“Vlada Federacije odgovorno upravlja javnim financijama i uredno ispunjava financijske obveze. Narativom o dugu oporba pokušava stvoriti političku paniku oko procesa koji je sasvim normalan i standardan u svim ozbiljnim gospodarstvima”.

Poručio je to federalni premijer Nermin Nikšić nakon kritika koje je Vlada FBiH izazvala u javnosti i zbog najnovijeg zaduživanja na Londonskoj burzi u iznosu od 800 milijuna eura, uz fiksnu kamatu od pet posto.

Nikšić je u objavi na Facebooku naveo da se “dugovi ne rade tajno” te da su “planirani i predviđeni proračunom Federacije BiH koji je usvojen u oba doma Parlamenta”.

– Zato je teško ozbiljno shvatiti političko dramatiziranje onih koji su u tom procesu sudjelovali, a danas se svaka emisija nastoji prikazati kao znak krize ili raspada sustava. Građanima treba jasno reći da zaduživanje nije “nestanak novca”, već sredstvo kojim se sve države služe kako bi uredno izvršavale svoje obveze i ulagale u razvoj – rekao je Nikšić.

Federacija BiH, dodao je, uredno ispunjava svoje obveze, isplaćuje mirovine, socijalne naknade, transfere i potpore nižim razinama vlasti.

– Vlada Federacije BiH vodi računa o očuvanju financijske stabilnosti i zaštiti domaćeg gospodarstva, gospodarstva i investicija – kazao je federalni premijer.

Dodao je kako je važno naglasiti da međunarodne financijske institucije i investitori vide Federaciju BiH kao stabilnog i pouzdanog partnera.

– Tržište kapitala ne reagira na političke spinove i najave, već na konkretne fiskalne pokazatelje, sposobnost otplate obveza i stabilnost sustava. Federacija Bosne i Hercegovine i dalje je među najmanje zaduženima u regiji i Europi. Zato je važno razlikovati odgovorno upravljanje dugom od populizma. Federacija BiH ima nižu razinu javnog duga od većine zemalja Europske unije i regije, što sigurno ne bi bio slučaj da se Vlada neodgovorno i nekontrolirano zadužuje – kaže Nikšić.

Kada je riječ o kreditnom rejtingu, Nikšić dalje navodi da je “važno govoriti precizno i ​​istinito”, te da Standard & Poor’s nije smanjio kreditni rejting Federacije BiH.

– Kreditni rejting je ostao B+/B, a promijenjen je samo izgled, koji jednostavno predstavlja upozorenje na moguće rizike u narednom razdoblju. Primjerice, S&P je upozorio da se 70 posto proračuna izdvaja za mirovine i socijalne naknade – naveo je i dodao:

– Bili smo svjesni rizika, a upravo ovo upozorenje pokazuje da ova Vlada nije štedjela na umirovljenicima, braniteljskim kategorijama i socijalno ugroženim građanima, već je odlučila zaštititi i unaprijediti njihov životni standard – nastavlja Nikšić.

Dodaje da je “jednako važno reći ono što S&P nije rekao”.

– Na žalost oporbe, on nije rekao da je Federacija pred bankrotom. Nije dovodio u pitanje sposobnost vraćanja dugova. Nije rekao da Federacija nema pristup međunarodnim financijskim tržištima. Naprotiv, potvrđeno je da Federacija BiH može uredno servisirati svoje obveze i održati financijsku stabilnost – kazao je Nikšić.

Navodi da je “ova vlada prvi put osigurala međunarodni kreditni rejting za Federaciju BiH”.

Ovo je, kako je ocijenio, važan financijski i institucionalni iskorak i dokaz da je Federacija BiH postala ozbiljan i prepoznat partner na međunarodnom financijskom tržištu.

– I dok oporba pokušava sijati strah i dramatizirati, Vlada Federacije BiH će nastaviti voditi odgovornu ekonomsku politiku. Fokus ostaje na stabilnosti, redovitosti plaćanja, zaštiti građana, investicijama i razvoju. Oni koji su navikli raditi, radit će. U nedostatku argumenata, ne preostaje im ništa drugo nego da pričaju, spinuju i pokušavaju lažima prevariti građane – kazao je Nikšić.

Zaduživanje Vlade Federacije BiH na Londonskoj burzi od 800 milijuna eura očajnički je predizborni potez kojim aktualna vlast građane FBiH gura u dužničko ropstvo, saopćeno je danas iz SDA.

– Buduće vlasti i građani FBiH u narednim godinama samo za ovaj dug morat će vratiti dvije milijarde KM kroz glavnicu i kamate, pri čemu novac neće biti uložen u razvojne projekte, energetiku, infrastrukturu ili otvaranje novih radnih mjesta, već prvenstveno za spas vladajućih stranaka u izbornoj godini.

Posebno je cinično što Vlada FBiH ovakvo zaduženje pokušava prikazati pozitivnim potezom, vrijeđajući inteligenciju građana tvrdnjom da se Federacija “uspješno zadužila”, kao da je ostavljanje dvije milijarde konvertibilnih maraka duga budućim generacijama razlog za hvalu, a ne za ozbiljnu uzbunu – navode iz SDA.

Kako ističu, riječ je o klasičnom predizbornom zaduživanju kojim premijer Nermin Nikšić pokušava održati privid stabilnosti i izbjeći politički kraj svog mandata kakav je bio 2014. godine zapamćen po masovnim prosvjedima, ekonomskom i socijalnom kaosu.

– Da se radi o neodgovornoj i opasnoj politici ne upozorava samo stručna javnost i oporba, već i jedna od najutjecajnijih svjetskih bonitetnih agencija Standard & Poor’s, koja je upozorila na mogućnost da buduće vlasti ne uspiju konsolidirati proračun u 2027. i 2028. Drugim riječima, međunarodni financijski stručnjaci upozoravaju da bi posljedice politike aktualne vlasti mogle ugroziti financijsku stabilnost FBiH i FBiH. opteretiti javne financije čim sadašnja skupina ode s vlasti – zaključuju u priopćenju.

U gostovanju na N1 televiziji, federalni zastupnik SDP-a Damir Mašić ponudio je nesvakidašnju ekonomsku formulu za dobrobit građana, otvoreno se zalažući za nova kreditna zaduženja Federacije BiH kao provjereni recept za financijsku stabilnost.

Mašić je pred kamerama pojasnio svoje viđenje gospodarstva, ističući kako ne vidi baš ništa sporno u dizanju kredita za tekuću potrošnju.

– Svaki put ću dići ruku za povećanje, odnosno za zaduživanje Federacije BiH, ako će to zaduživanje donijeti više sredstava, bez obzira da li oni koji imaju najnižu plaću, kroz minimalnu plaću, ili oni koji imaju najnižu mirovinu u FBiH. Po mom mišljenju, to je pravi zadatak. Pa ti penzići ne žive ni na Sejšelima, ni na Tenerifima, ni na Karibima. Ta potrošnja ostaje u FBiH, odnosno u BiH. To je suština – kazao je.

Činjenica je da zastupnik Mašić geografski precizno locira da domaći umirovljenici svoj novac ne troše na Sejšelima, Karibima ili Tenerifima, ali ekonomska realnost na terenu pokazuje da oni, nažalost, jedva preživljavaju iu samoj Bosni i Hercegovini. Suprotno njegovoj idili, prema kojoj se kreditima pune novčanici najugroženijih, dosadašnja praksa pokazuje da se milijunski dugovi dominantno troše na održavanje glomaznog i tromog javnog aparata.

Mirovine i minimalne plaće, koje političari često koriste za buđenje emocija kod birača, doživjele su tek simbolične kozmetičke promjene.

Za razliku od njih, jedina opipljiva i osjetna povećanja prihoda osigurali su sami političari.

Osobito je značajna lakoća kojom se u javnom prostoru promiče ideja uzimanja dugoročnih kredita za pokrivanje kratkoročne, tekuće potrošnje. S obzirom na to da se posuđeni novac troši, a ne investira, ovim pristupom se ne stvara nikakva nova vrijednost niti gospodarska aktivnost koja bi mogla vratiti isti dug, ostavljajući državu u krugu novih zaduživanja za krpanje starih rupa.

Vlada Federacije BiH planira novo dugoročno zaduženje u ukupnom iznosu od 150 milijuna KM za financiranje izgradnje cestovne infrastrukture, uključujući autoceste, brze ceste i brze ceste.

Kako je priopćeno iz Federalnog ministarstva financija, sredstva će biti osigurana kroz tri tranše dugoročnih kredita, svaka u iznosu od 50 milijuna KM. Biznisinfo.ba.

Prva tranša je već predmet javnog poziva upućenog bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini.

Prema uvjetima javnog poziva, rok otplate kredita je deset godina, uz poček od 12 mjeseci. Glavnica će se otplaćivati ​​u 18 jednakih polugodišnjih obroka, dok će se kamate isplaćivati ​​dva puta godišnje – 15. lipnja i 15. prosinca.

Kamatna stopa trebala bi biti fiksna, a ključni kriterij za odabir najpovoljnije ponude bit će kamatna stopa. U slučaju jednakih ponuda, prednost će imati ona ranije dostavljena.

Zanimljivo je da kredit neće uključivati ​​dodatne troškove poput naknada za obradu ili prijevremene otplate, što bi moglo povećati interes bankarskog sektora za sudjelovanje u ovom procesu.

Sredstva su planirana Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu i namijenjena su za kapitalne transfere javnim poduzećima koja provode infrastrukturne projekte iz oblasti prometa.

Rok za podnošenje ponuda za prvu tranšu kredita je 15. svibnja 2026. godine, nakon čega će uslijediti njihovo javno otvaranje i evaluacija.

Iz Ministarstva financija napominju da javni poziv ne obvezuje ustanove na prihvaćanje bilo koje ponude, te zadržavaju pravo odbiti sve pristigle ponude bez dodatnog obrazloženja.

Realizacija ove odgovornosti dio je šire strategije unapređenja cestovne infrastrukture u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja je jedan od ključnih preduvjeta za gospodarski razvoj i privlačenje investicija.

Zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a razmotrili su danas Prijedlog odluke o zaduženju kod Svjetske banke od 30,7 milijuna eura za poljoprivredu – po hitnom postupku, od čega je polovina namijenjena za navodnjavanje.

Kako je rekla pomoćnica ministra finansija RS-a Snježana Kelečević, riječ je o 50 posto ukupnog duga Bosne i Hercegovine.

Prema njezinim riječima, projekt se sastoji od nekoliko komponenti, a to su jačanje javne potpore poljoprivrednim informacijskim sustavima i potpora poljoprivredi otpornoj na klimatske promjene, poboljšanje produktivnosti prilagodbe i povezanosti s tržištima, poboljšanje kvalitete i sigurnosti hrane, jačanje kapaciteta institucija za kontrolu i inspekciju, usklađivanje sa standardima EU te nabava laboratorijske opreme.

Rok otplate je 32 godine, rok odgode plaćanja je sedam godina uključenih u rok otplate, kamatna stopa – referentna stopa plus varijabilna marža, pristupna naknada 0,25 posto iznosa kredita, provizija 0,25 posto godišnje na nepovučeni iznos kredita.

U NSRS je u tijeku redovna stanka nakon koje zastupnici nastavljaju raspravu o Prijedlogu proračuna Regulatorne komisije za energetiku za 2026. godinu.

Na dnevnom redu za nastavak 18. redovne sjednice NSRS su i: Izvještaj o radu Ombudsmana za djecu u prošloj godini, Izvještaj o radu JP Radio-televizije RS za 2024. godinu i Izvještaj o reviziji finansijskog poslovanja RTRS-a i Izbor i imenovanja.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), na prijedlog Federalnog ministarstva financija, podržala je inicijativu za osiguranje sredstava za realizaciju Projekta “Modernizacija kliničkih centara u FBiH” u iznosu do 50.000.000 američkih dolara, odnosno 85.000.000 KM.

Također, kao temelj za vođenje pregovora prihvaća se informacija o kreditu Saudijskog razvojnog fonda za realizaciju ovog projekta.

Federalno ministarstvo financija i Federalno ministarstvo zdravstva obvezuju se imenovati svoje ovlaštene predstavnike u tim za pregovore o ovom kreditu.

Konačna odluka o zaduženju bit će donesena nakon pregovora sa Saudijskim razvojnim fondom, koji će odrediti konačne uvjete zaduženja, a krajnji dužnik za ovaj kredit je FBiH.

Federalno ministarstvo financija dostavit će Vladi FBiH Informaciju o pregovorima, kao i tekst usuglašenog Ugovora o kreditu između Bosne i Hercegovine i Saudijskog fonda za razvoj.

Zadužuje se Federalno ministarstvo financija da ovaj zaključak dostavi Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine radi provođenja daljnjih procedura u vezi s kreditnim zaduženjem.

Kako je, između ostalog, navedeno u informaciji, u inicijativi koju je podnijelo Federalno ministarstvo zdravstva navedeno je da je svrha zaduživanja financiranje razvojnih programa i kapitalnih ulaganja odobrenih Programom javnih investicija.

Predloženi Projekt predstavlja racionalnu i opravdanu investiciju s izraženim strateškim učinkom, kojom se stvaraju stabilni preduvjeti za održanje i daljnji razvoj tercijarnog zdravstvenog sektora, rasterećenje postojećih kapaciteta, te povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga stanovništvu.

Planirano je da se projekt realizira kroz dvije komponente.

Prvi se odnosi na Klinički centar Sveučilišta u Sarajevu u iznosu do 44.760.000 KM (bez PDV-a), a drugi na Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar u ukupnom iznosu do 40.000.000 KM.

Predlagatelj ove inicijative istaknuo je kako ova dva klinička centra jedina imaju spremne projekte vezane uz modernizaciju.

Pokušaj Vlade Federacije BiH da se putem trezorskih zapisa zaduži za 80 milijuna KM na burzi završio je neuspješno, jer su investitori ponudili samo 60 milijuna KM.

Ovaj signal s financijskog tržišta dodatno je osnažio upozorenja ekonomista i dijela parlamentaraca da proračun od rekordnih 8,9 milijardi KM počiva na sve većem zaduživanju i da bi Federacija mogla zapasti u ozbiljne probleme s likvidnošću.

Miralem Galijašević (SDA), zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH i član Komisije za ekonomsku politiku i finansije ovog doma, kazao je za Faktor da već postoje razlozi za zabrinutost oko načina na koji Vlada planira financirati proračun za 2026. godinu.

Kako ističe, činjenica da se Vlada pokušala zadužiti kroz trezorske zapise na burzi, ali da je na planiranih 80 milijuna KM dobila ponudu od samo 60 milijuna KM, govori da investitori nisu pokazali očekivani interes.

– Proračun od 8,9 milijardi KM uključuje oko 2,5 milijardi KM planiranog zaduživanja. Smatram da je Vlada vrlo hrabro ušla u taj koncept, bez ozbiljnih konzultacija i uz praktično isključivanje zakonodavne vlasti iz ključnih odluka. Bojim se da bi posljedica takvog pristupa mogla biti nelikvidnost proračuna i deficit – kaže Galijašević.

Dodaje da je Vlada suočena s nizom gospodarskih izazova, uključujući globalne poremećaje na tržištima, te da nedavne izjave pojedinih ministara o poskupljenju goriva pokazuju nedostatak jasnog odgovora države na gospodarske pritiske.

– Imamo generalno nerazumijevanje Vlade i to dodatno zabrinjava – ocjenjuje.

Ekonomski analitičar Igor Gavran za Faktor upozorava da je suštinski svaki proračun koji se održava novim zaduživanjem zapravo već u deficitu.

– Federacija BiH je zapravo već dugo u deficitu, jer se proračuni godinama održavaju zaduživanjem umjesto izvornim prihodima. Ako se zaduživanje uspije, stvara se samo privid ravnoteže ili čak suficita, koji u stvarnosti ne postoje – kaže Gavran.

Smatra da neuspjela dražba može biti signal slabljenja povjerenja investitora.

– To bi moglo značiti da investitori počinju sumnjati u sposobnost Federacije BiH da uredno podmiruje svoje obveze, pa čak i da je stanje javnih financija gore nego što se čini – upozorava Gavran.

Ipak, naglašava da ima prostora za stabilizaciju javnih financija kroz racionalniju potrošnju.

– Federacija bi taj iznos mogla nadoknaditi štednjom i smanjenjem neracionalne potrošnje. Nažalost, realnije je očekivati ​​da će država tražiti nove oblike zaduživanja, vjerojatno pod nepovoljnijim uvjetima – dodaje.

Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjednik Odbora za ekonomsku politiku i financije, smatra da stanje još ne treba proglašavati alarmantnim, ali upozorava da bi ono moglo postati problem ako se trend nastavi.

– Ne mora odmah biti alarmantno, ali ako se ovakve stvari ponove, može postati ozbiljan problem. Investitori prate što se događa i vjerojatno su banke sada opreznije – kaže Čavalić.

Podsjeća da značajan dio proračuna otpada na dug.

– Oko 25 posto proračuna odnosi se na dug, iako pretpostavljam da se država na kraju neće zadužiti za cijeli planirani iznos. Vidjet ćemo kako će se situacija dalje razvijati – kaže.

Čavalić dodaje da Vlada Federacije planira i nova zaduženja na međunarodnom tržištu kapitala.

– Preko međunarodnog tržišta, odnosno Londonske burze, objavljeno je zaduženje od oko 800 milijuna KM – kaže.

Čavalić također smatra da se u financijskoj politici Federacije sve više prepoznaju potezi koji su ranije karakterizirali vlast u RS-u.

– Izmjene Zakona o dugu, zaobilaženje državne razine, učestalo zaduživanje i prebacivanje sustava PIO na trezor – sve to govori da Federacija ide putem kojim je ranije išla Republika Srpska. Možda sporije, ali taj trend se ipak vidi – zaključuje Čavalić.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na 287. hitnoj sjednici donijela odluke o odgovornosti FBiH:

Odluka o emisiji trezorskih zapisa (6M) u iznosu do 120.000.000 KM s rokom dospijeća: 182 dana;

Odluka o emisiji trezorskih zapisa (9 M) u iznosu do 40.000.000 KM s rokom dospijeća 273 dana;

Odluka o emisiji trezorskih zapisa (12 M) u iznosu do 40.000.000 KM s rokom dospijeća 364 dana;

Odluka o emisiji obveznica (3Y) u iznosu do 80.000.000 KM sa rokom dospijeća od 3 godine;

Odluka o emisiji obveznica (5Y) u iznosu od 50.000.000 KM sa rokom dospijeća od 5 godina;

Odluka o emisiji obveznica (7Y) u iznosu do 40.000.000 KM sa rokom dospijeća od 7 godina;

Odluka o emisiji obveznica (10Y) u iznosu do 30.000.000 KM sa rokom dospijeća od 10 godina.

Kako Faktor saznaje, Vlada će se na ovaj način kratkoročno zadužiti za 200.000.000 KM, a dugoročno za 200.000.000 KM. Razlog zaduženja je nedostatak sredstava, a zaduživanjem prikupljaju sredstva za financiranje rashoda utvrđenih proračunom.

Vlada Federacije BiH donijela je odluku o zaduživanju kod četiri komercijalne banke za ukupno 125 milijuna KM radi održavanja tekuće likvidnosti proračuna, a trošak kamata i obrade kredita za to jednogodišnje “krpanje rupa” iznosit će gotovo 3,74 milijuna KM.

Iako se Vlada poziva na povoljne kamate i međunarodnu praksu, stručnjaci upozoravaju da je riječ o ekonomski neodgovornom zaduživanju za potrošnju, a ne za razvoj, što dugoročno produbljuje fiskalne probleme Federacije.

Riječ je o kratkoročnim kreditima u iznosu od pet do 50 milijuna KM kod ukupno četiri banke koje posluju u Bosni i Hercegovini. Sva četiri kredita su za održavanje tekuće likvidnosti.

Dugovanja su: Kod ASA banke u iznosu od 50.000.000 KM, kod Intesa Sanpaolo banke u iznosu od 50.000.000 KM, kod Privredne banke Sarajevo u iznosu od 20.000.000 KM, kod Union banke Sarajevo u iznosu od 5.000.000 KM.

Zbroj pojedinačnih odluka donesenih za svaku banku je 125.000.000 KM, iako u samoj odluci stoji iznos od 120 milijuna.

Odlukom o zaduživanju između ostalog se navodi:

– Imajući u vidu hitnost osiguranja kratkoročnih izvora financiranja i optimizacije troškova financiranja, te poštujući dobru međunarodnu praksu upravljanja likvidnošću trezora, Federalno ministarstvo financija je zatražilo od banaka s kojima ima uspostavljen poslovni odnos (četiri transakcijske banke: Union banka, PBS banka, Intesa Sanpaolo banka i ASA banka) da se izjasne da li su u mogućnosti osigurati kratkoročne revolving kredite i okvirne kratkoročne. kredite s rokom dospijeća 31. veljače 2026. godine. prosinca 2026. godine, po kamatnoj stopi od 1,99 posto godišnje, a čija je kamatna stopa ekvivalentna kamatnim stopama s posljednje aukcije šestomjesečnih trezorskih zapisa koja je održana 18. studenog 2025. godine (kamatna stopa iznosila je 1,988 posto), uz jednokratnu naknadu za obradu kredita od 0,1 posto.

Trošak naknade za obradu kredita od 0,1 posto iznosa kredita ekvivalentan je trošku izdavanja trezorskih zapisa istog ili sličnog volumena.

Intesa San Paolo, 50 milijuna KM, kamata 1,99 posto, obrada jedan posto, ukupan iznos kamate 1.495.000 KM.

Privredna banka Sarajevo 20 milijuna KM; kamata 1,99 posto, prerada jedan posto, 598.000 KM kamata i Union banka pet milijuna KM, kamata 1,99 posto, prerada jedan posto, što je ukupno 149.500 KM.

Muharem Karamujić, stručnjak za javne financije i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ističe za Faktor da je apsolutno neprihvatljivo bilo kakvo zaduživanje radi pokrivanja troškova poslovanja.

– Ekonomska logika nalaže da je jedino prihvatljivo zaduživanje za investicijske radove i za isplativa ulaganja, za razvoj. Zamislite, imate kućanstvo i zadužujete se da biste otišli na večeru, u kino, u kazalište, potrošili, povrata nema, to je potrošnja, tko će to vratiti… Trošite više nego što štedite, a nekad to netko mora vratiti. Ako ne ulažete da proširite svoj dohodovni kapacitet, onda nešto nije u redu, a u Federaciji BiH se upravo to događa – objašnjava Karamujić.

Ističe da je riječ o neprimjerenom populističkom pristupu koji kaže “daš ti meni, ja ću sad potrošiti, a tko će vratiti”, briga me.

– Nema ekonomskog principa, krajnje je nepametno, da ne kažem glupo vođenje gospodarstva. To je neodrživo, nemoguće. To nam rade jer mogu i misle da će kupiti biračko tijelo prije izbora. No, to je krajnje neodgovorno – kaže Karamujić.

Ističe da nema ekonomije te da i laik zna da ne može trošiti više nego što štedi i zaduživati ​​se za pokrivanje troškova potrošnje.

– Potrošnja i investicija nisu isto, potrošnja je završni čin, ideš se zadužiti, odeš na godišnji odmor i to je gotovo, a kad se zadužiš i uložiš, to je druga stvar, investicija treba vratiti uloženo. To su ogromne razlike – objašnjava Karamujić.

Dodaje da se Vlada FBiH sada zadužila da bi mogla trošiti, sada “krpaju rupe” u proračunu, a da Federacija uopće nema ekonomsku politiku.

Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo u intervjuu za Dnevnik D Federalne televizije kazao je da institucije formalno rade, ali da su suštinski problemi duboki i dugotrajni.

– Federacija funkcionira, ali sve u svemu, građani Federacije danas su u jednoj vrsti blokade i izvana i iznutra. Naše firme ne mogu da izvoze, kamioni stoje na granicama, gube se radna mjesta, a nema ozbiljne interne komunikacije sa Vladom RS. Jedna vlada nastoji prevariti drugu. U Federaciji se gase radna mjesta, sve je više javne uprave na budžetu, a najveći problem je gašenje sredstava informiranja – rekao je Lendo za FTV.

Dodao je da je pitanje povjerenja ključno političko pitanje u BiH, ali i da odgovornost nije samo na jednoj političkoj opciji.

– Svatko ima svoj dio odgovornosti i pozitivnih doprinosa i grešaka. Bilo je vrijeme da konačno počnemo razgovarati bez uvjetovanja.

Naglasio je da se rješenja ne mogu donositi jednostrano.

– Nema ozbiljnog problema u BiH koji može riješiti samo jedna strana. Mora se čuti kako to vidi Banja Luka, Mostar, Sarajevo, Središnja Bosna – naveo je.

Komentirajući usvojeni proračun Federacije Bosne i Hercegovine, Lendo je upozorio na njegovu strukturu i dugoročne posljedice.

– Kada uzmemo u obzir da je proračun veći od osam milijardi KM, te da imamo manje zaposlenih, a više umirovljenika, jasno je da je riječ o potrošačkom i izbornom proračunu.

Posebno problematičnim smatra razinu zaduženosti.

– Dužni smo više od dvije milijarde KM, a ove godine moramo vratiti gotovo milijardu i 300 milijuna. Ostalo je vrlo malo sredstava za investicije, razvoj, infrastrukturu i nova radna mjesta – rekao je.

Smatra da bez ozbiljnih i dugoročnih reformi mirovinski sustav neće biti održiv.

– Potrebna je hrabrost, znanje i odlučnost. Problem se gomila godinama, a sada će trebati godine da se situacija stabilizira.

Dodaje da je proračunsko financiranje mirovina bilo nužno, ali dugoročno neodrživo bez reformi.

– Bez proračunske potpore umirovljenici danas ne bi redovito primali mirovine, ali to znači da nema sredstava za razvoj – istaknuo je.

Kaže da zabrana raspolaganja državnom imovinom ozbiljno koči razvoj Federacije BiH.

– To je potpuna blokada razvoja lokalnih zajednica. Ne mogu se graditi ceste, izdavati građevinske dozvole, privlačiti investitori.

Naglasio je da visoki predstavnik mora ponuditi rješenje.

– Potrebno je jasno definirati što lokalne zajednice mogu koristiti za razvoj, jer bez toga nema ni investicija ni rasta.

Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji, Lendo smatra da je dolazak američkih investitora pozitivna i realna šansa.

– Dobro je da su se pojavile američke tvrtke. Da je ostalo samo na našim pregovorima, ne bismo ništa napravili do 2027. – rekao je.

Dodaje da domaće institucije moraju biti servis investitorima.

Gledajući na predstojeće izbore, Lendo smatra da SDA ima kapaciteta ponuditi jakog kandidata.

– Osim što kandidat dolazi iz stranke SDA, bitno je i da je kandidat legitiman te da mu članstvo i birači vjeruju. Kandidat mora biti legitiman i imati podršku svih članova stranke.

Odgovarajući na pitanje hoće li to biti Bakir Izetbegović, Lendo je istaknuo da još ništa nije sigurno, ali da se ta mogućnost ne isključuje.

Nije isključio ni mogućnost kandidature žene.

– SDA ima sposobnih i politički aktivnih žena koje bi mogle biti kandidatkinje za članicu Predsjedništva – kazao je.

Također je upozorio na slabu poziciju Oružanih snaga BiH i opasnost od njihova sustavnog slabljenja.

– Nažalost, postoje političke snage koje ne žele jake Oružane snage Bosne i Hercegovine. U tome su dobrim dijelom i uspjeli – rekao je Lendo.

Kritizirao je i odluku o oduzimanju licence tvrtki BNT iz Novog Travnika.

– To je izravan napad na namjensku industriju. Greške treba ispravljati, ali zabrana razvoja i inovacija znači slabljenje države – rekao je Lendo.