Izvijestila je organizacija Transparency International BiH Marko Kubatlijadosadašnji direktor Agencije za promicanje stranih ulaganja u BiH (FIPA), kadar DNS-a Nenad Nešić, zbog sukoba interesa, no to će se naći na dnevnom redu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa institucija BiH na idućoj sjednici, koja će vjerojatno biti tek u kolovozu.

Kako nam je rečeno, Kubatlijina firma “Qub” Istočno Sarajevo je 2024. godine dobila milionske poslove za adaptaciju četvrtog sprata rehabilitacionog centra Vilina vlas u Višegradu dok je on bio (i još uvijek je) na čelu FIPA-e. Na web stranici Vile Vlasi dostupni su ugovori na iznos od 797.802 KM bez PDV-a i 984.737 KM bez PDV-a.

O tome je bilo riječi na jučerašnjoj sjednici Povjerenstva. Dio članova bio je za pokretanje postupka protiv Kubatlije, dok je dio bio protiv toga jer su o Kubatliji razgovarali i ranije, kada su odbili pokrenuti postupak protiv njega iako posluje s javnom ustanovom. Obrazloženje je bilo da se “Vilina vlas Višegrad ne finansira iz budžeta”.

Povjerenstvo tada nije pokrenulo postupak protiv Kubatlije, iako je jedno vrijeme bio direktor FIPA-e i vijećnik u Palama, zbog čega mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat.

Na kraju je na jučerašnjoj sjednici Povjerenstva dogovoreno da se predmet nađe na dnevnom redu iduće sjednice na inzistiranje dijela članova koji traže da se utvrde nove činjenice, s obzirom da je Transparency nakon prethodne sjednice Povjerenstva izvijestio Kubatliju.

Naime, ono što je sada posebno sporno jeste donacija Vlade RS za Vilu Vlas. Vlada RS-a, a što je javno dostupno, osigurala je milijun KM upravo za adaptaciju četvrtog kata ovog rehabilitacijskog centra, za što je posao dobila tvrtka Qub.

Zanimljivo, Marko Kubatlija kao vlasnik i direktor tvrtke Qub vodio se do veljače 2025. godine, a nakon što se u javnosti počelo govoriti o poslovanju s Vilom Vlasi, tvrtka je “dobila” novog vlasnika i direktora, Branka Kubatliju.

Ima jednog zaposlenog, prema podacima iz Company wall-a. Osnovana je u svibnju 2023. godine.

Hoće li Komisija ponovno odbiti pokretanje postupka protiv Kubatlije znat će se na sljedećoj sjednici.

Na sjednici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na razini BiH konstatirano je da više od 200 nositelja javnih dužnosti nije podnijelo financijsko izvješće te će protiv njih biti pokrenuti postupci, piše Detektor.

Više od 300 dužnosnika podnijelo je financijska izvješća u zakonskom roku.

Povjerenstvo je na sjednici donijelo odluku o pokretanju postupka protiv Igora Vukovića jer je istovremeno savjetnik zamjenice ministra civilnih poslova BiH Marijane Mojić i vijećnik Ujedinjene Srpske u Skupštini općine Vlasenica. A Mojić je član US-a, stranke koja je partner SNSD-u.

Protiv Muhameda Mujakića donesena je odluka o nepokretanju postupka. Ujedno je i član Neovisnog povjerenstva za praćenje rada policijskih tijela, te je zaposlen na mjestu izvršnog direktora Nezavisnog operatora sustava u Bosni i Hercegovini. Postupak nije pokrenut jer izvršni direktor nije javna dužnost.

Povjerenstvo je zaključilo da će na narednoj sjednici razmatrati i odluku za Milorada Đurđevića, koji je bio (bio) šef kabineta direktora Uprave za neizravno oporezivanje BiH Zorana Tegeltije, a firma njegovog oca “Vener” posluje s UNO, a ugovore je sklopila prije stupanja na snagu Zakona o sukobu interesa. Đurđević je u međuvremenu na natječaju koji je sporan imenovan za pomoćnika direktora UIO.

Povjerenstvo će na sljedećoj sjednici razmatrati i odluku o pokretanju postupka protiv Željke Marković-Sekulić, koja je prijavljena da je od 21. listopada 2025. do 31. ožujka 2026. bila članica nadzornog odbora javnog poduzeća i članica uprave Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Marković-Sekulić je nakon prijave podnijela ostavku na te funkcije i dala izjavu. Međutim, stručna služba Povjerenstva dobila je informaciju da je ona i savjetnica ministrice civilnih poslova BiH Dubravke Bošnjak, čemu ona nije dala izjavu, te je Povjerenstvo odlučilo ne dati joj priliku da se izjasni.

Na sjednici nisu razmatrani slučajevi Miše Ćavare, koji je bio zamjenik ravnatelja Agencije za policijsku potporu BiH, Radmile Čičković, zamjenice ravnatelja Agencije za statistiku BiH i Roberta Vidovića, glavnog tajnika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, s obzirom da su te točke povučene s dnevnog reda jer članovi Povjerenstva različito tumače članak zakona koji se odnosi na nespojivosti, obavljanje druge funkcije i drugog posla. O ovim temama će se raspravljati na sljedećoj sjednici.

Na sjednici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na razini BiH konstatirano je da više od 200 nositelja javnih dužnosti nije podnijelo financijsko izvješće te će protiv njih biti pokrenuti postupci, piše Detektor.

Više od 300 dužnosnika podnijelo je financijska izvješća u zakonskom roku.

Povjerenstvo je na sjednici donijelo odluku o pokretanju postupka protiv Igora Vukovića jer je istovremeno savjetnik zamjenice ministra civilnih poslova BiH Marijane Mojić i vijećnik Ujedinjene Srpske u Skupštini općine Vlasenica. A Mojić je član US-a, stranke koja je partner SNSD-u.

Protiv Muhameda Mujakića donesena je odluka o nepokretanju postupka. Ujedno je i član Neovisnog povjerenstva za praćenje rada policijskih tijela, te je zaposlen na mjestu izvršnog direktora Nezavisnog operatora sustava u Bosni i Hercegovini. Postupak nije pokrenut jer izvršni direktor nije javna dužnost.

Povjerenstvo je zaključilo da će na narednoj sjednici razmatrati i odluku za Milorada Đurđevića, koji je bio (bio) šef kabineta direktora Uprave za neizravno oporezivanje BiH Zorana Tegeltije, a firma njegovog oca “Vener” posluje s UNO, a ugovore je sklopila prije stupanja na snagu Zakona o sukobu interesa. Đurđević je u međuvremenu na natječaju koji je sporan imenovan za pomoćnika direktora UIO.

Povjerenstvo će na sljedećoj sjednici razmatrati i odluku o pokretanju postupka protiv Željke Marković-Sekulić, koja je prijavljena da je od 21. listopada 2025. do 31. ožujka 2026. bila članica nadzornog odbora javnog poduzeća i članica uprave Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Marković-Sekulić je nakon prijave podnijela ostavku na te funkcije i dala izjavu. Međutim, stručna služba Povjerenstva dobila je informaciju da je ona i savjetnica ministrice civilnih poslova BiH Dubravke Bošnjak, čemu ona nije dala izjavu, te je Povjerenstvo odlučilo ne dati joj priliku da se izjasni.

Na sjednici nisu razmatrani slučajevi Miše Ćavare, koji je bio zamjenik ravnatelja Agencije za policijsku potporu BiH, Radmile Čičković, zamjenice ravnatelja Agencije za statistiku BiH i Roberta Vidovića, glavnog tajnika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, s obzirom da su te točke povučene s dnevnog reda jer članovi Povjerenstva različito tumače članak zakona koji se odnosi na nespojivosti, obavljanje druge funkcije i drugog posla. O ovim temama će se raspravljati na sljedećoj sjednici.

Komisija za odlučivanje o sukob interesa godine u institucijama Bosne i Hercegovine doneseno je 14 odluka, iako su na stolu imali 35 predmeta, s tim da je za samo pet dužnosnika utvrđen sukob interesa te su im izrečene novčane sankcije.

U izvješću o radu u 2025. godini, koje su nedavno uputili Parlamentarnoj skupštini BiH, nisu precizirali o kojih 14 dužnosnika odlučuju.

Uz pet sankcioniranih, Povjerenstvo je tijekom godine pokrenulo postupke u pet predmeta, donijelo je dvije odluke o nepokretanju postupka, kao i dvije odluke o obustavi postupka. U četiri slučaja oglasili su se nenadležnim.

U izvješću o radu naveli su kako su imali problema s izradom pečata, da se trude uspostaviti web stranicu, kao i da su u prva četiri mjeseca prošle godine usvojili, između ostalog, pet uredbi koje su tek u listopadu uputili Vijeću ministara BiH, ali su im vraćene na doradu. Sada očekuju usvajanje pravilnika nakon revizije.

Održali su 14 sjednica.

Ovo povjerenstvo je formirano 2024. godine nakon usvajanja novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Iz prethodne, koju su činili bh. saborskih zastupnika, naslijedila je 20 predmeta i većinu još provjeravaju.

U izvješću su ponovili kako su naknade koje dobivaju nedostatne. Trenutno iznosi 600 KM i u skladu je s odredbama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Na njihov prijedlog, Administrativno povjerenstvo BiH Parlamentu je predložilo izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa kako bi se naknada povećala za oko 1.000 KM.

Povjerenstvo je u izvješću navelo da je neophodno adekvatno kadrovsko popunjavanje njihovog Odjela, koji djeluje u okviru Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, s obzirom na djelokrug nadležnosti i broj predmeta.

Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine konstatirala je danas da se po drugi put na njenoj sjednici nije pojavio ovlašteni predstavnik Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamenta BiH koji bi branio izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH.

Stoga, temeljem Poslovnika Zastupničkog doma, Ustavnopravna komisija smatra da je predlagatelj odustao od zakona, o čemu će izvijestiti Zastupnički dom koji je sljedeći tjedan trebao raspravljati o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Izmjene koje je predložilo Zajedničko administrativno povjerenstvo odnosile su se na povećanje naknada članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za oko 1.000 KM.

I dok je predsjednik Administrativnog povjerenstva Obren Petrović zdušno branio ovaj prijedlog u veljači, kada su zastupnici odlučivali hoće li pristati na hitnu proceduru usvajanja, nitko od ovlaštenih osoba iz ovog povjerenstva nije bio nazočan da isto učini na radnim tijelima BiH. Sabora, iako im je to dužnost.

Kako se nisu pojavili na sjednicama Ustavnopravnog povjerenstva, nisu se pojavili ni na Povjerenstvu za financije i proračun.

Povećanje naknada članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kritizirano je u veljači na sjednici Zastupničkog doma. Kritike su imale i oporba i vlast. Iznesene su ocjene da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nema rezultata, kao i da je ono što se predlaže u suprotnosti sa Zakonom o plaćama i naknadama, koji je lex specialis i propisuje da ove vrste naknada ne mogu biti veće od osnovice za obračun plaće koja trenutno iznosi 600 KM. Administrativno povjerenstvo predložilo je da naknada bude jednaka prosječnoj neto plaći u BiH, koja trenutno iznosi oko 1.600 KM.

Osim Obrena Petrovića (SNSD), Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove čine Marina Pendeš (HDZ) i Denis Zvizdić (NiP) kao zamjenici predsjedavajućeg, te članovi Marinko Čavara (HDZ), Zdenko Ćosić (HDZ), Vlatko Glavaš (DF), Amor Mašović (SDA), Sredoje Nović (SNSD), Nebojša Radmanović (SNSD), Džemal Smajić (SBiH), Safet Softić (SDA) i Nenad Vuković (PDP).

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa imenovano je prošle godine. Njegovi članovi su Dejan Ružić, Dženan Šečerbajtarević, Ilma Mehić-Jusufbašić, Danijela Despotović, Slavka Alagić, Ljubomir Kuravica i Andreja Softić.

Organizacija Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) podnio je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine prijavu protiv Igora Vukovića jer je on istovremeno savjetnik Marijane Mojić, zamjenice ministra civilnih poslova BiH, te vijećnik Ujedinjene Srpske u Skupštini općine Vlasenica.

A Mojić je član US-a, stranke koja je partner SNSD-u.

TIBiH podsjeća da je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH izričito propisano da nositelj javne funkcije može obavljati samo jednu javnu funkciju, a zabrana se odnosi i na obnašanje funkcija na drugim razinama vlasti.

– S obzirom da državni zakon jasno definira savjetnike imenovanih osoba kao nositelje javnih funkcija, dok Zakon o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti RS-a i funkciju vijećnika tretira kao javnu funkciju, Vukovićevo paralelno postupanje predstavlja direktno kršenje zakona – priopćeno je iz TI-ja.

Igor Vuković javnosti je poznat kao bivši direktor Šumskog gazdinstva “Birač” iz Vlasenice, s čijeg je čela smijenjen 2012. godine zbog višemilionskih gubitaka tog gospodarstva. Vuković je godinu dana kasnije uhićen zbog sumnje na zlouporabu službenog položaja i pronevjeru državnog novca, dok su bivši radnici ovog Šumskog gospodarstva tvrdili da je novcem stečenim malverzacijama otvorio privatnu tvrtku.

– Trenutno je Vuković zaista vlasnik privatnog drvoprerađivačkog poduzeća “Vis” sa sjedištem u Vlasenici, ali podaci iz imovinskih knjiga za izbore 2020. i 2024. godine pokazuju da Vuković ovu tvrtku nije registrirao kod nadležnih institucija, te su polja za prijavu vlasništva nad tvrtkama ostala prazna – ističe TI.

TIBiH je u prijavi predložio nadležnoj državnoj komisiji da ispita ovaj slučaj i izrekne odgovarajuće mjere, ali TI smatra upitnim koliko će Komisija biti efikasna.

– U sličnom predmetu, koji je TIBiH pokrenuo protiv Marije Ćosić, savjetnice zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinka Čavare, inače vijećnice u Općinskom vijeću Busovača, odluka se čekala više od godinu dana.

Nakon što je više puta vraćala slučaj na doradu, Komisija joj je izrekla kaznu od 5.000 KM i zatražila ostavku. No, problemi s tumačenjem novog zakona kao i pokušaji opstrukcije izricanja sankcija u ovom slučaju ostaju kao primjer odnosa vlasti prema pojavi sukoba interesa – kažu u TI.

Upozoravaju da, umjesto uspostavljanja prakse i kažnjavanja dužnosnika koji neometano obnašaju više funkcija, Povjerenstvo svojim djelovanjem i dalje pogoduje dužnosnicima poput Vukovića, kojima je kroz pravni vakuum i institucionalnu inertnost omogućeno da zadrže nespojive funkcije.

Vukovićev mandat traje koliko i mandat zamjenice ministra civilnih poslova Marijane Mojić, koju savjetuje. Ove godine održavaju se opći izbori na kojima se bira nova vlada, koja bira novo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Bude li se čekalo dulje od godinu dana, kao u slučaju Marija Ćosića, Vukoviću će mandat na mjestu savjetnika isteći prije nego što Povjerenstvo donese odluku. Tako bi mogao proći nekažnjeno.

Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predložilo je dopunu Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, kako bi se povećale naknade članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine.

Parlamentarna administrativna komisija zatražila je da se ova izmjena Zakona usvoji po hitnom postupku, a o njoj će danas raspravljati i glasovati zastupnici na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

Trenutna naknada članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa BiH iznosi 600 KM. Administrativno povjerenstvo Bosne i Hercegovine Parlament je predložio povećanje, točnije da naknada bude u visini prosječne godišnje neto plaće u BiH iz prethodne godine u odnosu na onu na koju se odnosi, a koje objavljuje Agencija za statistiku BiH.

To znači da bi se u ovoj godini primjenjivala prosječna neto plaća iz 2025. godine, au 2025. prosječna neto plaća bi se kretala od nešto više od 1.500 KM do 1.600 KM, koliko iznosi studeni.

Obrazloženje za ovu izmjenu Zakona je da je 600 KM nedovoljno i da članovi Povjerenstva koji žive dalje od njenog sjedišta, a to je Istočno Sarajevo, imaju veće troškove u odnosu na ostale.

U Zajedničkom administrativnom povjerenstvu su naveli da to dovodi do diskriminacije, da je demotivirajuće i da postoji bojazan da neće biti interesa za rad u Povjerenstvu kada sadašnjim članovima (mandat im traje pet godina) prestane dužnost, pa u administrativnom povjerenstvu u obrazloženju pitaju “koju bi motivaciju imali kandidati s prebivalištem u Brčkom, Bihaću, Trebinju, Širokom Brijegu, Tuzla, Zenica, Mostar, Bijeljina imaju za rad u Komisiji”.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za administrativne poslove je Obren Petrović (SNSD), zamjenici su Marina Pendeš (HDZ) i Denis Zvizdić (NiP), a članovi su Marinko Čavara (HDZ), Zdenko Ćosić (HDZ), Vlatko Glavaš (DF), Amor Mašović (SDA), Sredoje Nović (SNSD), Nebojša Radmanović (SNSD), Džemal Smajić (SBiH), Safet Softić (SDA) i Nenad Vuković. (PDP).

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa imenovano je prošle godine. Njegovi članovi su Dejan Ružić, Dženan Šečerbajtarević, Ilma Mehić-Jusufbašić, Danijela Despotović, Slavka Alagić, Ljubomir Kuravica i Andreja Softić.