Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH federalni zastupnik Admir Čavalić zatražio je dopunu dnevnog reda izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH, s ciljem ukidanja “bijelog kruha”.

Ni ovaj put nije uspio, njegov i svi drugi prijedlozi za dopunu dnevnog reda su odbijeni.

Čavalić pokušava ukinuti “bijeli kruh” još od 2022. godine, ali do sada taj prijedlog nikada nije došao na dnevni red zahvaljujući zastupnicima čije su stranke na vlasti.

– Poražavajuće je što “bijeli kruh” nije ukinut samo na federalnoj razini. Davno je to učinjeno u kantonima, a onda i na državnoj razini. Nema opravdanja, osim da za to nema volje. Mislim da dosta zastupnika, kao i izaslanika u Domu naroda, nakon ovog mandata očekuju da će konzumirati taj bijeli kruh – kaže Čavalić za Faktor i dodaje:

– Prvi put sam izmjene zakona u vezi s ukidanjem “bijelog kruha” predao u prosincu 2022. godine. Imao sam korespondenciju s Vladom Federacije BiH koja je tražila ispravke, pa sam na temelju ispravki predao još jedan zakon i tada sam dobio pozitivno mišljenje Vlade.

Zakon o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH kaže da izabrani dužnosnici i nositelji izvršnih funkcija nakon prestanka obnašanja javne dužnosti, a do zasnivanja novog radnog ili ugovornog odnosa ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu, prema općim propisima, imaju pravo na naknadu plaće koju su ostvarili u obavljanju javne dužnosti u trajanju od 12 mjeseci, tzv. kruh”.

Ako su ostvarili uvjete za mirovinu, 65 godina života ili 40 godina staža, onda nemaju pravo na “bijeli kruh”. Ako imaju pravo vratiti se, primjerice, na posao u bolnicu, kao učitelj, profesor ili u poduzeće, nemaju pravo na “bijeli kruh”.

Dakle, federalni parlamentarci koji se “ne snađu”, odnosno nemaju radni odnos nakon isteka mandata, mogu računati na “bijeli hljeb”, točnije 12 osnovnih plaća u godini dana.

Za ovu godinu povećana je osnovica za plaću sa 480 KM na 540, čime su parlamentarcima osnovne plaće povećane za 468 KM, pa iznose 4.212 KM, a za godinu mirovanja dobit će oko 50.000 KM.

Kada se 4.212 pomnoži sa 12, dobije se 50.544 KM. Mjesečna naknada s biroa za nezaposlene građane iznosi 668,53 KM.

Upravni odbor Samostalnog sindikata radnika rudnika uglja u Federaciji BiH izražava razočaranje činjenicom da jučer nije usvojen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o financijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH, navodeći da su u proteklih nekoliko mjeseci uložili ogromne napore da kroz aktivnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije utvrde prijedlog navedenog zakona. kasnije kroz aktivnosti Vlade FBiH.

Kako je kazao predsjednik tog sindikata Sinan Husić, taj zakon bi omogućio rukovodstvu rudnika da lakše prebrodi probleme s kojima se suočavaju ove kompanije.

– Za Nadzorni odbor posebno je bilo interesantno pitanje neperspektivne imovine u rudnicima uglja u FBiH – da se do kraja riješi način raspolaganja tom neperspektivnom imovinom. A ono što smo uz ogromne napore uspjeli jeste da se sredstva od prodaje te neperspektivne imovine iskoriste isključivo za uplatu obračunatih, a neuplaćenih doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika u rudnicima uglja u FBiH – kazao je Husić u izjavi Feni.

Problem neperspektivne imovine u rudnicima, kako je napomenuo, aktualan je dugi niz godina, a dobar dio te imovine već je u fazi propadanja.

– Naravno, stav Upravnog odbora je bio da, iako ova imovina još uvijek ima značajnu vrijednost, treba je iskoristiti na najbolji mogući način za prevazilaženje izazova s ​​kojima se suočavamo u rudnicima uglja u FBiH. Na primjer, kada bi se u cijelosti riješilo pitanje raspolaganja tom neperspektivno imovinom – u jednom od rudnika uglja, Kreka u Tuzli, dijelom imovine koja je već utvrdila svoju vrijednost i procijenjenu vrijednost, osigurala bi se potpuno prisutna mogućnost penzionisanja radnika tog rudnika u narednih pet godina – ističe Husić.

Zbog toga su, kako je naglasio, razočarani jučerašnjom reakcijom zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH da spriječe uvrštavanje navedene točke u dnevni red.

– Potpuno razumijemo određene upite i trebamo pratiti sve procese, između ostalog i financijsku konsolidaciju poduzeća u FBiH, ali moramo prihvatiti činjenicu da proizvodni sektor i problemi na terenu u tom sektoru, svi izazovi s kojima se proizvodni sektor suočava, ne daju prostora birokratskom pristupu pitanjima i aktivnostima koje bi se trebale provoditi u pojedinim institucijama FBiH – ocijenio je Husić.

Naglašava da je jučerašnji ishod glasovanja u Zastupničkom domu FBiH “djelovao potpuno destimulativno na radnike rudnika uglja u FBiH”.

– Na kraju krajeva, mi nismo tražili ništa drugo nego da država u potpunosti raspolaže svojom imovinom i da država svoju imovinu, po našem mišljenju, koristi na najpravedniji i najkvalitetniji način, a to je da je usmjerava prema potrebama koje iskazuju radnici u rudnicima uglja u FBiH – kazao je Husić.

U Sarajevu se održava izvanredna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH koja je, između ostalog, sazvana i zbog izmjena Zakona o demobiliziranim braniteljima, a koje se tiču ​​uvođenja boračkog dodatka. Nakon intoniranja državne himne predstavnici su odali počast paloj BiH. planinarima u Rusiji na planini Elbrus na Kavkazu.

Zastupnici oporbe, koji su poslali nekoliko točaka za dopunu dnevnog reda, pitali su vodstvo zašto nije bilo sastanaka od ožujka.

– Želim saznati zašto nemamo redovite sjednice, vjerojatno zato što nemate parlamentarnu većinu. Kad netko iz većine ne želi doći na sjednicu, otkažete sjednicu kao da oporba ne postoji. O Južnoj interkonekciji se šuti. Sjednica se održava samo kada je to potrebno Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. sramiš li se Bojte se afera koje ste proizveli, sve što ste dotakli uništili ste. Bilo bi moralno da Vlada FBIH danas podnese ostavku. U trećem mjesecu smo imali redovnu sjednicu – rekao je zastupnik Mirza Čelik (DF).

Oglasio se i zastupnik Mahir Mešalić, predsjednik Kluba Demokratske fronte.

– Niste mogli sazvati sjednicu od ožujka, nismo imali prilike postavljati pitanja, inicijative. O stanju u rudnicima, posebno rudniku Banovići, nisam dobio odgovor. Ignorirali ste Poslovnik, iskasapili ste ga prilikom izbora Marina Vukoje. Uskratili ste nam pravo da postavimo pitanje u vezi s aferama poput “Spengavanja”, zaduživanja. Od prošle sjednice nametnuta vlast se zadužila pola milijarde KM, a borci 1,5 KM mjesečno, za ljude koji su poginuli za ovu državu. Povećali ste plaću u prošloj godini za hiljadu KM. I nama ste povisili plaće. Na sjednicama nema ministara, ministra obrta (Vojin Mijatović) zbog namještanja javnih poziva. Nikada ga nisam vidio otkako ga je Tužilaštvo tresalo, čovjek je nestao. Nikšić četiri godine nije dolazio na sjednicu, a nema ga ni danas – kazao je Mešalić.

Iako je bio veliki broj prijedloga za dopunu dnevnog reda, svi prijedlozi su odbijeni.

Prilikom izglasavanja dnevnog reda, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH nije dobio podršku za razmatranje po hitnom postupku.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Dennis Gratz na jednoj od sjednica obraćajući se Federalnom ministarstvu financija zatražio je odgovor na pitanje “Koliki su javni prihodi ostvareni prometom naftnih derivata, uključujući poreze, akcize, cestarine, pristojbe, naknade i druga plaćanja u posljednje tri godine, uključujući i dio u 2026. godini”.

Federalno ministarstvo financija odgovorilo je, između ostalog, da je u 2025. godini od trošarina na naftu i naftne derivate prikupljeno 595.615.520,57 KM, a od siječnja do travnja 2026. godine 177.400.165,06 KM.

– Odredbama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini regulirana je naplata prihoda po osnovi trošarina na naftu i naftne derivate, cestarine u iznosu od 0,15 KM i namjenske cestarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju ostalih cesta u iznosu od 0,25 KM. Prikupljanje i raspodjela prihoda po osnovi trošarina na naftu i naftne derivate i cestarine u iznosu od 0,15 KM vrši se na razini Bosne i Hercegovine, na jedinstvenom računu kojim upravlja Uprava za neizravno oporezivanje, zajedno s ostalim kategorijama neizravnih poreza (PDV, carina i trošarine na ostale trošarinske proizvode) – priopćeno je iz Federalnog ministarstva financija.

Dodaje se da se ukupni prihodi prikupljeni na Jedinstveni račun dijele između institucija BiH, entiteta i Brčko Distrikta u skladu sa Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, a udio ovih prihoda koji entiteti ostvaruju raspodjelom sa Jedinstvenog računa je u skladu sa učešćem entiteta u ukupnoj krajnjoj potrošnji, po PDV prijavama za koje nema povrata.

– Prije doznake, ukupan iznos koji pripada entitetu i Brčko Distriktu umanjuje se za iznos dospjelih obveza, otplate vanjskog duga tog korisnika. Nadalje, prihodi s Jedinstvenog računa koji se doznačuju Federaciji BiH dalje se dijele i koriste za financiranje funkcija FBiH, kantona, općina, gradova, upravitelja cesta i Grada Sarajeva, u omjerima i na način propisan odredbama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH. Dakle, raspodjela prihoda po osnovu trošarina na naftu i naftne derivate i cestarina od 0,15 KM ne vrši se na razini pojedinačnih uplata, već u sklopu ukupno naplaćenih prihoda od neizravnih poreza, s tim da UIO prati ukupnu naplatu pojedinačno – pojašnjavaju.

Tako je od akciza na naftu i naftne derivate u 2023. godini prikupljeno 528.604.320,24 KM, u 2024. godini 579.136.126,06 KM, u 2025. godini 595.615.520,57 KM, a od siječnja do travnja 2026. godine 177.400.165,06 KM.

Prihodi od namjenskih cestarina za izgradnju autocesta i rekonstrukciju ostalih cesta u iznosu od 0,25 KM koje prikuplja Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) vode se na posebnom računu otvorenom kod Centralne banke Bosne i Hercegovine, a njihova raspodjela između Brčko Distrikta i entiteta vrši se prema metodologiji koju propisuje Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje.

– Tako će se od ukupno prikupljenih prihoda po osnovi namjenskih cestarina, nakon izdvajanja iznosa od 10 posto na ime obračunskih pričuva, 59 posto preostalih sredstava doznačiti FBiH – navode iz Ministarstva.

Nakon toga se vrši dalja raspodjela korisnicima u FBiH, proporcionalno propisanom omjeru raspodjele prihoda, 80 posto JP Autoceste FBiH i 20 posto upraviteljima cesta.

Po osnovu namjenske cestarine od 0,25 KM u 2023. godini prikupljeno je ukupno 423.500.970,25 KM, u 2024. godini 454.028.115,18 KM, a u 2025. godini 470.705.541,07 KM.

Za raspodjelu entitetima i Brčko distriktu u 2023. godini raspoloživo je 381.150.873 KM, od čega Federaciji BiH 224.879.015,20 KM, RS-u 148.648.840 KM, a Brčko Distriktu 7.623.017,46 KM.

Raspoloživi iznos u 2025. godini bio je 423.634.986 KM, od čega FBiH 249.944.642 KM, RS 165.217.644 KM, a Brčko Distrikt 8.472.699 KM.

Utvrđena je naknada za utvrđivanje rezervi naftnih derivata koja se plaća u iznosu od 0,01 KM na promet naftnih derivata koji se koriste za krajnju potrošnju. Namijenjen je za financiranje uspostavljanja rezervi naftnih derivata u FBiH i prihod je Operatora – Terminala Federacije.

Naknada za utvrđivanje rezervi naftnih derivata u 2025. godini iznosila je 10.664.557 KM.

Borački dodatak, izbor sudaca Ustavnog suda BiH i onkološki pacijenti su “na čekanju” jer još nema naznaka održavanja izvanrednih sjednica Parlamenta FBiH. Zastupnici i izaslanici u Parlamentu Federacije BiH još nisu dobili nikakvu obavijest o zakazivanju izvanrednih sjednica, a bliži se kolektivni godišnji odmor koji počinje 1. kolovoza.

– Nemamo zakazan Fakultet, a vrijeme nam curi. Još imamo desetak dana ovog mjeseca. No, ništa nas u konačnoj verziji ne sprječava da održimo sjednicu za dva mjeseca, kolovoz i rujan. Problem je kako tehnički izvesti održavanje sjednica. Nešto je učinjeno na razini Vlade Federacije BiH po nekim ranijim zahtjevima u vezi s nekim zakonima. Puno toga je stiglo, pa i zakon o posredovanju pri zapošljavanju, novi.

Imam amandman na rebalans Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja koji se odnosi na onkološke pacijente. Tu su i financijski zakoni, izbor sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, izbor predsjednika vijeća. Bila bi to opsežna sjednica. Može se zakazati izvanredna sjednica jer po Poslovniku nemamo 14 dana. A na izvanrednoj sjednici mogu se raspravljati samo o pitanjima koja su označena kao hitna. Dakle, veliki je pritisak vojnika, onkoloških pacijenata… – kaže federalni zastupnik Admir Čavalić.

Zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Azra Okić nije odgovarala na naše pozive na upite hoće li biti sazvana izvanredna sjednica ovaj ili sljedeći tjedan.

Delegatica u Domu naroda Parlamenta FBiH Aida Obuća kazala nam je da nisu dobili nikakvu obavijest da je sjednica zakazana, niti da se planira zakazati.

Kao što je poznato, Vlada Federacije BiH je na posljednjoj sjednici usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji koji se odnose na uvođenje boračkog dodatka od 1,5 KM po mjesecu provedenom u obrani zemlje. Zakon je uputila u saborsku proceduru.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine održao je posljednju sjednicu prije više od 120 dana, a federalne parlamentarce 15-ak dana dijeli od kolektivnog godišnjeg odmora koji počinje 1. kolovoza. U rujnu je predizborna kampanja u kojoj nema sastanaka, a početkom listopada u našoj zemlji održavaju se Opći izbori.

– Danas su 123 dana od kada nije održana sjednica Zastupničkog doma FBiH, a poslovna obaveza je jedna sjednica u mjesecu. Bili ste izvanredni u odnosu na Novi Željezar, a vrijeme će pokazati da ni tu nismo unijeli dobronamjernost, da je to kupovanje vremena, ali o tome kasnije. Federalni premijer Nermin Nikšić prije mjesec dana rekao je da je parlamentarna većina stabilna i da je sve u redu. Ali gdje je? Ako je tako, ajmo izmijeniti Zakon o radu o kojem pričaju, još pet stvari, ako postoji većina. Vjerovatno smo od rata naovamo već postavili rekorde u neodržavanju sjednica – kazao je za Faktor federalni zastupnik Haris Šabanović.

Razgovarali smo i sa Asimom Kamberom, zastupnikom u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

– Pokušao sam analizirati koliko je prekinutih sjednica i sjednica za koje nisu usvojeni dnevni redi imao Parlament BiH. Riječ je o preko 50 sjednica, koje ova Vlada nije održala. Od kada sam u ovom mandatu u Parlamentu FBiH, a bio sam kratko, vraćali smo se 14 puta. Dolazili bi na sjednice i nalazili bismo dokumente o otkazivanju sjednice. To je enorman trošak bez učinka.

Od 2000. godine Parlament Bosne i Hercegovine i Parlament FBiH imali su manje otkazanih sjednica nego ova Vlada u ovom mandatu. I to je najbolji dokaz njihovog učinka. Činjenica je da nemaju stabilne većine u zakonodavnim tijelima, a to se prenijelo i na izvršnu vlast – rekao je Kamber.

Federalni zastupnik Dennis Gratz rekao je danas u Sarajevu da nemaju objašnjenje zašto nema sjednica.

– Čujemo iz kuloara da se srijedom vode ozbiljni politički poslovi. Da je pitanje stav rukovodstva Zastupničkog doma, hoće li to biti Amir Purić ili netko drugi, tko je protiv ili ne. Trojka to pokušava opravdati činjenicom da trenutno nema predsjednika. Imamo dva dopredsjednika koji imaju jednaku obvezu sazvati nas. Pretpostavljam da Vlada FBiH nešto radi. Ima zakona koji su obećani prije tri godine, spomenuću set fiskalnih zakona za kojima žudi malo i srednje gospodarstvo, egzistencijalno su ugroženi. Toga nema ni u najavi. U situaciji smo da se sve radi da javnost ne sazna kakvu nam štetu rade. Trojka u partnerstvu s HDZ-om ne održava sastanke kako javnosti ne bi iznosili situaciju u kojoj se nalazimo i sve probleme koji su nastali političkom trgovinom – rekao je Gratz.

Federalni zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Mirza Čelik (DF) izjavio je danas u Sarajevu da je podnio kaznenu prijavu zbog obustave radova na Koridoru Vc, koji se odnosi na Javno poduzeće Autoceste FBiH, te protiv Uprave, Nadzornog odbora i Skupštine BH Telecoma u vezi s akvizicijom Telemacha.

– Zadnju redovnu sjednicu imali smo u trećem mjesecu. Danas je sedmi mjesec. Bude li sjednica u srpnju, bit će izvanredna, pretpostavljamo, zbog političkih pitanja koja želimo postaviti i na koja imamo pravo. Dana 11. svibnja 2026. godine, kada sam dobio odgovor od Javnog poduzeća Autoceste FBiH da postoji zastoj u financiranju Koridora Vc, podnio sam kaznenu prijavu.

Zatražili smo parlamentarni nadzor nad ovim javnim poduzećem iz razloga što je poznato da se oko Autocesta već vode rasprave na međunarodnim sudovima. Zaustavili su financiranje, odnosno Europska investicijska banka obustavila je financiranje Koridora Vc i došlo je do zastoja u izgradnji, troškova koje će izazvati njihova odluka da ne financiraju Koridor Vc – rekao je Čelik.

Postavlja se, kaže, pitanje tko će snositi troškove plaćanja zastoja izvođačima radova.

– Čitamo u medijima da postoje stotine milijuna KM duga prema izvođačima i da oni ne žele nastaviti raditi. Mi u Federaciji smo oštećeni samim tim što se ovaj Koridor ne gradi. U predizbornoj kampanji oni koji su danas na vlasti obećavali su sve drugačije. Prije četiri godine vladajući, iz SDP-a, uvijek su govorili da se tunel Hranjen ne gradi jer je to politička odluka. Pitamo ih zašto se taj tunel danas ne gradi. Što su učinili za Bosansko-podrinjski kanton? Obećali su izgradnju obilaznice, bazene u Mostaru i Goraždu. Nisu ništa uradili – rekao je Čelik.

Osvrnuo se na BH Telecom.

– Ja sam prije 30 dana postavio reprezentativno pitanje što je Titanium projekt i na to i na mnoga pitanja nisam dobio odgovor i zato sam danas podnio kaznenu prijavu protiv BH Telecoma, odnosno Uprave, Nadzornog odbora, Skupštine i eventualno predstavnika onih koji su sudjelovali u kriminalnoj radnji akvizicije Telemacha.

Odnosno kada je bila Skupština 18. lipnja 2026. godine kada su donijeli odluku da se za taj ugovor zvani Titan izdvoji 50 milijuna KM koje treba isplatiti njihovoj konkurentskoj tvrtki. Zato što se netko usudio bez suglasnosti Vlade, resornog ministarstva, a nadam se da tu suglasnost neće dobiti, platiti 50 milijuna, a bojim se da će učiniti sve ne samo da plati 50 milijuna KM, nego da napravi akviziciju u iznosu od 750 milijuna, iako mi kao predstavnici nemamo informaciju što kupujemo, odnosno što BH Telecom dobiva.

Građani nisu ni imali pravo postavljati pitanja jer su to proglasili tajnim ugovorom. Šteta je što o tome nismo imali ni parlamentarnu raspravu – kazao je Čelik.

Klub Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine obratio se javnosti u vezi s načinom izbora sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Komisija za izbor i imenovanja Zastupničkog doma FBiH dostavila je dva imena za upražnjene pozicije u Ustavnom sudu BiH, Katicu Artuković i Dženetu Omerdić, umjesto šire kandidatske liste.

Iz DF-a ističu da je riječ o modelu u kojem HDZ uz pomoć partnera u vlasti korak po korak preuzima politički utjecaj na Ustavni sud BiH.

– Jučer smo dobili odluku Komisije za izbor i imenovanje na dvije upražnjene pozicije u Ustavnom sudu BiH i da se dostave dva imena Katice Artuković i Dženeta Omerdića. Ustavom je propisano da suce bira Zastupnički dom. No, kada u dva mjeseca unaprijed dobijemo samo dva odabrana imena, zastupnici ne smiju birati, nego se traži potvrda već postignutog političkog dogovora.

Ne radi se o osobnim napadima na kandidatkinje ili izraženoj sumnji u njihov mogući budući rad. To je pitanje načina na koji Trojka i HDZ upravljaju najvažnijim državnim institucijama – rekao je Dennis Gratz.

Dodaje kako su prije više od godinu dana upozoravali da izbor Marina Vukoje nije samo izbor jednog suca. Upozoravali smo da je model koji se uspostavlja mnogo opasniji.

– To je model u kojem HDZ BiH, uz pomoć partnera u vlasti, korak po korak preuzima politički utjecaj na Ustavni sud BiH. Tada su govorili da pretjerujemo, dramatiziramo, politiziramo. Danas se pokazalo da smo bili u pravu. Politička trgovina se više ne skriva.

Prilikom izbora Marina Vukoje pred zastupnike je ponuđeno samo jedno ime. Danas se isti model ponavlja za dvije pozicije. Identična matrica. To znači da slučaj Vukoj nije bio iznimka, nego uspostavljanje pravila po kojem se HDZ i Trojka unaprijed dogovaraju, a Zastupnički dom taj dogovor verificira.

Ustavni sud nije plijen koalicije, suci Ustavnog suda nisu Bošnjaci, Hrvati, Srbi, HDZ, SDP ili Trojka. Njihova jedina obaveza mora biti prema Ustavu Bosne i Hercegovine. Čim organizirate izbore kao političku razmjenu, trgovinu, već ste budući rad suda opteretili sumnjama u njegovu neovisnost.

HDZ ne dobiva sve zato što je svemoćan, nego zato što mu trojka to omogućuje. Bez SDP-a i NiP-a HDZ to ne može provesti. Naša stranka javno se ogradila i najavila da neće podržati takav izbor, ovaj slučaj Vukoja 2. Građani nisu izabrali trojku koja će Ustavni sud predati HDZ-u. Glasali su za promjene, transparentnost, europske standarde – rekao je Gratz.

Osvrnuo se na Hrvatski sabor.

– Nije nevažno da se danas u Hrvatskom saboru govori o Bosni i Hercegovini. Najava rezolucije koja ima za cilj utjecati na političko uređenje naše zemlje i otvoreno zagovaranje posebne izborne jedinice, a istovremeno imamo odluku Povjerenstva da nam dostavi dva imena. U Zagrebu se donose rezolucije, a politički ciljevi HDZ-a ostvaruju se glasovima Trojke u Sarajevu. Nije to slučajnost nego političko partnerstvo. Ne odlučuje se ko će sjediti u Ustavnom sudu BiH, ovdje se odlučuje hoće li BiH imati institucije koje pripadaju svim njenim građanima. Ili institucije koje će postati dio političkog dogovora.

I dok Hrvatski sabor danas usvaja rezoluciju o BiH, SDP i NiP ovdje u Sarajevu HDZ-u isporučuju ono što je za njega politički možda i najvažnije, još jednog suca Ustavnog suda BiH. Ako je netko tražio najkonkretniji dokaz političkog partnerstva Trojke i HDZ-a, danas ga je dobio. Za Vukoju 1 odgovoran je HDZ, a za Vukoju 2 odgovornost će snositi oni koji su obećavali građanima da će zaustaviti takvu politiku, a danas je nastavljaju svojim glasovima – rekao je Gratz.

Poručio je da Demokratska fronta u tome neće sudjelovati.

– Tražimo da se sadašnji prijedlog povuče i da se Zastupničkom domu dostavi šira lista kvalificiranih kandidata. Molimo objavu pojedinačnih ocjena kako bi vidjeli kako je povjerenstvo ocjenjivalo, obrazloženje bodovanja. Da se o kandidatima glasa pojedinačno, da se bira između više kandidata, a ne da se verificira politička trgovina – rekao je Gratz.

Zastupnica Alma Kratina kazala je kako žele poručiti građanima da je ovo što se radi u vezi s izborom sudaca protuustavno postupanje.

– Dovedeni smo u situaciju da potvrdimo stav HDZ-a i Trojke – rekla je.

Izgradnja tunela Prenj najzahtjevniji je projekt u sklopu Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu. Iz Javnog poduzeća Autoceste FBiH, odgovarajući na zastupničko pitanje Suade Halilović, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH navode da je završeno idejno rješenje tunela Prenj, te da je dobivena pravomoćna urbanistička suglasnost.

Dodaju da se trenutno radi na provedbi natječajnih procedura, uključujući i izbor nadzora.

– Javno poduzeće Autoceste FBiH kontinuirano provodi aktivnosti u okviru pripreme i realizacije tunela Prenj, ovog strateški važnog infrastrukturnog projekta. Idejno rješenje tunela Prenj je završeno i za njega je dobivena pravomoćna urbanistička suglasnost.

Također, prethodno su provedene sve potrebne istražne i pripremne radnje sukladno važećim zakonskim propisima i standardima, što predstavlja kvalitetnu osnovu za daljnju realizaciju projekta. U tijeku su aktivnosti vezane uz provedbu natječajnih procedura, uključujući i izbor nadzora, nakon čega se očekuje dovršetak odabira izvođača radova, sukladno procedurama i pravilima međunarodnih vjerovnika.

Ističemo da se sve aktivnosti provode u skladu s definiranim procedurama, uz potpunu transparentnost i poštivanje preuzetih obveza prema financijskim institucijama uključenim u projekt – priopćeno je iz Autocesta FBiH.

Izgradnja tunela Prenj koštat će oko 600 milijuna eura. Financiranje su osigurale Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka s po 300 milijuna eura. Procjenjuje se da bi gradnja mogla trajati šest godina.

Tunel Prenj tehnički je najzahtjevniji, a sa stručnog aspekta jedan od najsloženijih objekata u povijesti graditeljstva u Bosni i Hercegovini.

Smješten u središnjem masivu planine Prenj, dužine 10,45 kilometara bit će to deveti najduži cestovni tunel u Europi, a prvi takav tunel u Bosni i Hercegovini koji prelazi granicu od šest kilometara.

Izgradnjom će se uvelike skratiti putovanje autocestom od Sarajeva do Mostara. Trenutna dužina ceste preko M-17 je 113 km, dok će izgradnjom autoceste biti 82 km. Vrijeme putovanja s dosadašnja dva sata smanjit će se na nešto manje od jednog sata vožnje, što u konačnici dovodi do skraćivanja puta od 31 km i uštede vremena za više od jednog sata.

Redakciji Faktora obratio se demobilisani borac iz Sarajeva s pitanjem što je s tiskanjem legitimacija za borce, koje su propisane zakonom.

– Znam da se to pitanje postavljalo nekoliko puta u Saboru, ali ništa se nije dogodilo. Hoće li netko biti kažnjen zbog neprovođenja Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji koji je donesen 2019. godine? Zašto nam se oduzima pravo na osobnu iskaznicu. Te bi nam kartice bile od pomoći u ostvarivanju naših prava. Recimo, kada se podnose zahtjevi na razini općina, kantona, Federacije BiH… Ovako moramo nositi po općinama papir koji izdaje Služba za boračko-invalidsku zaštitu pri općinama – priča nam demobilizirani borac, branitelj.

Federalna zastupnica Edita Mazić u nekoliko je navrata postavljala pitanja federalnom ministru za boračka pitanja Nedžadu Lokmiću o identifikacijskim iskaznicama, zašto nisu tiskane i tko je za to odgovoran.

Jedan od odgovora Ministarstva je da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravima razvojačenih boraca i članova njihovih obitelji izmijenjen članak 48. Zakona kojim je propisano da osobe svoj status razvojačenog borca prije izdavanja iskaznice mogu dokazati na temelju potvrde o pripadnosti Oružanim snagama koju izdaje nadležna skupina, samostalni izvršitelj za pitanja evidencije iz područja vojske. obaveza.

– Imajući u vidu da demobilisani borci svoj status mogu dokazati na osnovu uvjerenja o pripadnosti Oružanim snagama koje se izdaje besplatno prema mjestu prebivališta, nema nikakve odgovornosti jer demobilisani borci ne trpe nikakvu štetu neizdavanjem osobne iskaznice – naveli su ranije iz Ministarstva.

Zamolili smo za komentar zastupnika Mazića.

– Nisam odustao od toga da se Zakon o razvojačenim borcima i članovima njihovih obitelji mora poštivati ​​u segmentu tiska iskaznica. Takvo ponašanje prema borcima je sramotno. Sada je problem što nemamo niti sjednice na kojima bih ja opet potencirao tu problematiku. Ne znam da li je ikada Parlament FBiH ovako radio. Sramotno je da nema sjednica – rekao je Mazić.

Identifikacijske iskaznice borcima su se trebale izdavati 60 dana nakon donošenja zakona, a prošlo je sedam godina.