Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo je Vladi FBiH Prednacrt Zakona o radu na razmatranje i usvajanje, nakon čega će zakon u formi nacrta biti upućen u parlamentarnu proceduru, priopćeno je iz tog ministarstva.

U priopćenju ističu da je Prednacrt Zakona o radu rezultat gotovo dvogodišnjeg intenzivnog rada, širokog socijalnog dijaloga i opsežnih javnih savjetovanja.

– U procesu izrade pribavljena su mišljenja svih kantona u Federaciji BiH, Ureda za zakonodavstvo i usklađivanje s propisima Europske unije, nadležnih tijela za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, federalnih i kantonalnih inspekcija rada, kao i svih nadležnih federalnih i kantonalnih ministarstava i institucija, osim Federalnog ministarstva pravde i Ministarstva financija.

Pribavljena su i mišljenja socijalnih partnera, odnosno Udruge poslodavaca i sindikata, te je dostavljena na mišljenje Gospodarsko-socijalnom vijeću Federacije BiH – kazali su iz Ministarstva rada i socijalne politike.

Kako su istaknuli, zakon je u potpunosti usklađen s europskim direktivama i konvencijama, a izrađen je uz snažnu suradnju s Međunarodnom organizacijom rada (ILO), Europskom komisijom, UN Women i drugim međunarodnim partnerima.

– Predloženim zakonom čini se značajan iskorak u uređenju tržišta rada u Federaciji BiH, s ciljem poboljšanja položaja radnika, povećanja pravne sigurnosti, ali istovremeno omogućavanja fleksibilnijeg i predvidljivijeg poslovanja poslodavaca.

Za radnike, Prednacrt Zakona o radu donosi niz važnih poboljšanja. Neodređeni rad postaje sustavno pravilo, čime se jača sigurnost zaposlenja i smanjuje nesigurni i dugotrajni privremeni rad. Značajno su unaprijeđena prava iz radnog odnosa, detaljnije su uređeni ugovori o radu, vođenje evidencija, zaštita sindikalnih povjerenika, stegovni postupak i inspekcijski nadzor – izjavio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, u svojstvu resornog ministra i predlagača ovog teksta Zakona.

Posebna pažnja, istaknula je ministrica Delić, posvećena je zaštiti žena, obitelji, roditelja i djece.

– Zakon proširuje prava majki, očeva, posvojitelja, skrbnika i hranitelja obitelji, omogućuje fleksibilnije korištenje roditeljskog dopusta, precizira rad s polovicom punog radnog vremena, a prvi put uvode posebne kaznene odredbe za diskriminaciju na temelju trudnoće, spola i roditeljstva, uključujući zabranu uvjetovanja zapošljavanja testom trudnoće i uskraćivanje prava tijekom trudnoće i roditeljskog dopusta.

Značajna novost je i ukidanje ograničenja trajanja godišnjeg odmora, čime se ispravljaju dugogodišnje nepravde prema pojedinim sektorima, poput obrazovanja, zdravstva, rudarstva i drugih, a trajanje godišnjeg odmora se produljuje i veže uz kolektivne ugovore i posebne propise.

Za poslodavce zakon donosi širi raspon zakonskih i jasno uređenih instituta rada, čime se smanjuje pravna nesigurnost i siva zona rada. Uvodi se i precizno regulira sezonski rad, rad na daljinu, rad na izdvojenom radnom mjestu, rad u izvanrednim situacijama, kao i rad putem digitalnih radnih platformi. Konkretno, reguliran je rad agencija za privremeno zapošljavanje, sukladno europskim direktivama i konvencijama, čime se uređuje područje koje već postoji u praksi, ali bez jasnih pravila.

Zakon dodatno razrađuje pitanje plaće i dodataka na plaću, uključujući prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom i rad u dane kada zaposlenik nije dužan raditi, uz mogućnost osiguranja dodatnih prava kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Radno vrijeme ostaje organizirano na 40 sati tjedno, dok su stanke predviđene unutar plaćenog radnog vremena, uz mogućnost prilagodbe određenim aktivnostima, što je rješenje usklađeno s praksom u zemljama Europske unije i regije.

Prednacrtom Zakona o radu po prvi put se detaljno uređuje rad Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH i kantona, čime se jača institucionalni okvir socijalnog dijaloga i ispunjava jedan od važnih uvjeta na europskom putu Bosne i Hercegovine – kazao je Delić.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu da Prednacrt Zakona o radu nije kompromis koji zadovoljava samo jednu stranu, već uravnotežen pokušaj da se odgovori na potrebe suvremenog tržišta rada, zaštite prava radnika i osigura konkurentnije i stabilnije poslovno okruženje u Federaciji BiH.