Žalbeno vijeće Suda BiH odbilo je žalbu Hrvatske stranke prava (HSP) protiv odluke Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) o ovjeri kandidature Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

U obrazloženju presude Sud zaključuje da načelo “legitimnog predstavljanja” na koje se poziva HSP ne postoji u Ustavu BiH, piše Istraga.ba.

HSP je u apelaciji istaknuo da je Kovačevićevoj kandidaturi donijela pogrešna primjena ustavnih načela na kojima počiva ustavni poredak BiH.

HSP je tvrdio da pozicija “hrvatskog člana” Predsjedništva nije uspostavljena kao građanska pozicija.

– Ali kao ustavna institucija koja osigurava legitimno političko predstavljanje hrvatskog konstitutivnog naroda. Odlukom Ustavnog suda BiH broj: U-23/14 (predmet Ljubić) nedvojbeno je utvrđeno da se “pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem, kao i da je načelo ustavnosti krovno načelo Ustava Bosne i Hercegovine”, navodi se u apelaciji zastupnika HSP-a na odluku SIP-a.

Unatoč tvrdnjama HSP-a, Sud BiH zaključio je da Središnje izborno povjerenstvo nije ovlašteno u postupku provjere kandidature ocjenjivati ​​je li kandidat “legitimni predstavnik” pojedinog konstitutivnog naroda. Sud je iznio druge, značajnije argumente.

Istaknuo je da članak V. Ustava BiH propisuje da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana, po jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno s područja FBiH i jednog Srbina, koji se bira neposredno s područja RS-a, te je stoga neutemeljen argument HSP-a o navodnoj neustavnosti i kršenju “navodnog ustavnog načela “legitimnog predstavljanja”.

– U tom smislu, ni Ustav Bosne i Hercegovine kao najviši pravni akt, ni Izborni zakon ne propisuju element “legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu” na koji apelant neosnovano ukazuje”, stoji u obrazloženju Suda.

Nadalje, Sud ističe da se HSP poziva na “nepostojeći” ustavni standard legitimnosti predstavljanja u Predsjedništvu.

– Što nije propisano pravnim normama u pravnom poretku Bosne i Hercegovine – naglašava Apelacijski sud.

U obrazloženju se Sud pozvao na presudu u “predmetu Ljubić”.

– Nadalje, neutemeljeni su navodi kojima se apelant poziva na Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-23/14 jer ona nije odlučujuća za rješenje ove konkretne pravne stvari. Navedenom odlukom Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ocijenio ustavnost odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a ne na uvjete za kandidiranje ili postupak ovjere kandidature za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine – Sud je zaključio.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je na današnjoj sjednici Izvješće o izvršenju Proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu, koje će biti dostavljeno Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje i usvajanje.

Primilo je do znanja informaciju Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine o realizaciji zaključka Predsjedništva Bosne i Hercegovine u slučaju Trgovska gora.

Predsjedništvo BiH donijelo je Odluku o pristupanju Bosne i Hercegovine Ugovoru o prijateljstvu i suradnji u Jugoistočnoj Aziji.

Također je donijela Odluku o imenovanju načelnika Stožerne skupine Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Misiji Europske unije za obuku u Srednjoafričkoj Republici.

Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o prihvaćanju i određivanju potpisnika Amandmana broj 1 na Sporazum o financiranju – Projekt razvoja poljoprivrede i ruralnih poduzeća (READP) između Bosne i Hercegovine i Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD).

Također je donijela Odluku o pristupanju Bosne i Hercegovine Konvenciji o Uredu Europske konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC).

Predsjedništvo BiH je donijelo odluke o prihvaćanju nekoliko sporazuma i određivanju potpisnika.

Također je donijela Odluku o davanju suglasnosti za zaključivanje i određivanje potpisnika Memoranduma o razumijevanju između Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) i Agencije za inovacije, znanstveno-tehnološki razvoj i poduzetništvo Republike Sjeverne Makedonije (INOVA).

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je skraćena financijska izvješća Centralne banke Bosne i Hercegovine za razdoblje koje završava 31. ožujka 2026. godine.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine prihvatilo je pokroviteljstvo Summita o umjetnoj inteligenciji “Kiss the Future” 2026. koji će se, u organizaciji Blum instituta, održati od 15. do 16. listopada 2026. godine u Sarajevu – priopćeno je iz te državne institucije.

Predsjedništvo BiH je prošle godine za ugovore o djelu potrošilo 291.721 KM neto, a samo u uredima članova Predsjedništva BiH zaposleno je šest osoba kojima je za njihov rad isplaćena neto naknada u ukupnom iznosu od 160.686 KM, navodi se u novom izvješću Ureda za reviziju institucija BiH.

Sporno je da su prema ugovoru o djelu osobe bile zaposlene na poslovima koji su već bili propisani i popunjeni.

– Analizirajući angažman ostalih vanjskih suradnika angažiranih za potrebe rada u kabinetima, možemo konstatirati da je tijekom 2025. godine ugovorima o djelu kontinuirano angažirano pet osoba za obavljanje istih ili sličnih poslova definiranih pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu kabineta članova Predsjedništva, te su isti popunjeni.

Angažirano je obavljanje administrativno-tehničkih poslova i poslova logističke pomoći, protokolarnih poslova, poslova vozača za potrebe kabineta, te poslova prikupljanja, analize, izvješćivanja, pisanja i uređivanja tekstova. Za njihov angažman isplaćena je neto naknada u ukupnom iznosu od 36.200 KM – navode revizori.

Osim toga, dodaju, jedna osoba je angažirana na mjesec dana i plaćena je 1.500 KM za analizu novog zakona o javnoj nabavi i njegovu primjenu u praksi, iako Predsjedništvo ima organizacionu jedinicu nadležnu za javne nabave.

Na reprezentaciju, odnosno ugostiteljske usluge, Predsjedništvo BiH potrošilo je 404.610 KM, od čega su troškovi reprezentacije 294.555 KM, a troškovi protokola 110.055 KM.

– Utvrdili smo da su u pojedinim slučajevima napomene o razlogu nastanka troška reprezentacije općenite i šture (radni ručak, službene aktivnosti). Ovako sačinjene zabilješke nisu primjerene i dostatne za utvrđivanje osnovanosti i opravdanosti priznavanja nastalog troška reprezentacije – stoji u izvješću.

Revizija je također utvrdila nedostatke u javnim nabavama u Predsjedništvu BiH. Između ostalog, za poklone su planirali dati 60.000 KM, a ukupno su uplatili 61.420 KM. Vijence, cvijeće i cvjetne aranžmane također su platili ukupno 34.905 KM, iako je planom nabave bilo predviđeno da daju 25.000 KM.

Za usluge posredovanja u prodaji avio karata sklopili su ugovor od milijun KM bez prethodne provjere tržišta, iako je riječ o značajnom iznosu i obvezi iz Zakona o javnoj nabavi.

Osporava se i činjenica da Predsjedništvo BiH nije tražilo dokaze o prethodnom iskustvu ponuđača na milijunskom natječaju, a nisu traženi nikakvi uvjeti u pogledu ekonomske i financijske sposobnosti ponuđača, što sa sobom nosi rizik da odabrani zapravo neće biti u mogućnosti pravovremeno i kvalitetno izvršiti ugovor.

Nisu tražili ni jamstvo za izvršenje ugovora.

Istodobno, kasnila je ocjena ponuda i odabir najpovoljnijeg ponuditelja, između ostalog i zbog toga što su članovi povjerenstva za javnu nabavu otišli na godišnji odmor.

– Postupak je pokrenut u svibnju 2025., a završen je u listopadu 2025. Do kašnjenja je došlo iz unutarinstitucionalnih razloga, promjene jednog člana povjerenstva za javnu nabavu i korištenja godišnjih odmora članova povjerenstva. Neblagovremeno okončanje postupka ima za posljedicu nabavku zrakoplovnih karata od prethodnog dobavljača, s kojim je ugovor istekao 8. kolovoza, u ukupnom iznosu od oko 50.000 KM – upozorili su državni revizori.

Istaknuli su i da su zaposlenici Predsjedništva BiH za vjerske praznike koristili do šest dana plaćenog odsustva, suprotno zakonu koji propisuje dva dana.

Također, naknade su isplaćivane temeljem evidencije prisutnosti na radu bez prethodno podnesenog zahtjeva i odobrenja korištenja plaćenog dopusta.

Za troškove službenih vozila Predsjedništvo BiH potrošilo je 481.315 KM. Za 12 automobila ne postoje evidencije o dnevnom korištenju, iako u nekim slučajevima ta vozila postižu značajnu kilometražu.

– Navedeno ukazuje na povećan rizik od neracionalnog i nenamjenskog korištenja službenih vozila – među ostalim su upozorili revizori.

Osvrnuli su se i na potrošnju tekuće pričuve. Sva tri člana Predsjedništva BiH godišnje mogu podijeliti do 360.000 KM raznim udrugama, organizacijama i pojedincima. No, nisu precizirali rokove u kojima korisnici danog novca trebaju opravdati te troškove.

Inače, Predsjedništvo BiH je u 2025. godini imalo na raspolaganju 13,1 milijun KM.

Ono na što je revizija skrenula pozornost jest činjenica da Predsjedništvo nema uspostavljenu funkciju unutarnje revizije. Borba između Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Središnje jedinice za internu reviziju Ministarstva financija i trezora BiH se nastavlja.

Predsjedništvo odbija da reviziju provodi Središnja jedinica, koja bi to trebala raditi sukladno Zakonu o unutarnjoj reviziji institucija BiH, te ponovno smatraju da ne postoje opravdani razlozi da Predsjedništvo uspostavi vlastitu jedinicu za unutarnju reviziju.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine utvrdilo je na današnjoj sjednici Nacrt zakona o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2026. godinu.

Prijedlog zakona o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2026. godinu bit će upućen Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine na usvajanje po hitnom postupku.

Daje se ovlast Srđanu Amidžiću, ministru financija i trezora Bosne i Hercegovine, da u ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine podnese izvješće o Prijedlogu proračuna za 2026. godinu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Za danas je zakazana izvanredna sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine na kojoj će biti razmatrana samo jedna točka dnevnog reda, Nacrt proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza za 2026. godinu, potvrđeno je Feni iz Predsjedništva BiH.

Predsjedništvo BiH već je 2. lipnja razmatralo prijedlog proračuna, ali tada nije dobio potrebnu podršku. Za je glasala članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD), protiv je bio član Predsjedništva BiH Željko Komšić (DF), dok je predsjedavajući Denis Bećirović (SDP) bio suzdržan.

Jedno od spornih pitanja odnosilo se na financiranje BHRT-a.

Prethodno je Vijeće ministara BiH 21. svibnja jednoglasno usvojilo, uz amandmane, Prijedlog zakona o proračunu i uputilo ga Predsjedništvu BiH koje je, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, ovlašteni predlagač proračuna Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u predloženom proračunu iznose 1,580 milijardi KM, što je za deset milijuna KM više u odnosu na proračun za 2025. godinu.

Vijeće ministara BiH ponovno je početkom ovog tjedna pozvalo Predsjedništvo BiH da utvrdi prijedlog proračuna i uputi ga u parlamentarnu proceduru, upozorivši da kašnjenje ugrožava funkcioniranje institucija, realizaciju projekata i prava zaposlenih.

Vijeće ministara također je priopćilo da Predsjedništvo nije uputilo zahtjeve za eventualnim korekcijama ili izmjenama ranije usvojenog nacrta.

Povodom današnje sjednice Predsjedništva, oglasila se Udruga sindikata policijskih službenika u BiH.

– Pozivamo članove Predsjedništva BiH da bez odlaganja obave posao za koji su izabrani i plaćeni, a to je da usvoje Proračun za 2026. godinu i upute ga u narednu proceduru, inače 13. srpnja 2026. godine. i Sindikata Uprave za neizravno/neizravno oporezivanje na kojem će se odlučivati zbog neusvajanja Proračuna institucija Bosne i Hercegovine.

Ukoliko Proračun ne bude usvojen, svi oni koji će blokirati njegovo donošenje snosit će punu odgovornost za posljedice proizašle iz takvih postupaka.

Jasno kažemo da nećemo odustati ako se ovo pitanje hitno ne riješi, slijede prosvjedi, a nakon toga i svi drugi oblici sindikalne borbe koje zakon dopušta, pa neka zaposlenici obrazlože razloge neusvajanja Proračuna za 2026. godinu.

Zbog nerješavanja ovog pitanja više od 20.000 zaposlenih u institucijama BiH, odnosno više od 20.000 obitelji, čeka na zakonom predviđena povećanja plaća.

Razumijemo probleme svih drugih. No, s pravom postavljamo pitanje, razumije li itko probleme ljudi koji svojim radom svakodnevno osiguravaju funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine?

Strpljenje zaposlenika je pri kraju. Odgovornost za ono što slijedi bit će isključivo na onima koji će nastaviti opstruirati usvajanje Proračuna institucija BiH.

Mario Krajinović

Predsjednik

Obitelji žrtava, građani Sarajeva, predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine, diplomatskog kora u našoj zemlji, vjerskih zajednica učenjem Fatihe i minutom šutnje te polaganjem cvijeća ispratili su tužnu kolonu tabuta s posmrtnim ostacima deset žrtava genocida počinjenog na području Srebrenice u julu 1995. godine.

Kolona s tabutima, koja je jutros ispraćena iz Visokog, na putu prema Potočaru, zaustavila se ispred zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu, a počast nevinim žrtvama odali su: član Predsjedništva BiH Željko Komšić, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazovića, izaslanik u Domu naroda BiH Šefik Džaferović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Safet Kešo, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, otpravnik poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u BiH John Ginkel…

– Kad god sam bio u Sarajevu 9. jula i kad sam imao priliku da dođem, bio sam ovdje, i 11. jula na dženazi u Srebrenici. Mislim da je to jako važno za sve nas da se to ne ponovi – rekao je Kešo.

Tužna kolona pod policijskom pratnjom nakratko se zaustavila pored Spomenika ubijenoj djeci Sarajeva, pijace Markale i ispred Vijećnice, odakle je nastavila put prema Srebrenici, gdje bi trebala stići u poslijepodnevnim satima.

U Memorijalnom centru Potočari 11. jula, na 31. godišnjicu genocida u Srebrenici, bit će obavljena zajednička dženaza i ukop žrtvama genocida.

Nakon pada Srebrenice 11. srpnja 1995. godine pripadnici Vojske Republike Srpske i njihove pristaše u nizu masovnih pogubljenja ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je odlukom članova obitelji u mjesna mezarja ukopano 250 žrtava.

Još uvijek se traga za više od tisuću žrtava genocida.

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) dvotrećinskom većinom potvrdila je danas izjavu članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović da je odluka tog Predsjedništva o imenovanju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH štetna po vitalni interes RS.

Za potvrdu izjave glasalo je 59 zastupnika, čime je ispunjen uvjet Ustava BiH da odluka Predsjedništva BiH, donesena bez konsenzusa na sjednici 29. lipnja, ne stupa na snagu.

Istovremeno, Narodna skupština je usvojila i zaključke koje su predložili klubovi poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa, NPS-DNS, Ujedinjene Srpske i Socijalističke partije Srpske.

U zaključcima se, između ostalog, navodi da su prilikom donošenja Odluke o imenovanju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika prekršeni Ustav BiH i Poslovnik Predsjedništva BiH, odbacuju se pokušaji osporavanja prava srpskom narodu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi na zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa, te se pozivaju nadležne institucije Republike Srpske da poduzmu mjere. mjere za zaštitu svojih ustavnih nadležnosti.

Zastupnici su u zaključcima pozvali UNESCO da ostane dosljedan svojoj misiji zaštite kulturnog naslijeđa i ne sudjeluje u političkim procesima u Bosni i Hercegovini, te zatražili da se proces imenovanja članova Povjerenstva vrati u zakonske okvire.

Nakon završenog glasanja, Narodna skupština Republike Srpske nastavila je raspravu o Prijedlogu deklaracije o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, koji je po hitnom postupku predložio predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) dvotrećinskom većinom potvrdila je danas izjavu članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović da je odluka tog Predsjedništva o imenovanju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH štetna po vitalni interes RS.

Za potvrdu izjave glasalo je 59 zastupnika, čime je ispunjen uvjet Ustava BiH da odluka Predsjedništva BiH, donesena bez konsenzusa na sjednici 29. lipnja, ne stupa na snagu.

Istovremeno, Narodna skupština je usvojila i zaključke koje su predložili klubovi poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa, NPS-DNS, Ujedinjene Srpske i Socijalističke partije Srpske.

U zaključcima se, između ostalog, navodi da su prilikom donošenja Odluke o imenovanju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika prekršeni Ustav BiH i Poslovnik Predsjedništva BiH, odbacuju se pokušaji osporavanja prava srpskom narodu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi na zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa, te se pozivaju nadležne institucije Republike Srpske da poduzmu mjere. mjere za zaštitu svojih ustavnih nadležnosti.

Zastupnici su u zaključcima pozvali UNESCO da ostane dosljedan svojoj misiji zaštite kulturnog naslijeđa i ne sudjeluje u političkim procesima u Bosni i Hercegovini, te zatražili da se proces imenovanja članova Povjerenstva vrati u zakonske okvire.

Nakon završenog glasanja, Narodna skupština Republike Srpske nastavila je raspravu o Prijedlogu deklaracije o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, koji je po hitnom postupku predložio predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još jednom je pozvalo Predsjedništvo BiH da hitno u parlamentarnu proceduru uputi Prijedlog proračuna institucija BiH za 2026. godinu, upozorivši da kašnjenje ugrožava funkcioniranje institucija, realizaciju projekata i prava zaposlenih.

Istovremeno, odobreno je dodatnih 2,5 milijuna KM za izgradnju mosta u Šćepan Polju, čime je zatvorena financijska konstrukcija projekta vrijednog pet milijuna KM.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je nakon današnje sjednice da su posljedice neusvajanja proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza za 2026. godinu sve ozbiljnije.

Kako je istaknula, Vijeće ministara je 21. svibnja usvojilo prijedlog proračuna i uputilo ga Predsjedništvu BiH, ali taj dokument još nije proslijeđen Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Ponovno smo podsjetili Predsjedništvo BiH da su oni ovlašteni predlagač i da je potrebno, bez daljnjeg odlaganja, uputiti proračun u parlamentarnu proceduru radi funkcioniranja institucija, provođenja reformi i zaštite prava zaposlenih – rekla je Krišto.

Naglasila je da Predsjedništvo nije davalo nikakve primjedbe niti tražilo izmjene na prijedlog proračuna.

Prema njezinim riječima, kašnjenje izravno utječe na realizaciju brojnih projekata, ali i na isplatu povećanih plaća državnim službenicima predviđenih izmjenama zakona.

– Posljedice su ogromne – kako za funkcioniranje institucija tako i za prava zaposlenika – upozorila je Krišto.

Dodala je da je sada odgovornost za daljnji tijek procedure na Predsjedništvu BiH koje bi trebalo uputiti prijedlog proračuna Parlamentarnoj skupštini.

– Lani smo još imali situaciju i probleme, a sve zbog čekanja Proračuna. Prošle godine nam je ostalo dosta neutrošenih sredstava, a projekti stoje – kazala je dodavši da svatko treba snositi odgovornost u skladu sa svojim ovlastima.

Govoreći o Južnoj interkonekciji, Krišto je kazala da je Vijeće ministara BiH završilo svoj dio posla potpisivanjem sporazuma s Hrvatskom, a da je to sada na Federaciji BiH i da to njih treba pitati.

Na pitanje trebaju li nam stranci u institucijama, Krišto je rekla da se iza toga ipak netko krije, ali da smatra da oni koji tamo žive trebaju odlučivati ​​i snositi odgovornost.

– Često se uvjeravam kada je u pitanju pravosuđe da ima puno nesporazuma i da su nam nekim odlukama nanijeli veliku štetu – rekla je Krišto.

Na prijedlog ministra komunikacija i prometa Edina Forte, Vijeće ministara donijelo je odluku kojom se osigurava dodatnih 2,5 milijuna KM za izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Tare na lokaciji Šćepan Polje.

Ovim je, uz ranije odobrena sredstva, osiguran ukupan iznos od pet milijuna KM, što je i obveza Bosne i Hercegovine u ovom projektu.

– Donošenjem ove odluke otklonjena je i posljednja financijska prepreka za početak projekta. Sada očekujemo brzo potpisivanje ugovora i početak radova – rekao je Forto.

Dodao je da je postupak javne nabave u završnoj fazi te da se, ako ne bude žalbi, uskoro očekuje izbor izvođača i početak gradnje.

Forto je kazao i da Predsjedništvo BiH nije tražilo nikakve izmjene proračuna.

– Nema nikakve zapreke da Predsjedništvo usvoji proračun i proslijedi ga Saboru – rekao je ministar.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je da je glavno otvoreno pitanje kada je riječ o projektu Južne plinske interkonekcije status državne imovine.

– Pitanje vlasništva za nas je riješeno – vlasnik imovine je isključivo Bosna i Hercegovina, ali smo spremni razgovarati o modelima koji će omogućiti njeno korištenje za razvoj gospodarstva na nižim razinama vlasti – kazao je Konaković.

Govoreći o proračunu, ocijenio je da je to prvenstveno političko pitanje.

Podsjetio je da je za BHRT do sada izdvojeno ukupno deset milijuna KM, čime je privremeno ublažen problem financiranja javnog servisa, izrazivši očekivanje da bi to moglo otvoriti put da Predsjedništvo konačno usvoji proračun.

Vijeće ministara BiH donijelo je i odluku o izdvajanju 500.000 KM iz tekuće proračunske rezerve za Grad Mostar za sanaciju posljedica požara na odlagalištu Borak.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto kazala je kako je riječ o pomoći Mostaru u sanaciji posljedica velikog požara koji je zahvatio odlagalište, a sredstva će biti iskorištena za hitne mjere sanacije i zaštite.

Iranske vlasti su, kako doznaje portal !Odgovorposredstvom Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, uputio je 22. lipnja poziv bh. vlastima da pošalju svog predstavnika na državnu ceremoniju uoči dženaze i ukopa višedecenijskog iranskog vođe Alija Khameneija, koja se danas održava u Teheranu.

– Veleposlanstvo Islamske Republike Iran izražava svoje poštovanje Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i ima čast priopćiti sljedeće. Povodom dženaze šehida ajatolaha Seyyeda Ali Khameneija (ra), vođe Islamske Republike Iran, službena ceremonija odavanja počasti dužnosnicima zemalja bit će održana u Teheranu u petak, 3. srpnja 2026. godine – navodi se u pozivu Veleposlanstva Irana u Bosni i Hercegovini.

U pozivu stoji da će troškove putovanja i smještaja snositi Iran.

– Cijenit ćemo da o svom mišljenju što prije obavijestite ovo veleposlanstvo, s obzirom na vremenski rok – navodi se u pozivu Veleposlanstva IR Iran koji je Ministarstvo vanjskih poslova BiH dostavilo predsjedatelju Predsjedništva BiH Bećiroviću.

Unatoč molbi, nije bilo odgovora, pokazujući nepoštovanje prema iranskim vlastima. Predsjedavajući Bećirović se oglušio na ovaj poziv; nije sazvao sjednicu, niti je konzultirao ostala dva člana Predsjedništva o tome kako BiH treba postupiti u ovom slučaju.

Istodobno, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poslao je službenog predstavnika te zemlje na ceremoniju uoči Khameneijevog sprovoda, koji potvrđeno i predsjednik Organizacijskog odbora Vahid Jalalzadeh, navodeći Srbiju među zemljama čije će delegacije biti predstavljene.

Novinska agencija Mehr piše da je ceremonija odavanja pošte ubijenom iranskom vrhovnom vođi ajatolahu počela u Teheranu u džamiji Imama Homeinija, a na ceremoniju su stigla izaslanstva iz gotovo 100 zemalja.

Različite ceremonije u Iranu i susjednom Iraku nastavit će se do 9. srpnja, kada će se održati sprovod u Mashadu. Europnews piše da će ajatolah Khamenei i članovi njegove obitelji biti pokopani u blizini groba imama Reze. Očekuje se da će na svim ceremonijama prisustvovati između 15 i 20 milijuna ljudi.

Khamenei je ubijen tijekom američko-izraelskog napada na Teheran 28. veljače.

Podsjetimo, Iran je tijekom rata od 1992. do 1995. godine pružao vojnu pomoć Bosni i Hercegovini, a prema riječima američkog diplomata i glavnog pregovarača Daytonskog mirovnog sporazuma Richarda Holbrookea, 1993. godine takva pomoć bila je ključna za opstanak BiH.

– Kao što sam istaknuo u svom svjedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja Senata, ‘prikrivena’ podrška koju su islamske zemlje (uključujući Iran) pružile bosanskim muslimanima pomogla je vladi u Sarajevu da preživi u vrijeme kada je njen opstanak visio o koncu. Kada bi SAD imale primjedbu na takvu vrstu podrške, a onda ne bi ponudile nešto umjesto nje, po meni bi to bilo nesavjesno – istaknuo je Holbroke.