arslanagić-Hrbat.

No, Pomozi.ba dodaje da pomažu i onim pacijentima čije su terapije na listi lijekova i koji su na listama čekanja.

– Dat ću vam primjer lijeka keytruda (lijek za imunoterapiju koji pomaže imunološkom sustavu da prepozna i uništi stanice raka). Ova terapija je kod nas odobrena i nalazi se na listi lijekova Fonda solidarnosti, ali je odobrena samo za tri vrste karcinoma, a uspješno liječi i neke druge maligne bolesti. Liječnik je pacijentu prepisao lijek, ali iako je na listi, pacijent ga ne može dobiti, jer mu indikacija za bolest nije proširena. U tom slučaju pacijent to mora sam financirati, a kako su lijekovi skupi, ljudi nam se obraćaju za pomoć. S druge strane, postoje pacijenti koji su predugo na listi čekanja, ponekad i mjesecima, a zbog svoje bolesti više ne mogu bez lijekova. Pomažemo i takvim ljudima, jer bolest ne čeka i često su njihovi životi u pitanju. Ne možemo se oglušiti na takve apele – kazala je Arslanagić-Hrbat.

Podsjetimo, lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. godine, a kada će se to dogoditi, nitko sa sigurnošću ne zna.

I dok su u zemljama regije i Europske unije pacijentima dostupne najnovije molekule, koje uspješno liječe bolest i produžuju život, u BiH se godinama pacijentima propisuju zastarjele terapije, koje su na Zapadu odavno izbačene iz protokola liječenja.

Tijekom prošle godine stručna povjerenstva sačinila su listu lijekova i poslala je Federalnom ministarstvu zdravstva. No, konačnu riječ ima Vlada FBiH, kojoj se očito ne žuri.

Dodajmo da na listi čekanja Fonda solidarnosti za terapije nema onkoloških pacijenata sa područja Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Goražde, koji od prošle godine izdvajaju novac za terapije svojih zdravstvenih osiguranika.

Neproširene terapijske indikacije za mnoge lijekove jedan su od problema s kojima se susreću onkološki pacijenti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Riječ je o pacijentima koji su u takozvanoj “sivoj zoni” jer lijekove koji su im propisani, iako su na listi Federalnog fonda solidarnosti, ne mogu dobiti osim ako ih sami ne kupe.

Razlog je, navode, što su mnogi lijekovi indicirani samo za jednu ili dvije bolesti, iako uspješno liječe i druge maligne bolesti.

S ovim problemom susreo se i pacijent koji živi na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) te je zamolio da mu ne objavljujemo ime i prezime.

On je jedini, kako nam je rekao, u BiH koji boluje od histiocitoze, rijetke grupe poremećaja imunološkog sustava koju karakterizira prekomjerno stvaranje i nakupljanje histiocita (vrsta bijelih krvnih stanica) u tkivima, što dovodi do oštećenja organa, ožiljaka ili tumora.

Zbog bolesti mu je propisan lijek koji se daje oboljelima od melanoma (invazivni rak kože), a koji uspješno liječi histiocitozu, ali ga je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH odbio, jer bolest nije registrirana i terapijska indikacija nije proširena.

Kaže da mjesečna terapija tim lijekom košta 5.000 KM.

– Iz Zavoda su mi jednostavno napisali da nemaju lijeka za moju bolest, bez obzira na to što je terapija koja mi je propisana na listi Fonda solidarnosti, ali samo za oboljele od melanoma. Srećom, preko Viber grupe uspio sam stupiti u kontakt s oboljelima od melanoma koji su igrom slučaja imali višak tableta pa su mi ih dali. Lijek sam uzimala od prošlog srpnja do kraja siječnja ove godine. Bolest je stavljena pod kontrolu, ali imam nuspojave, pa mi treba novi lijek. Uspjela sam se usmeno dogovoriti s kantonalnom institucijom da mi vrate novac za novi lijek, hoće li tako biti, ostaje da se vidi – kaže pacijentica.

Naš sugovornik do sada se dva puta obraćao Odboru za zdravstvo Parlamenta FBiH da mu se osigura potrebna terapija. Prvi put za prvi lijek, a nedavno i za drugu terapiju encorafenib (trgovačko ime brafts).

– Povjerenstvo mi je prvi put odgovorilo da su poslali Federalnom ministarstvu zdravstva da proširi indikaciju prilikom revizije liste za postojeći lijek. Nakon sedam mjeseci ponovno sam ih kontaktirao, a oni su mi odgovorili isto. Od veljače sam bez terapije, što nikako nije dobro, ali što mogu. Nemam novca da ga kupim, vidjet ću hoće li mi institut u Zenici izaći u susret – dodaje sagovornik.

Lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. Povjerenstva su prošle godine završila svoj dio posla, ali je “zapelo” u Vladi FBiH koja mora dati konačnu riječ.

– U međuvremenu sam dobio informaciju da je Lista lijekova upućena Federalnoj vladi, ali je vraćena jer nije dobila suglasnost Federalnog ministarstva financija. Zapravo, riječ je o politici vladajućih, jer ako se lista nije mijenjala od 2019., ni aktualnoj vlasti se ne žuri, jer je mišljenje mnogih da se to može i nakon izbora. Činjenica da pacijenti osjećaju snagu nije previše iznenađujuća. A ako se u skorije vrijeme lista revidira, nemam se čemu nadati, jer sam dobila informaciju da moj lijek opet nije uvršten – rekla je pacijentica.

Trećina oboljelih od malignih bolesti u Bosni i Hercegovini može se spriječiti kvalitetnim načinom života koji uključuje zdravu ishranu, dovoljnu tjelesnu aktivnost, boravak na svježem zraku i, koliko je to moguće, otklanjanje svakodnevnih problema koji uzrokuju stres.

Druga trećina pacijenata može se u potpunosti izliječiti ranim otkrivanjem bolesti, ali za to su nam potrebni programi probira.

Preostala jedna trećina pacijenata mogla bi se uspješno liječiti i time pacijentu omogućiti dug i kvalitetan život kada bi Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH osigurao kvalitetne lijekove – kaže prof. dr.sc. Maja Banjin, onkologinja povodom 4. veljače – Svjetskog dana borbe protiv raka.

Maligne bolesti ostaju jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu s milijunima novih slučajeva koji se dijagnosticiraju svake godine.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa da će više od 35 milijuna ljudi razviti rak 2050. godine, što je povećanje od 77 posto u odnosu na procijenjenih 20 milijuna slučajeva 2022. godine.

Brzo rastuće globalno opterećenje rakom odražava starenje i rast stanovništva, kao i promjene u izloženosti ljudi čimbenicima rizika, od kojih su neki povezani sa socioekonomskim razvojem.

Duhan, alkohol i pretilost ključni su čimbenici sve veće učestalosti raka, a onečišćenje zraka ostaje ključni pokretač ekoloških čimbenika rizika.

– Učestalost zloćudnih bolesti je u porastu, ne samo zato što svjetska populacija sve više obolijeva, već i zato što je dijagnostika sve brža i sve se češće bolest dijagnosticira u ranom stadiju.

U razvijenim zemljama probiri, pretrage kojima se bolest dijagnosticira u ranom stadiju kada je neprepoznatljiva i pacijent nema tegoba, lakše se i brže liječi i na kraju se izliječi.

To je zahvaljujući projekciji. Zato je izuzetno važno da mi u našoj zemlji, ako ne na državnoj, onda barem na razini entiteta i kantona, uvedemo procedure skrininga na što više malignih bolesti. I da podsjetimo žene da je iznimno važno barem jednom godišnje otići na ginekološki pregled i pregled dojki, a muškarcima jednom godišnje provjeriti prostatu i svakih pet godina napraviti kolonoskopiju ako su prethodni nalazi bili uredni. Mladi bi već u dvadesetima trebali steći naviku preventivnih pregleda – objašnjava Banjin.

Poseban naglasak je stavljen na melanom, kao vrlo zloćudnu bolest kože koju je, prema riječima onkologa, najlakše rano dijagnosticirati.

– Sve je više dijagnostičkih modaliteta da se bolest otkrije na vrijeme, od kliničkog pregleda, dermatoskopije, do snimanja izvrsnim aparatima koji mogu fotografirati cijelo tijelo uz dermatoskopsku analizu svake promjene na koži. Sve nam je to dostupno, ali potrebno je uvjeriti zdravu osobu da ode na pregled – ističe Banjin.

Kaže da se onkologija u BiH suočava s kroničnim problemima, a osim nepostojanja skrininga, nepostojanje registra pacijenata, što je, prema Banjinovim riječima, ključno u kvalitetnom planiranju onkološkog liječenja.

– Sljedeće su liste čekanja onkoloških pacijenata na propisane terapije, kojih već dugo nema. U Federaciji već sedam godina nije obnavljana lista lijekova Fonda solidarnosti. Što se tiče onkologa u BiH, mi smo vjerojatno još nedovoljno u odnosu na broj stanovnika, ali naši onkolozi su izuzetno educirana specijalnost. Govorim vam to kao netko tko je onkolog već 30 godina i sa sigurnošću mogu potvrditi da je znanje koje onkolozi moje generacije, ali i mlađih kolega, imaju odlično. Želim reći da mi nemamo problem s kadrom, nego s nedostatkom lijekova – naglašava Banjin.

Napominje da se na svjetskom tržištu stalno pojavljuju novi onkološki lijekovi koji daju sve bolje rezultate u liječenju pacijenata, ali BiH to ne prati.

– Razlike u rezultatima liječenja starim lijekovima još uvijek su neusporedive. Navest ću primjer melanoma. Da, prije sedam godina, kada je uvedena nova terapija, pacijenti s metastatskim melanomom živjeli su u prosjeku šest mjeseci. Zahvaljujući novoj terapiji, 90 posto tih pacijenata i danas je živo. Mislim da je to najbolji primjer što znači imati inovativnu medicinu. Razumijem da je to skupo i da je možda preskupo za ovu državu, ali vratit ću se na oboljele od metastatskog melanoma i reći da ti ljudi danas vode normalan život, rade i doprinose ovoj zemlji. Ako izuzmemo odnos prema čovjeku i sve gledamo s ekonomske strane, valjda je vrjednije imati čovjeka koji nije na bolovanju – kaže Banjin.

Osvrnula se i na nedostatak citostatika, vrlo važne terapije u liječenju oboljelih od raka. Banjin kaže da bi se taj stalni problem mogao objasniti kao “tehničko-administrativno-natječajni”.

– Nema opravdanja i nitko mi ne može reći – “pa natječaji, to je jako komplicirano…” I europske klinike nabavljaju lijekove na isti način pa im nije problem. Nisam ni pravnik ni ekonomist i nemam ta znanja, ali ne mogu vjerovati da mi imamo problem, a drugi nemaju – naglašava Banjin.

Na kraju razgovora osvrnula se na faktore rizika za nastanak raka.

Geni igraju važnu ulogu, no čimbenici načina života, kako kaže Banjin, glavni su okidači bolesti, a oni se mogu spriječiti.

Među njima su: izloženost duhanu, konzumacija alkohola, nezdrava prehrana, zagađen zrak, nedostatak tjelesne aktivnosti, pretilost i infekcije koje se mogu spriječiti ili izbjeći (hepatitis B, hepatitis C) i humani papiloma virusi (HPV).

– Nažalost, ali to moram reći, naše okruženje je pogodno tlo za razvoj malignih bolesti, jer u odnosu na prethodne godine zrak nam je još zagađeniji, a hrana zatrovanija. Živimo u bolesnom sustavu i ne možemo očekivati ​​zdravu naciju. Navikli smo stalno biti u minusu, pod stresom, a malo tko primjećuje kako je život pojedinca u Bosni i Hercegovini zapravo na čudan način osmišljen – zaključio je Banjin.

Sanja Kriještorac, majka dvoje djece iz Sarajeva, već se treću godinu bori s adenokarcinomom pluća.

Onkolozi su joj odmah prepisali terapiju koja košta 4000 eura mjesečno, a koju je Sanja prethodnih godina kupovala zahvaljujući humanitarnim brojevima te pomoći obitelji i prijatelja.

Na Klinici za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) liječnici su ovog tjedna uključili eksperimentalnu terapiju koja je legalizirana u zemljama Europske unije i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i u kojoj se pacijenti već uspješno liječe.

Lijekovi “lazcluze” i “rybrevant”, američke tvrtke Johnson & Johnson, kotirani su u Europi i SAD-u i pacijenti ih ne plaćaju.

– To je kombinacija dva lijeka, jedan su tablete, a drugi amivantanab koji se uzima intravenski i daje se samo u bolničkim uvjetima. Hvala Bogu, prvu dozu terapije sam odlično podnio – priča nam.

Kako nam je rekla, Sanju su dočekali Slovenci kako bi prevezli lijekove u Sarajevo.

Za Sanjinu terapiju, koja traje mjesec dana, novac je prikupljan preko Humanitarne organizacije Pomozi.ba. Prikupljeno je, kaže, 27.000 eura, koliko koštaju mjesečne terapije.

Kaže da bi kupila terapiju za drugi mjesec da joj Fond solidarnosti želi vratiti novac kojeg više nema.

– Otišla bi u mikrokreditnu organizaciju, podigla novac, čekala povrat i vratila kredit. Ali iz Fonda solidarnosti me odbijaju, prvo kažu da nemaju taj iznos, a onda se pozivaju na podzakonske akte da lijeka nema na listi, da nemaju mogućnosti… – dodaje Kriještorac.

Lijeka ima još tri tjedna dok se Sanja ne “snađe” sama.

Jedina nada su joj Pomozi.ba, ali trenutno su prebukirani apelima, pa se Sanja obratila prijateljima na Facebooku da joj pomognu koliko mogu.

– Počeo sam terapiju i ne smijem je prekidati. Lijekova imam još za tri tjedna, a do tada bih trebao osigurati terapiju za još mjesec dana. Nadam se da će na pregledu možda neki od lijekova biti ukinut, ali to ni liječnici ne znaju jer je i njima terapija nova. Osim terapije, pijem i sedam-osam lijekova kao premedikaciju – kaže Sanja.

I dok se oboljeli od raka bore s bolešću i kako osigurati lijek koji će ih održati na životu, federalnim vlastima se ne žuri.

Vlada Federacije BiH je i ove godine, kao i prethodnih više od 20 godina, za Fond solidarnosti izdvojila daleko manje novca nego što je zakonom propisano.

Učinila je to ponovno prekršivši članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, prema kojem je dužna svake godine u Fond solidarnosti uplatiti isti iznos sredstava koji se prikuplja i uplaćuje po osnovu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Ove godine proračun Fonda solidarnosti iznosi 100 milijuna KM, a prema sadašnjim projekcijama, i ove godine će od pacijenata biti uzeto oko 150 milijuna KM.

Nadalje, nova Lista lijekova Fonda solidarnosti, koja nije mijenjana od 2019. godine, još nije ugledala svjetlo dana.

Nakon što su stručna povjerenstva prethodnih mjeseci sastavila listu lijekova, ona je navodno sada poslana Vladi koja bi trebala dati konačnu riječ.

– Vjerujem da će federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac podržati listu, ali ostaje otvoreno pitanje hoće li to učiniti i ostatak federalne Vlade, prije svega premijer Nermin Nikšić i ministar financija Toni Kraljević. Mi nemamo što napraviti listu lijekova, a onda nam Vlada kaže – “tko će to platiti”? Nadam se da se to neće dogoditi – kazao je u intervjuu za Faktor u kolovozu prošle godine. dr.sc. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju KCUS-a.

Agoniju onkoloških pacijenata u FBiH svojim primjerom najbolje predstavlja Sanja.

Kaže da je ovaj tjedan prešla s jednog pametnog lijeka na novi. No ni taj prethodni lijek nije bio na Listi lijekova i nitko ga još uvijek ne može kupiti u domaćim ljekarnama.

– Zamislite koliko su medicina i farmacija napredne, a koliko je naše zdravstvo daleko od njih. Koliko god država izdvajala novca za Fond solidarnosti, nama pacijentima to ništa ne znači jer ništa nije transparentno. Nitko od nas ne zna gdje se novac troši, kojim pacijentima se daje, tko su prioriteti… Odobravaju sredstva za neke stare terapije koje više nisu u upotrebi jer nisu učinkovite i koje je teško nabaviti jer ih Europa povlači s tržišta. Osim toga, iz Federalnog zavoda nikada nam nisu rekli koliko je točno lista čekanja za onkološke pacijente i tko se na njoj nalazi – kazao je Kriještorac.

Iz Humanitarne organizacije Pomozi.ba potvrdili su nam da tjedno primaju blizu 20 zahtjeva za pomoć u liječenju.

– Najviše je riječ o onkološkim pacijentima, kod kojih je hitnost reakcije od presudne važnosti. U mogućnosti smo objaviti tri apela za pomoć tjedno, što od nas zahtijeva pažljiv, odgovoran i krajnje predan pristup u određivanju prioriteta, uz stalnu težnju da svima koji nam se obrate, pomognemo u skladu sa stupnjem hitnosti i ugroženosti života – ističu iz Pomozi.ba.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, nakon dvodnevnog zasjedanja, usvojio je proračun Federacije BiH za 2026. godinu u kojem je za Fond solidarnosti predviđeno 80.000.000 KM.

Na sjednici je usvojen i amandman zastupnika SBiH Admira Čavalića kojim će se u proračun za Fond solidarnosti za onkološke pacijente uplatiti još 20 milijuna KM.

Iako je proračun Fonda solidarnosti povećan u odnosu na prethodne godine, još uvijek nije dovoljan da svi onkološki pacijenti dobiju lijek, čime bi se liste čekanja potpuno zatvorile.

Nije dovoljno jer je Vlada Federacije BiH prekršila članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, prema kojem je dužna svake godine uplatiti isti iznos sredstava prikupljenih i uplaćenih po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u Fond solidarnosti.

Primjerice, samo u prošloj godini Vlada FBiH je od pacijenata uzela više od 160 milijuna KM, što su utvrdili federalni revizori.

Prema sadašnjim projekcijama, unatoč povećanim sredstvima, i ove godine od pacijenata će biti uzeto oko 150 milijuna KM.

No pacijenti su, kako su nam kazali, donekle zadovoljni, iako će mnogi oboljeli od malignih bolesti ove godine putem SMS poruka prikupiti po dvije KM za spasonosne terapije.

– Napravljen je iskorak, ali to nije dar vlasti, ovo je rezultat ustrajne, glasne i dosljedne borbe udruga i pacijenata. I da se razumijemo, ovo nije kraj naše borbe, već minimum minimuma – kaže Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u BiH i članica projekta “Glasaj za život”, koja je dva dana prije oboljelih prisustvovala sjednici Zastupničkog doma.

Kaže da je zdravstvena zaštita konačno izbačena iz točke osam, pod rubriku “ostalo” i stavljena kao posebna točka – pet.

– Ovo nije tehnička izmjena, već poruka – zdravlje građana više ne smije biti fusnota u proračunu. Naravno, to znači da zdravstvo još nije proračunski prioritet i pacijenti će i dalje pratiti svaku proračunsku stavku, svaki glas i svaku odluku. Jer za pacijente to nikada nije bila politika – ovo je pitanje života – naglasio je Stefanišin.

U Udruzi oboljelih i liječenih od karcinoma dojke “Renesansa” zadovoljni su što se konačno, kako navode, u Saboru čuo glas oboljelih i što su saborski zastupnici prepoznali potrebe oboljelih, ali da im neće biti udovoljeno dok se cjelokupna situacija u zdravstvu ne riješi.

– Dodatnih 20 milijuna KM dobro će doći onima koji su mjesecima na listama čekanja za lijekove. Nadamo se da će rebalans proračuna dodatno popraviti situaciju. Ono što možemo obećati jest da nećemo stati dok se ne zatvore liste čekanja – naglašava Glušac.

Prema riječima prof.dr.sc. Maje Banjin, onkologinje, trenutno na listi čekanja na propisane terapije ima 1200 pacijenata.

Koliko će njih novim proračunom Fonda solidarnosti dobiti spasonosne lijekove, ostaje da se vidi nakon što Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja javnost upozna s planom utroška sredstava u 2026. godini.

Također, ostaje za vidjeti kako će se tih 100 milijuna KM i činjenica da je Federalna vlada još jednom propustila ispoštovati zakon odraziti na novu Listu lijekova, koja nije mijenjana sedam godina, a koja, nakon što su stručne komisije odradile svoj dio posla, tjednima stoji u ladici Federalnog ministarstva zdravstva čekajući koliki će biti budžet Fonda solidarnosti.

Na to je u kolovozu prošle godine za Faktor jasno upozorio prof. dr.sc. Semir Bešlija, predstojnik Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), kazavši: “Mi nemamo ništa s tim da se pravi lista lijekova, a onda nam Federalna vlada kaže – tko će to platiti?”

Ana Petrović, predsjednica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, također kaže kako je vrlo vjerojatno da ni povećani budžet neće biti dovoljan da se zatvore liste čekanja i ispoštuje sve što je navedeno u novoj listi lijekova.

– Lista lijekova je u suštini gotova i upućena je Federalnoj vladi, jer smo čekali koliki će biti budžet. Mislim da dodatnih 20 milijuna KM i rebalans proračuna, koji bi se trebao dogoditi sredinom godine, ipak daju nadu da će lista lijekova biti uglavnom ispoštovana – ističe Petrović.

Napominje da će zdravstvo u idućem razdoblju saborskim zastupnicima morati objasniti brojke jer, kako kaže Petrović, zdravstvo mora imati točnu analitiku – koliko zapravo ima pacijenata, s kojim dijagnozama i zašto je potrebno izdvajati tolika sredstva.

– Moramo osvijestiti ljude da je broj pacijenata sve veći i da nije pitanje – hoćemo li povećati proračun za lijekove – nego se to jednostavno mora – dodaje Petrović.

Ona kaže da je pratila sjednicu Zastupničkog doma i da je veliki iskorak to što je većina parlamentaraca prepoznala da je potrebno povećati izdvajanja za Fond solidarnosti i pokušati doći do iznosa koji je Federalna vlada po zakonu dužna isplatiti.

– Ako se, primjerice, od doprinosa za zdravstveno osiguranje prikupi 220 milijuna KM, onda je Vlada dužna najmanje 80 posto tog iznosa planirati za Fond solidarnosti, a ne 15 ili 20 posto kako je do sada bilo. Mora se shvatiti da koliko god se ljudima dalo kroz povećanje plaća i mirovina, ako vi, s druge strane, niste riješili neke stvari, oni će taj novac potrošiti na lijekove. U našem zdravstvu 30 posto financira privatni sektor, što znači da ljudi plaćaju troškove zdravstvene zaštite iz vlastitih novčanika. Prosjek Europske unije je 19 posto, a ostalo snosi država. To je veliki nesrazmjer. To je nešto o čemu se mora voditi računa i odlučiti – idemo li u tom smjeru ili se vraćamo na prijašnje postavke i ravnotežu – kaže Petrović.

Smatra da je dobar trenutak da se u Saboru otvori sljedeća faza, a to je iznalaženje novih načina financiranja Fonda solidarnosti.

– Da se postavi pitanje izdvajanja dijela novca od trošarina, da vidimo što je s PDV-om. Već je niz saborskih zastupnika to prepoznao i pokrenuo inicijative. Nekako bi trebalo lijekove izuzeti iz javne nabave, pa da imamo posebne ugovore preko kojih možemo dobiti dodatne popuste na lijekove. Navest ću primjer kliničkih studija koje su izvrstan način da naši pacijenti što prije dobiju inovativne lijekove. Time se razvija cijelo zdravstvo, bolnice, educiraju se zdravstveni radnici, idete u korak sa svime što se događa u svijetu u medicini. To je veliki potencijal za malu zemlju kao što je BiH, jer uz minimalna ulaganja dobivamo i terapije za liječenje pacijenata i educiramo kadar – zaključuje Petrović.

I dok mnogi uveliko razmišljaju gdje će i s kim za novogodišnje praznike, planiraju putovanja, pacijenti u Federaciji BiH, među kojima su i oni najteži – onkološki, sa strahom i neizvjesnošću dočekuju još jednu godinu.

Ne vole slavlja i tulume jer se bore za preživljavanje, da još koji mjesec ostanu s djecom, roditeljima, supružnicima.

I u godini na izmaku, kao i prethodnih, borili su se s teškom bolešću, ali i sa zdravstvenim sustavom samo za jedno – pravo na pravovremeno, optimalno liječenje i terapiju. Mnogi u toj borbi, nažalost, nisu izdržali!

Hoće li ikada itko odgovarati za izgubljene živote pacijenata koji su umrli čekajući propisanu terapiju, ostaje za vidjeti.

Sada je važnije pokušati spasiti one koji su još živi na listama čekanja. No kakvo je raspoloženje u federalnoj Vladi, čini se da pacijentima tek predstoji velika borba u 2026. godini.

Zašto su oboljeli od raka na listama čekanja na propisane terapije? Odgovor je jer Vlada Federacije BiH ne poštuje članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine koji je sama donijela.

Federalna vlada već desetljećima krši zakon ne izdvajajući onoliko sredstava u Fond solidarnosti koliko je propisano navedenim člankom. Rezultat toga je da je dug Vlade prema Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, u čijem je sastavu i Fond solidarnosti, porastao na gotovo dvije milijarde KM.

Na to su prije nekoliko mjeseci upozorili i federalni revizori u svom izvješću o izvršenju proračuna za 2024. godinu.

Kako su naveli u svom izvješću, prilikom planiranja i odobravanja sredstava za financiranje Fonda solidarnosti, Federalna vlada nije postupila u skladu s člankom 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju, jer je iz proračuna za 2024. godinu odobrila 59.478.014 KM, dok su prihodi od doprinosa za prošlu godinu iznosili 223.211.183 marke.

Tako je samo prošle godine od pacijenata uzeto više od 160 milijuna KM.

U aktualnoj vlasti u FBiH zdravstvo je na posljednjem – osmom mjestu pod točkom – razno. Stoga je opravdan strah pacijenata da će idućih godinu dana novac za lijekove prikupljati uz pomoć SMS poruka i humanitarnih organizacija.

Potvrdili su to i iz Udruge “Renesansa” koja okuplja oboljele od raka dojke i vrata maternice.

Predsjednica Enida Glušac kaže da se sa strahom i neizvjesnošću čeka 2026. godina, jer sva obećanja nadležnih organa u 2025. godini nisu ispunjena.

– Lista lijekova Fonda solidarnosti još nije revidirana. Zadnji put je to učinjeno 2019. Čekamo kada će se to dogoditi i usput se pitamo tko će taj trenutak uopće dočekati. U proteklih godinu dana nadležni federalni organi su nam u nekoliko navrata obećavali, pa čak i precizirali konkretne datume kada bi se to moglo dogoditi, što su na kraju falsifikovali. Pacijenti su izgubili svaku nadu – ističe Glušac.

Haris Šabanović, zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da je žalosna činjenica da najteži pacijenti s neizvjesnošću ulaze u još jednu godinu.

– Riječ je o onkološkim pacijentima, a ne o nekome ko ima osip i to je tužna činjenica u koju nas je ova federalna vlast dobrim dijelom dovela. Da su previše rastrošni, bahati, nemarni prema budžetu i da im u prioritetima nema teških pacijenata. Kroz život sam imao dosta kontakta s tom skupinom pacijenata i znam kroz što prolaze oni i njihove obitelji – kaže Šabanović.

Federalna vlada se, kaže, dobro zabavila proračunom i kako ga trošiti.

– Oni su to već dobro potrošili, uspjeli su napraviti milijardu KM minusa, ali u tim planovima nema pacijenata – dodaje Šabanović.

Prema njegovim riječima, građani trebaju više pritiskati nadležne federalne organe kako 2026. godina ne bi postala agonija za oboljele.

– Stekao sam dojam da se ova Vlada, ako nema ozbiljnog pritiska javnosti, pravi da taj problem ne postoji. Njima je online fiskalizacija potrebna kako bi netko dobio natječaj vrijedan desetke milijuna KM i to su im prioriteti. Sve ostalo im smeta. Naše je da budemo glas naroda, da vide da ovaj narod ima problema i da nema pravo tako se odnositi prema najugroženijima među nama. Priču o proračunu pokrenuo sam prije dvije godine jer sam kao ekonomist primijetio da se troši dosta neodgovorno i bahato. Uostalom, dolazimo u situaciju da ćemo likvidnost krpati novim zaduženjima, a to je najgori mogući scenarij – ne investicije i projekti – nego likvidnost. To je jako loš put kojim smo krenuli i što više budemo njime išli to će biti manje mjesta za pacijente i sve ostale građane – naglasio je Šabanović.

Pacijenti sa zebnjom očekuju prijedlog proračuna FBiH i hoće li zdravstvo opet dobiti mrvice.

Sjednica Zastupničkog doma trebala je biti održana 29. prosinca, ali je prošli tjedan iznenada otkazana do sredine siječnja.

– Vlada FBiH, koja bi trebala biti nositelj svih važnih aktivnosti koje se odražavaju na živote građana, u potpunom je rasulu, bez strategije, s, kako smo mogli čuti, novim informacijama o planiranim zaduživanjima. Sjednica je otkazana, što znači da nema dogovora oko svih pitanja koja su u proračunu. To znači da u sljedeću godinu ulazimo s potpunom neizvjesnošću. Ako gledamo kategorije građana koje je država dužna dodatno zaštititi, onda je to mnogo više – kaže Alma Kratina, zastupnica DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Udruge onkoloških pacijenata proteklih su tjedana tražile i tematsku sjednicu Zastupničkog doma o zdravstvu, no do nje nije došlo.

– Već na početku godine susrest ćemo se s brojnim gorućim problemima u zdravstvu, poput lista čekanja onkoloških pacijenata na terapiju, liste lijekova Fonda solidarnosti koja nije mijenjana od 2019. godine i niz drugih stvari. Oni koji su to dužni riješiti, počevši od Federalnog ministarstva zdravstva, ali i Vlade općenito, ne oglašavaju se. Zastupnici dobivaju informacije o nekim tajnim sjednicama Vlade na kojima se planiraju enormna zaduženja. Do sada smo imali netransparentno zaduživanje gdje nije bilo prostora da se taj novac usmjeri tamo gdje je najpotrebniji. Teško je reći, ali Vlada FBiH nije ponudila rješenje za teške bolesnike – zaključio je Kratina.