Generacija Z često se opisuje kao lijena, nezainteresirana za posao i prezahtjevna prema poslodavcima. No, nova istraživanja iz Nizozemske, ali i iskustva stručnjaka za tržište rada u Bosni i Hercegovini pokazuju da je stvarnost znatno drugačija.

Istraživanje karijerne platforme Intermediair i instituta Motivation, na uzorku od više od 5500 građana Nizozemske, pokazalo je da gotovo polovica zaposlenika u dobi od 18 do 35 godina želi obavljati isključivo poslove definirane njihovim radnim mjestom, dok 44 posto smatra da trebaju raditi onoliko sati koliko im je ugovoreno.

Ovi rezultati na prvi pogled mogu dati dojam da mlađe generacije izbjegavaju dodatne obveze. No, istraživanje otkriva drugu stranu priče – gotovo polovica mladih spremna je raditi prekovremeno ako će im to povećati šanse za napredovanje.

Sličan trend primjećuju i stručnjaci za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini.

Nermana Ajanović-Hajdarpašić, voditeljica proizvoda i marketinga portala MojPosao.ba, smatra da bi bilo pogrešno ovakve stavove pripisivati ​​isključivo Generaciji Z.

– Takvi se zaključci ne mogu vezati samo za jednu generaciju. Svako vrijeme nosi drugačija očekivanja od poslodavca, a to je rezultat promjena na tržištu rada i širih svjetskih trendova, a ne nedostatka radne etike među mladim generacijama. Promjene koje se inače vežu uz dolazak generacije Z danas se zapravo vide kod svih generacija prisutnih na tržištu rada – kaže Ajanović-Hajdarpašić.

Dodaje kako iskustva MojPosao.ba pokazuju da mladi sve češće traže jasno definirane obveze, ravnotežu privatnog i poslovnog života, konkurentnu plaću i prilike za profesionalni razvoj.

– To ne znači da nisu spremni uložiti dodatni napor. Dulje ostaju na poslu, preuzimaju odgovornost i daju dodatni doprinos kada osjete da se njihov rad cijeni, da imaju priliku učiti i napredovati te da između njih i poslodavca postoji međusobno povjerenje – ističe ona.

Prema njezinim riječima, želja za bržim napredovanjem nije znak nestrpljenja, već očekivanje kontinuiranog učenja, novih izazova i redovite povratne informacije o radu.

Slično je i kada je riječ o plaćama.

– Danas smo bolje informirani o tržišnim prilikama, lakše uspoređujemo ponude različitih poslodavaca i spremniji smo promijeniti posao ako smatramo da naš rad nije adekvatno vrednovan. To nije karakteristika samo generacije Z, već posljedica transparentnijeg i dinamičnijeg tržišta rada – naglašava Ajanović-Hajdarpašić.

Zaključuje kako bi poslodavci ove promjene trebali vidjeti kao priliku, a ne kao problem.

– Poslodavci koji nude jasna očekivanja, prilike za razvoj, kvalitetno vodstvo i pravedan sustav nagrađivanja ipak uspijevaju privući i zadržati talente svih generacija – kaže ona.

Ovi rezultati pokazuju da stereotip da generacija Z “ne želi raditi” nije u potpunosti točan. Umjesto odbijanja rada, mlađi zaposlenici sve više inzistiraju na poštivanju ugovornih obveza, pravednoj plaći i ravnoteži između posla i privatnog života – zahtjevima koji, čini se, postaju važni zaposlenicima svih generacija.

No ako spadate u “malo stariju” skupinu, prisjetite se kako ste se ponašali u srednjoj školi ili na fakultetu. Gotovo nitko nije radio niti je mislio tu i tamo zaraditi nešto novca. Od roditelja smo tražili novac – za izlaske, odjeću, koncerte. Naše je bilo “samo da učimo”.

To nije slučaj s generacijom Z. Oni žele svoj dinar. Toliko ih radi tijekom ljetnih praznika još u srednjoj školi. Počasni. Za dnevnicu. Online. I na fakultetu. Žele biti neovisni i ne ovisiti ni o kome. I u tome nema ništa loše. Možda možemo reći da žele “high life”, skupu odjeću i luksuz, ali ako sami zarađuju, imaju puno pravo na to. Stoga ne čudi što se za svoja prava bore i kod poslodavaca.

Vlada Federacije BiH donijela je u četvrtak, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, dvije odluke o izboru korisnika dijela sredstava predviđenih Proračunom Federacije BiH za 2026. godinu u ukupnom iznosu od 828.748,50 KM za podmirenje dugova gospodarskih društava za neplaćene doprinose za PIO/MIO za 2026. godinu. ukupno 80 radnika javnih i privatnih poduzeća.

Odlukom o izboru korisnika dijela sredstava utvrđenih Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu iz tekućih transfera i drugih tekućih rashoda – subvencija javnih poduzeća za podmirenje dugova gospodarskih društava za neuplaćene doprinose za PIO/MIO za 34 radnika koji su stekli uvjete za mirovinu, a nemaju radnog staža, ukupno odobreno je 504.322,55 KM. d

Riječ je o radnicima IP Krivaja doo Zavidovići u stečaju (13 radnika), Željezara Zenica doo Zenica u stečaju (dva radnika), BNT – tvornica mašina i hidraulike doo Novi Travnik (četiri radnika), Konfekcija Borac dd Travnik (10 radnika), Hidrogradnja dd Sarajevo u stečaju (pet radnika).

Odlukom o izboru korisnika sredstava utvrđenih Proračunom Federacije BiH za 2026. godinu odobreno je ukupno 324.425,95 KM iz tekućih transfera i ostalih tekućih rashoda – subvencija privatnim poduzećima i poduzetnicima za podmirenje dugova za neuplaćene doprinose po osnovi PIO/MIO mirovine za 46 radnika koji su stekli uvjete za mirovinu, te za kojima radni staž nije uplaćen.

Riječ je o radnicima Aluminija dd Mostar (tri radnika), Krivaje Mobel doo Zavidovići u stečaju (11 radnika), Fortune dd – u stečaju Gračanica (šest radnika), Koksare doo Lukavac u stečaju (26 radnika), saopćeno je iz Ureda Vlade Federacije BiH za odnose s javnošću.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će s korisnikom grant sredstava zaključiti ugovor o dodjeli grant sredstava, s definiranim pravima i obvezama ugovornih strana, te gospodarskim društvom, nakon zaključenja ugovora s Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, a sukladno dostavljenim listama zaposlenika koji su stekli uvjete i ostvarili pravo na mirovinu, sredstva će biti uplaćena na račun Federalnog zavoda za mirovinsko osiguranje. PIO/MIO.

Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine nadležna je za prijenos uplaćenih doprinosa s matičnog broja Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije na matični broj gospodarskih društava, u okviru svojih nadležnosti.

Za provođenje ove odluke zadužuju se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo financija, Federalni zavod PIO/MIO i Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, svako u okviru svoje nadležnosti.

Nakon nekoliko izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, često je pitanje zna li se konačno tko ne može istovremeno raditi i primati mirovinu, odnosno tko to smije?

Ovo je jedno od najčešćih pitanja koje građani postavljaju Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

– Korisnici starosne mirovine prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju i korisnici koji su ostvarili pravo na mirovinu iz ovog zavoda prema posebnom propisu mogu raditi i ostvarivati ​​mirovinu.

Iznimka od navedenog su korisnici obiteljske i invalidske mirovine, koji ne jamče pravo na isplatu mirovine u slučaju zaposlenja. Točnije, ne isplaćuje se mirovina za vrijeme trajanja osiguranja – navode iz Zavoda PIO FBiH.

U Federaciji Bosne i Hercegovine starosnu mirovinu možete ostvariti s najmanje 15 godina staža osiguranja i 65 godina života ili 40 godina staža, bez obzira na godine života.

Posljednjim izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju usklađene su izmjene i dopune Zakona o prijevremenom i povoljnijem umirovljenju branitelja, pa sada borci koji odu u mirovinu po ovom zakonu imaju pravo raditi i primati mirovinu, što do sada nije bio slučaj.

Simurg Media doo zapošljava fotoreportera.

Konkurs je raspisan za potrebe portala Faktor.ba, Stav.ba i VisitBiH.ba.

– Poznavanje rada u Microsoft Officeu.

– Poznavanje rada u Photoshopu.

– Poznavanje rada u Adobe Premier Studiju ili sličnom programu koji se koristi za video montažu.

– Poznavanje rada na obradi foto/video materijala na mobilnom uređaju.

– Vozačka dozvola B kategorije.

– Molbe za posao – CV, sa naznakom “Natječaj za fotoreportera”, slati isključivo na e-mail: [email protected].

Natječaj ostaje otvoren do 1. svibnja.

Poželjno je da kandidati imaju iskustvo rada u medijima. Kandidati koji ispunjavaju uvjete bit će pozvani na razgovor. Probni rad je obavezan. Kandidati će tijekom probnog rada biti plaćeni.

Vršitelj dužnosti predsjednika Uprave Javnog poduzeća Željeznice Federacije Mirza Hadžibegić kazao je danas u Sarajevu da je gašenjem Koksare Lukavac, stečajem, zadat veliki udarac ovoj tvrtki, koja je bila jedan od njenih strateških partnera.

Hadžibegić je naglasio da je potrebno usvojiti zakon o prijevozu opasnih materija, ali i usvojiti inicijativu za izmjene zakona o akcizama, kojim bi se jedan dio izdvojio za Željeznice FBiH.

Također je dodao da je uz modernizaciju svih procesa neophodna promjena modela poslovanja Željeznica FBiH.

On je iznio preliminarne podatke o poslovanju Željeznica FBiH u 2025. godini.

– U 2025. prevezli smo pet milijuna 858.478 tona robe, što je za 9,32 posto manje nego u 2024. U putničkom prometu prevezli smo 355.937 putnika, što je četiri posto više nego u 2024. Od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. ostvarili smo prihode od 106 milijuna 804 tisuće KM, što je za 23,2 milijuna manje. nego prethodne godine – kazao je Hadžibegić.

Dodao je da što se tiče rashoda, oni iznose 142.871.249 KM i manji su za 1,4 milijuna nego prethodne godine.

Pojasnio je da od rashoda najviše otpada na troškove plaća, 85 milijuna KM, te troškove amortizacije, 25 milijuna KM.

Naveo je da postoje i potraživanja od Koksare Lukavac od 8,2 milijuna KM. Kaže da je ukupan gubitak iz redovnog poslovanja nešto veći od 36 milijuna KM.

– Glavni uzrok pada prihoda je smanjenje međunarodnog transporta robe, a prvenstveno se odnosi na transport uglja za Elektroprivredu Srbije. Godina je započela prekinutom Južnom željeznicom. Zbog pokretanja stečaja u Koksari Lukavac, nenaplaćeni iznos potraživanja moramo naplatiti na teret troškova. U svibnju 2025. donijeli smo mjere štednje. No, trendovi globalnih poremećaja, koji su doveli do pada od 30 posto u regiji, nisu nam omogućili ostvarivanje značajnijih prihoda. Inače, od 2017. do 2025. godine imamo trend smanjenog prijevoza tereta željeznicom – kazao je Hadžibegić.

Potom je dodao da ima i pozitivnih stvari, među kojima je smanjenje duga Poreznoj upravi FBiH za doprinose.

– Za doprinose smo platili 8,8 milijuna KM i taj dug je smanjen na 120 milijuna KM. Pozitivna stvar je što je završena sanacija pruge kod Komadinog vrela zahvaljujući firmi Cengiz Insaat koja je radila sanaciju – kazao je Hadžibegić.

Prijedlog zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, koji je pripremilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, trebao bi se naći na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, koja će biti održana 11. i 12. ožujka.

Jedna od novosti je drugačije diferenciranje iznosa novčane pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić je u nekoliko navrata, govoreći o ovom zakonu, rekao da je cilj razdvojiti aktivne od neaktivnih tražitelja posla. Naglasio je da je današnja slika nezaposlenosti u Federaciji BiH nerealna jer na evidenciji ima nezaposlenih koji rade na crno ili su u inozemstvu, a na birou su zbog zdravstvenog osiguranja.

Na dan 31. prosinca 2025. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine bile su 253.582 nezaposlene osobe.

U prijedlogu zakona, između ostalog, stoji da se smatra da je Nezaposlena osoba koja aktivno traži posao je osoba koja se redovito javlja zavodu za zapošljavanje i aktivno radi na pronalasku zaposlenja u skladu s ovim zakonom. Zatim, osoba je ta koja podnosi prijave poslodavcima, javlja se na oglase i natječaje te koristi druge načine i načine pronalaska posla…

Nezaposlenom osobom ne smatra se osoba koja ostvaruje mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ostvaruje mjesečni primitak, odnosno drugi primitak, prema propisima o porezu na dohodak, koji premašuje 35 posto prosječne neto plaće iz prethodne godine. Odnosno, ostvariti dohodak po bilo kojoj drugoj osnovi koji prelazi mjesečno 35 posto prosječne neto plaće iz prethodne godine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Nezaposlenom neaktivnom osobom smatra se osoba koja aktivno ne traži posao, koja nije raspoloživa za rad..

U prijedlogu zakona, između ostalog, stoji kako jest prestanak statusa nezaposlene osobe kada zavod za zapošljavanje prestane voditi osobu u evidenciju nezaposlenih osoba ako zasnuju radni odnos, ako bez opravdanog razloga odbije dva uzastopna zapošljavanja u okviru stručnog osposobljavanja upisanog u evidenciju nezaposlene osobe ili individualni plan zapošljavanja.

Ako ne ispunjava uvjete aktivnog traženja posla. Zatim, ako svojim postupcima poslodavac odbije zaposlenjeosim ako odbije radni odnos iz razloga što poslodavac uredno ne ispunjava svoje obveze prema radnicima glede isplate plaća i obveznih doprinosa.

Ako je nadležna inspekcija zatekne na radu bez ugovora o radu, ako stupi na izdržavanje kazne zatvora, mjera sigurnosti, odgojnih ili zaštitnih mjera u trajanju duljem od tri mjeseca…

Prijedlogom zakona definirana je i novčana naknada, a diferencijacija je drugačija od postojeće.

– Visina novčane naknade nezaposlenim osobama iznosi 40 posto prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji za posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa.pokazuju posljednji objavljeni podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Nezaposlenoj osobi prema predloženom zakonu isplaćuje se novčana naknada:

a) dva mjeseca ako je najmanje osam mjeseci provela na radu u svojstvu osiguranika, odnosno uposlenika;

b) tri mjeseca ako je na radu provela od osam mjeseci do jedne godine u svojstvu osiguranika, odnosno zaposlenika;

c) četiri mjeseca ako je na radu provela od jedne godine do tri godine u svojstvu osiguranika, odnosno uposlenika;

d) pet mjeseci ako je provela na radu od tri do pet godina u svojstvu osiguranika, odnosno uposlenika;

e) šest mjeseci ako je provela na radu od pet do 10 godina u svojstvu osiguranika, odnosno uposlenika;

f) osam mjeseci ako je provela na radu od 10 do 15 godina u svojstvu osiguranika, odnosno uposlenika;

g) 10 mjeseci ako je provela na radu od 15 do 20 godina u svojstvu osiguranika, odnosno radnika;

h) 12 mjeseci ako je provela na radu u svojstvu osiguranika, odnosno uposlenika od 20 do 25 godina;

i) 15 mjeseci ako je provela na radu u svojstvu osiguranika, odnosno uposlenika od 25 do 30 godina;

j) 18 mjeseci ako je na radu provela od 30 do 35 godina u svojstvu osiguranika, odnosno uposlenika;

k) 24 mjeseca ako je provela na radu više od 35 godina u svojstvu osiguranika, odnosno uposlenika – stoji u prijedlogu zakona.

Sada se nezaposlenoj osobi isplaćuje novčana naknadai:

3 mjeseca ako je na radu provela od 8 mjeseci do 5 godina;

6 mjeseci ako je radila 5 do 10 godina;

9 mjeseci ako je na radu provela 10 do 15 godina;

12 mjeseci ako je na radu provela od 15 do 25 godina;

15 mjeseci ako je na radu provela 25 do 30 godina;

18 mjeseci ako je na radu provela 30 do 35 godina i

24 mjeseca ako je na radu provela više od 35 godina.

Redakciji Faktora javilo se nekoliko građana koji su prethodnih dana i jučer prijepodne, pozivom na brojeve telefona navedene na službenoj stranici Zavoda, koji počinju sa 725, pokušali doći do poslovnica Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Kantona Sarajevo u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo.

No, na telefonske pozive, kako su naveli, odgovarali su da nisu u upotrebi.

Kako su dalje dodali, isto im se dogodilo kada su pokušali nazvati ured direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja KS.

Iz Zavoda odgovaraju da njihove poslovnice u Novom Gradu i Novom Sarajevu rade redovno, te da se rad s osiguranicima odvija nesmetano u okviru propisanog radnog vremena.

– Podružnice Zavoda prvenstveno su organizirane kao mjesta neposrednog rada sa strankama, gdje službenici svakodnevno pružaju usluge osiguranicima na šalterima. Imajući u vidu ovakvu organizaciju rada, poslovnice se ne formiraju kao posebni kontakt centri s operaterima čija je isključiva nadležnost telefonska komunikacija, već se telefonski pozivi primaju paralelno s radom s korisnicima. U situacijama kada službenik radi neposredno s osiguranikom, prednost ima stranka na šalteru, kako bi se izbjegla kašnjenja i eventualne reklamacije zbog prekida usluge – pojašnjavaju iz Zavoda.

Također, kako dalje navode, u pojedinim razdobljima dolazi do povećanog obima posla (izdavanje potvrda, ovjera zdravstvenih knjižica, prijava i odjava osiguranja, naknada troškova i sl.), što dodatno utječe na dostupnost telefonskih linija.

– Kabinet ravnatelja, kao i ostale ustrojstvene jedinice, svakodnevno prima značajan broj poziva, a u slučaju istodobnih poziva ili rada sa strankama može se dogoditi da se na pojedine pozive ne odgovori odmah. Zavod kontinuirano analizira organizaciju rada i tehničke kapacitete s ciljem poboljšanja dostupnosti i komunikacije s osiguranim osobama, uključujući sagledavanje tehničkih rješenja koja bi omogućila efikasniji prijem i distribuciju poziva – stoji u odgovoru Zavoda zdravstvenog osiguranja KS.

Sigurno ste barem jednom, a vjerojatno i više puta, doživjeli da vas je potencijalni poslodavac na razgovoru za posao pitao, točnije “upitao” – “planirate li uskoro zatrudnjeti?”

Popis ovih pitanja je dugačak.

“Jeste li u braku”, “Koliko djece imate”, “Planirate li imati još djece”, “Ako vas nazovemo u pet ujutro, hoćete li doći”, “Možete li uvijek biti dostupni i dostupni”…

Vi i vaši prijatelji i poznanici ste ih čuli. I to nakon što ste rekli sve o sebi.

Da je to u najmanju ruku nekulturno, a možemo reći i vulgarno, pogotovo ako nekoga pitate “radite li na djetetu”, svima je jasno. Čak i ako se radi o privatnoj tvrtki u kojoj poslodavci ne poznaju osnovne norme lijepog ponašanja, to je opet nedopustivo.

Ali takve situacije se događaju i u nekim vrlo poznatim, uspješnim i “razvikanim” tvrtkama, što je nepristojno, zadire u privatnost, a uz to je i protuzakonito.

Što vas potencijalni poslodavac nikako ne smije pitati na razgovoru za posao, pitali smo Udrugu za upravljanje ljudskim potencijalima HRM.

– Poslodavci ne bi smjeli postavljati pitanja koja nisu izravno vezana uz obavljanje posla, posebice ona koja zadiru u privatni život kandidata, poput bračnog i obiteljskog statusa, planiranja obitelji, zdravstvenog stanja te političkih ili vjerskih uvjerenja – kaže Sanela Totić iz Udruge za upravljanje ljudskim potencijalima HRM.

Zakon o radu FBiH jasno kaže: Zabranjena je diskriminacija radnika, kao i osoba koje traže zaposlenje, s obzirom na spol, seksualnu orijentaciju, bračno stanje, obiteljske obveze, dob, invaliditet, trudnoću, jezik, vjeru, politička i druga uvjerenja, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveno stanje ili neko drugo osobno svojstvo.

– Sumnje na diskriminaciju pri zapošljavanju mogu se prijaviti Ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, au slučajevima diskriminacije na temelju spola Agenciji za ravnopravnost spolova. Inspekcija rada uglavnom nije nadležna za selekciju, već za povrede prava nakon zasnivanja radnog odnosa – kaže Sanela Totić iz Udruge HRM.

Iako se vd direktora Tvornice strojeva i hidraulike BNT-TMiH dd Novi Travnik Besim Belegić nedavno pohvalio da je tvrtka u protekloj godini ostvarila najbolji poslovni rezultat u posljednja tri desetljeća, službeni podaci Porezne uprave Federacije BiH govore da tvrtka i dalje ima dugovanja prema radnicima.

Prema podacima Porezne uprave FBiH za prošlu godinu, zaključno s 30. rujna, BNT i dalje bilježi značajne obveze prema toj instituciji.

Poduzeće BNT Novi Travnik upisano je u registar dužnika Porezne uprave Federacije BiH po osnovu poreza, doprinosa, naknada i drugih naknada u iznosu od 21.554.571,55 KM.

Preciznije, dug bez kamata iznosi 17.166.537,87 KM, kamate iznose 4.388.033,68 KM, što je ukupno 2.987.498,88 KM.

Direktor Belegić tvrdi da je u protekloj godini zaposlenicima isplaćeno više od 15 milijuna KM, dok je ukupno kroz poslovanje poduzeća u lokalnu zajednicu ušlo više od 41 milijun KM, no podaci Administracije predsjednika FBiH su ipak poražavajući.

Belegić je kazao i kako je ova tvrtka tijekom 2025. godine napravila značajan tehnološki iskorak – proizvela je prvu bespilotnu letjelicu.

Iako redatelj govori o dronovima, Zukan Helez, ministar odbrane BiH i Belegićev stranački kolega, ranije je za Faktor kazao da, “koliko on zna, BNT ne proizvodi dronove”.

Belegić je najavio i nova radna mjesta u ovoj godini, rekavši kako to dodatno potvrđuje stabilan rast i dugoročnu strategiju tvrtke.

Tvornica strojeva i hidraulike BNT Novi Travnik godinama je jedan od najdugovječnijih primjera neriješenih radnih zahtjeva u Federaciji BiH.

Iza vijesti o rastu proizvodnje i povećanju plaća krije se desetljećima duga priča o neisplaćenim plaćama, neuplaćenim doprinosima, sudskim presudama i radnicima koji već 20 godina čekaju ili još uvijek čekaju svoja prava.

Većina problema vuče korijene iz razdoblja ranih 2000-ih, kada je BNT radio u izuzetno teškim uvjetima. Plaće su kasnile mjesecima, pa godinama, a doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za značajan broj radnika uopće nisu uplaćeni.

Stotine bivših zaposlenika pokrenulo je sudske sporove protiv tvrtke tražeći isplatu zaostalih plaća, toplog obroka, regresa i pripadajućih doprinosa. U velikom broju slučajeva sudovi su donosili pravomoćne presude u korist radnika, ali to u praksi nije značilo brzu isplatu.

Iako su presude bile izvršne, naplata je zapela. Tvrtka nije imala dovoljno likvidnih sredstava, a ovršni postupci često su trajali godinama. Dio imovine BNT-a je prodan, ali ni taj novac nije bio dovoljan za namirenje svih potraživanja, niti su radnici imali jasan uvid u to kako su sredstva raspoređena.

Poseban problem bila je odluka da se ne ide u stečaj, već u postupak financijske konsolidacije. Tako su dugovanja prema radnicima formalno “uklopljena” u poslovanje tvrtke, ali bez jasnog roka kada će u potpunosti biti podmirena.

Radnici su zajedno sa svojim odvjetnicima pokušali dokazati da je odgovornost i Federacija BiH kao većinski vlasnik, tvrdeći da je sprječavanje stečaja bez suglasnosti federalnih vlasti izravno utjecalo na nemogućnost naplate. Međutim, sudska praksa po ovom pitanju nije bila ujednačena, pa su takvi zahtjevi uglavnom odbijani.

Rezultat je bio paradoksalan – dok su neki radnici uspjeli naplatiti dio ili cijeli iznos, drugi su ostali bez ičega. Mnogi su otada otišli u mirovinu s nepunim radnim stažem, a neki su umrli a da nikada nisu vidjeli isplatu.

U posljednjih nekoliko godina BNT bilježi znatno bolje poslovne rezultate, posebice kroz poslovanje u namjenskoj industriji. Početkom 2025. godine uprava tvrtke najavila je povećanje plaća zaposlenicima, nova zapošljavanja, te podmirenje dijela zaostalih obveza prema bivšim radnicima.

Tada je potpisan i sporazum o isplati zaostalih potraživanja za dio radnika koji svoja prava čekaju gotovo dva desetljeća. No, time nisu obuhvaćeni svi oštećenici, pa ostaje otvoreno pitanje ukupnog duga prema bivšim zaposlenicima.

Osim naslijeđenih dugova zaposlenika, tvrtka se susrela i s novim problemima. Početkom 2026. godine BNT-u je privremeno oduzeta dozvola za obavljanje određenih djelatnosti iz područja namjenske industrije zbog utvrđenih nepravilnosti, koje su dodatno otvorile pitanja upravljanja, kontrole i odgovornosti.

Priča BNT Novi Travnik danas ima dva paralelna toka – jedan o oporavku proizvodnje i rastu plaća, i drugi – mnogo duži – o radnicima koji su svoja stečena prava godinama morali tražiti na sudu.

Mnogi od njih još uvijek čekaju.

U trenutku kada se šire strahovi od gubitka radnih mjesta zbog umjetne inteligencije (AI), nova analiza istraživačke tvrtke Forrester pokazuje da bi do 2030. umjetna inteligencija mogla zamijeniti samo oko šest posto radnih mjesta samo u SAD-u, što je oko 10,4 milijuna radnih mjesta. Izvješće “Forrester AI Job Impact Forecast, SAD, 2025-2030.” ističe da često preuveličavamo utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada i da se ne radi o apokalipsi kako mnogi pretpostavljaju, piše ZDNet.

– AI će utjecati na mnoge poslove, pomoći u njihovom obavljanju i promijeniti način rada. To ne znači kraj svijeta – rekao je JP Gownder, potpredsjednik Forrestera.

Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati otpuštanja iz financijskih razloga od onih uzrokovanih umjetnom inteligencijom. Gownder dodaje da mnogi izvršni direktori planiraju smanjiti broj zaposlenika u ime umjetne inteligencije, iako nemaju razvijene alate za obavljanje posla.

Jedan od ključnih pokazatelja stvarnog utjecaja umjetne inteligencije je produktivnost. Skok u produktivnosti mogao bi ukazivati ​​na veći utjecaj umjetne inteligencije, dok trenutni rast zaostaje za razdobljem 1947.-1973. Također, generativna umjetna inteligencija, uključujući AI agente, bit će odgovorna za oko 50 posto automatiziranih poslova do 2030. godine.

Iako se šest posto može činiti malo, riječ je o više od 10 milijuna radnih mjesta, što može izazvati zabrinutost radnika. Gownder zaključuje: “Ako tome pristupite s namjerom da automatizirate što je više moguće ljudi i ukinete radna mjesta, a ne uspijete, i dalje trebate motivirane ljudske radnike s dobrim stavom ili posao trpi.”