Sezona godišnjih odmora je u punom jeku, a mnogi građani Bosne i Hercegovine spremaju se na Jadran — najčešće u Hrvatsku i Crnu Goru. Prije puta vrijedi provjeriti što je dopušteno prenijeti preko granice jer nepoštivanje carinskih propisa može rezultirati visokim kaznama.

Iz Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH upozoravaju da vrsta i količina robe u osobnoj prtljazi mora biti nekomercijalnog karaktera i prilagođena broju putnika. Svake godine najveća briga je uvoz hrane u Hrvatsku, koja kao članica Europske unije primjenjuje stroga veterinarska i fitosanitarna pravila, piše Hercegovina.info.

Prema pravilima Carinske uprave RH, zabranjen je uvoz mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih proizvoda, uključujući salame, paštete, suhomesnate proizvode, sireve, jogurte, vrhnje i maslac.

Izuzetak su mlijeko u prahu za dojenčad, dječja hrana, posebna medicinska hrana i hrana za kućne ljubimce iz zdravstvenih razloga, u količinama do dva kilograma.

Za ostalu hranu vrijede sljedeća ograničenja: Kruh, kolači, keksi, vafli, čokolada i slični proizvodi – dopušteni. Med, jaja i proizvodi od jaja – do dva kilograma po osobi. Riba, školjke i puževi (svježi, očišćeni, sušeni ili kuhani) – do 20 kilograma. Svježe voće i povrće – do pet kilograma, ali za većinu vrsta uz ispunjavanje fitosanitarnih uvjeta. Izuzetak su ananas, banane, kokos i datulje, za koje nije potreban fitosanitarni certifikat.

Putnici koji ulaze u Hrvatsku cestom mogu nositi 40 cigareta ili 20 cigarilosa ili 10 cigara ili 50 grama duhana za pušenje te 10 mililitara tekućine za elektronske cigarete ili 50 grama novih duhanskih proizvoda. Oni koji dolaze avionom imaju znatno veće dopuštene količine duhanskih proizvoda.

Od alkoholnih pića dopušteno je unijeti jednu litru jakih alkoholnih pića s više od 22 posto alkohola (ili dvije litre pića s nižim udjelom alkohola), četiri litre vina i do 16 litara piva. Ova izuzeća ne vrijede za osobe mlađe od 17 godina.

Prilikom prelaska granice obavezna je prijava gotovine u vrijednosti od 10.000 eura (oko 20.000 KM) ili više, uključujući i protuvrijednost u drugim valutama.

Lijekovi se smiju prevoziti isključivo za osobnu upotrebu. Terapija se može nositi u trajanju do mjesec dana, uz odgovarajuću medicinsku dokumentaciju, dok se lijekovi koji sadrže opojne droge mogu nositi u količini dovoljnoj za najviše pet dana liječenja. Za osobe na supstitucijskoj terapiji ili u terminalnoj fazi malignih bolesti dopušten je iznos do 15 dana liječenja, također uz medicinsku dokumentaciju.

Prilikom ulaska u Crnu Goru dozvoljeno je unijeti: 200 cigareta ili 50 cigara ili 100 cigarilosa, jednu litru žestokih pića i dvije litre vina, do pet kilograma svježeg voća i povrća, proizvode za ishranu djece i dijetalnu ishranu iz zdravstvenih razloga, razumnu količinu lijekova za ličnu upotrebu.

Neprijavljivanje robe ili pokušaj unošenja zabranjenih proizvoda može biti skupo. Za neprijavljivanje ili nedostavljanje robe fizičke osobe mogu biti kažnjene od oko 500 do više od 13.000 KM, dok za teže carinske prekršaje, poput pokušaja krijumčarenja ili unošenja robe komercijalnog karaktera bez prijave, kazne mogu doseći i do 27.000 KM.

Iz UNO BiH savjetuju građanima da prije putovanja provjere važeća pravila na službenim stranicama nadležnih carinskih službi kako bi izbjegli neugodnosti i nepotrebne troškove na granici.

U Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj regiji, crna mačka koja iznenada pređe cestu i dalje izaziva različite reakcije.

Mnogi ljudi odmah pomisle na nesreću i preporučuju da tri puta pljunu kad je vide na cesti i da je moramo izbjegavati.

Jer ako nam prijeđe put, a mi se ne “zaštitimo” pljuvanjem i zaobilaženjem mačke, slijede dani nesreće.

Vjerovanje da crne mačke donose nesreću učvrstilo se u srednjem vijeku, kada su se ljudi bojali vještica i vjerovali da su im mačke društvo ili da se same vještice pretvaraju u mačke. Vidjeti crnu mačku na cesti bio je loš znak, jer je to značilo da vas vrag prati.

Znanost, međutim, takve znakove objašnjava kao proizvod ljudske psihologije. Psiholozi kažu da ljudi prirodno traže uzrok u slučajnim događajima i često beznačajne događaje tumače kao znakove sudbine. Statistički gledano, mačka koja prelazi cestu nema nikakve veze s događajima koji slijede, ali praznovjerje ostaje jako zbog tradicije i kolektivnog sjećanja.

U religijskom kontekstu nema osnove za pripisivanje loše sreće ili značaja crnoj mački u ljudskim životima. Jedan ovdašnji poznati hafiz je u šali rekao da kada crna mačka pređe cestu to jednostavno znači da je “nekuda otišla”, podsjetivši da životinje žive svojim ritmom i da su tumačenja da donose nesreću neutemeljena.

Međutim, za mnoge stanovnike Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja ovaj simbol je ostao dio svakodnevnog folklora.