Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto rekao je da je Ministarstvo uputilo Vijeću ministara BiH prijedlog smanjenja administrativnih pristojbi za CEMT multilateralne i bilateralne dozvole za međunarodni prijevoz, što bi domaćim prijevoznicima moglo donijeti uštedu od oko milijun KM godišnje.

Forto je to izjavio nakon sastanka Radne grupe za koordinaciju aktivnosti vezanih za problematiku boravka vozača u šengenskoj zoni, održanog danas u Sarajevu.

Napomenuo je kako je tijekom sastanka bilo riječi o najmanje 15 pitanja koja zahtijevaju koordinaciju različitih institucija, a jedan od konkretnih rezultata je prijedlog mjere kojom bi se smanjili troškovi izdavanja bilateralnih i multilateralnih, odnosno CEMT dozvola, što je ranije obećano prijevoznicima.

– Ukoliko Vijeće ministara usvoji ovu odluku, našim prijevoznicima možemo uštedjeti milijun KM godišnje na administrativnim taksama za plaćanje ovih dozvola – rekao je Forto.

Pojasnio je da CEMT dozvola trenutno košta 500 KM, a predloženo je da se njena cijena smanji na 100 KM. Istovremeno, predloženo je da se bilateralne dozvole, koje sada koštaju 250 KM, također smanje na 100 KM.

Cilj ovog prijedloga je, kazao je, da državna razina vlasti pruži konkretnu podršku sektoru međunarodnog cestovnog prometa.

Dodao je da Ministarstvo radi i na drugim mjerama koje bi trebale pomoći prijevoznicima, ali da o njima za sada ne želi govoriti dok ne budu u potpunosti pripremljene.

Govoreći o problemu ograničenog boravka profesionalnih vozača u zemljama schengenskog prostora, Forto je istaknuo kako bi novi hrvatski Zakon o strancima mogao ponuditi rješenje za neke od problema s kojima se susreću vozači s dozvolom iz Bosne i Hercegovine.

Naveo je da još postoje određene nepoznanice “na terenu” oko provedbe tog zakona, zbog čega će Ministarstvo u izravnim razgovorima s Vladom RH nastojati razjasniti način njegove provedbe i rokove.

Osim prijedloga o smanjenju cijena dozvola, najveći dio sastanka bio je posvećen drugim problemima BiH. prijevoznika, od kojih je većina, kako je naglasio, u nadležnosti drugih razina vlasti.

Između ostalog, Forto je istaknuo kako je Hrvatska trenutno jedina zemlja u regiji koja je konkretno reagirala.

Podsjetio je da je dogovor s bosanskohercegovačkim prijevoznicima bio da se preko institucija Europske komisije izvrši pritisak na zemlje članice Europske unije (EU) da pronađu način za rješavanje ovog problema, nakon čega je Hrvatska poduzela konkretne korake.

Najavio je da će biti nastavljeni razgovori i s ostalim članicama EU, prije svega s Njemačkom, Nizozemskom i Austrijom, s ciljem uspostave bilateralnih programa koji bi olakšali rad profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine.

Forto je također podsjetio da našu zemlju očekuje usklađivanje zakonodavstva u okviru pregovaračkih poglavlja 7 i 11, koja se odnose na oblast prometa i koja su među najzahtjevnijima u pregovaračkom procesu.

– Upravo zbog toga sam i imenovan u Vijeće ministara, da se borim za otvaranje pregovora. Postoji niz stvari u kojima trpimo jer nismo započeli pregovore, nismo napredovali, nismo završili pregovore, uključujući pitanja, ne samo u vezi s prijevoznicima, nego i s građanima, poput sustava EES koji usporava prelazak granice i stvara gužve – rekao je Forto.

Dodao je da će Bosna i Hercegovina biti u boljoj poziciji čim se počne s usklađivanjem prometnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.

Na kraju je ocijenio da Hrvatska ne može i neće poduzimati mjere koje bi bile izvan okvira zajedničkih pravila EU, ali da je donošenje Zakona o strancima, koji predviđa poseban program za profesionalne vozače iz regije, značajan i pozitivan korak u rješavanju problema.

Radnu skupinu čine predstavnici Vijeća ministara BiH, Vanjskotrgovinske komore BiH, Gospodarske komore Federacije BiH, Gospodarske komore Republike Srpske i Konzorcija “Logistika”, uz dodatne predstavnike Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Direkcije za europske integracije, Uprave za neizravno oporezivanje, Granične policije i Privredne komore Brčko. Distrikta, koje je u Radnu skupinu imenovalo Vijeće ministara BiH sa sjednice održane 23.03.

Proračun Federacije BiH nema izraženu razvojnu komponentu i dominantno je usmjeren na pokrivanje tekućih rashoda, kazao je profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu Aziz Šunje.

Prema njegovim riječima, ovakav pristup pokazuje nepostojanje dugoročne strategije gospodarskog razvoja i oslanjanje na kratkoročna rješenja.

– Proračun je nedovoljno razvojno orijentiran. To je prvenstveno trošak i uglavnom služi za podmirenje postojećih obveza, bez jasne i snažne razvojne komponente koja bi dugoročno stvarala nove vrijednosti i povećavala gospodarski potencijal zemlje.

Proračun je rashod i služi za krpanje rupa. Gotovo polovica proračuna ide na mirovine, jer se one više ne financiraju iz doprinosa, kako bi trebale biti, nego izravno iz proračuna – rekao je Šunje za FTV.

Govoreći o prihodovnoj strani proračuna, Šunje smatra da Vlada FBiH ne koristi raspoložive fiskalne potencijale, podsjećajući da Bosna i Hercegovina ima izuzetno nizak porez na dobit, dok poreza na dividendu uopće nema.

– Praktički živimo u poreznom raju – porez na dobit je samo 10 posto, a poreza na dividendu nema. To jasno pokazuje da postoji veliki prostor za povećanje proračunskih prihoda bez dodatnog opterećenja rada i građana – rekao je Šunje.

Ukazao je i na nepovoljan omjer broja zaposlenih i umirovljenika.

– Danas imamo omjer gotovo jedan zaposleni prema jednom umirovljeniku. Kada bismo imali omjer tri zaposlena na jednog umirovljenika, mirovine bi se mogle financirati izvan proračuna – naglasio je Šunje.

Posebno je ukazao na problem upravljanja državnim poduzećima.

– Državna poduzeća sudjeluju s više od 30 posto u bruto društvenom proizvodu, ali ih vodi nesposoban menadžment i ne ostvaruju prihod koji bi mogli. Samo kroz veće dividende država bi mogla značajno povećati svoje prihode – istaknuo je.

Na kraju je zaključio da proračunu nedostaje jasna dugoročna vizija.

– Imam osjećaj da Vlada nema jasnu viziju što radi. Sve se svodi na rješavanje problema od danas do sutra, a proračun je koncipiran na isti način – rekao je Šunje.