Građani Bosne i Hercegovine, pretplatnici BH Telecoma, posljednjih mjeseci dobili su povećane račune za mobilne telefone. Nekima je račun duplo-trostruko veći nego što bi trebao biti za cijenu koju plaćaju za odabrani paket usluga. S razlogom se ljudi pitaju je li to prijevara.

Mnogi tek nakon detaljnog pregleda shvate da su aktivirane takozvane “usluge s dodanom vrijednošću”.

Kontaktirali smo BH Telecom kako bi nam pojasnili o čemu se radi i kako dolazi do ovog problema.

Iako mnogi korisnici smatraju da je riječ o prijevari, iz kompanije pojašnjavaju da je riječ o legalnim uslugama koje pružaju treće strane kroz infrastrukturu BH Telecoma. U konkretnom slučaju radi se o firmi NTH Mobile doo iz Bihaća.

Iz BH Telecoma navode da korisnici sami aktiviraju uslugu unosom broja telefona, odabirom operatera i slanjem SMS poruke unaprijed pripremljenog sadržaja.

– Riječ je o usluzi s dodanom vrijednošću koju pruža operater, odnosno davatelj usluga NTH Mobile doo Bihać, koji ima ugovor s BH Telecomom dd Sarajevo, sukladno važećem cjeniku usluga u domaćem i međunarodnom prometu.

Predmetnu uslugu krajnjem korisniku ne pruža BH Telecom, već pravno lice NTH Mobile doo Bihać. U konkretnom slučaju, BH Telecom je isključivo odgovoran za infrastrukturnu podršku u pružanju usluge, odnosno za funkcioniranje iste u tehničko-tehnološkom smislu, na način da osigurava visoku kvalitetu usluge i visoku dostupnost i funkcionalnost sustava kroz koji se ona realizira – kažu za Faktor iz BH Telecoma.

Ističu da je sve u skladu s ugovornim uvjetima koje je odobrila Regulatorna agencija za komunikacije (RAK).

Uslugu aktivira korisnik koji stupi u odnos sa davateljem usluge, u ovom slučaju sa NTH Mobile doo Bihać.

– Napominjemo da se aktivacija usluge, isporuka SMS poruka i ostalih usluga bilježi na sustavima putem kojih se usluga pruža, pa je također lako provjeriti i utvrditi vjerodostojnost izjava korisnika.

Ugovorom i posebnim uvjetima je definirano da se predmetna usluga fakturira na računima BH Telecoma, te zbog toga dolazi do zabune među korisnicima, gdje smatraju da je odgovornost na BH Telecomu, što svakako nije slučaj.

Prigovor korisnika na iznos ispostavljenog računa rješavamo, ali isti ispravljamo samo uz suglasnost pružatelja usluge. Prilikom aktivacije usluge bit će prikazani uvjeti i cijene te način deaktivacije jer je to ugovorna obveza pružatelja tih usluga. Nije riječ o prijevari, već o nepažnji korisnika jer ne obraća pozornost. Najčešći slučajevi su nepažnja, neznanje, stariji korisnici, djeca i slično, koji nenamjerno aktiviraju uslugu – dodaju iz BH Telecoma.

Kako bismo dodatno razriješili dilemu i pojasnili čitateljima, kontaktirali smo i tvrtku NTH Mobile doo Bihać i raspitali se kako se usluga aktivira. Navode da BH Telecom u ovom slučaju pruža samo infrastrukturnu podršku, dok je sama usluga i odnos prema korisnicima odgovornost njihove kompanije. Dodaju da se svaka aktivacija bilježi u sustavu te da korisnik mora poduzeti određene korake kako bi aktivirao uslugu. Navode da njihova tvrtka u ovom slučaju sudjeluje kao agregator.

Kada je riječ o “uslugama s dodanom vrijednošću” kažu da se proces odvija putem platforme Virtual Worlds.

– Korisnik se sam prijavljuje putem SMS-a. Operater i pružatelj usluge Virtual Worlds je Constant Concept Inc. Korisniku se šalju dvije poruke tjedno po cijeni od 3,00 KM uz dodatnu vrijednost po SMS-u.

Nakon unosa broja, na navedeni telefon stiže SMS poruka koja sadrži PIN kod. Korisnik tada primljeni PIN upisuje u za to predviđeno polje na istoj stranici. Potvrda PIN koda uspješno dovršava proces registracije.

Po završetku registracije, korisnik dobiva poruku dobrodošlice, kao i SMS poruku koja sadrži poveznicu na željeni portal. Klikom na ponuđenu poveznicu korisnik može odmah početi koristiti uslugu. U slučaju da odmah ne otvori link, on će i dalje biti dostupan u njegovom Message Inboxu i može mu pristupiti u bilo kojem trenutku – kažu iz tvrtke NTH Mobile.

Prema tvrtki, Virtual Worlds nudi putovanje kroz više od 50 poznatih mjesta diljem svijeta u VR i 360° videima. Postoji nekoliko usluga.

– Premium SMS naplata, odnosno mobilne VAS usluge

Premium SMS naplata podrazumijeva mobilno plaćanje usluga putem SMS poruka s dodanom vrijednošću

– Telefonske naplate, odnosno glasovne VAS usluge

S obzirom na vrstu plaćanja razlikuju se dvije podvrste:

Plaćanje pozivom – Primjer: Glasovanje, sudjelovanje u nagradnoj igri

Plaćanje po minuti – Primjer: Pozivanje uživo u TV emisiju

Ukoliko korisnik ne otkaže pretplatu na sadržaj, rok za obavljanje pretplate na sadržaj se automatski produljuje sve dok korisnik ne otkaže pretplatu. To je i odgovor zašto pretplatnici dobivaju visoke račune, jer se može dogoditi da jednostavno zaboravite otkazati uslugu.

– Korisnik može prekinuti pretplatu na uslugu u slučaju da je više ne želi koristiti slanjem ključne riječi STOP na kratki broj 06202020 – kažu iz kompanije NTH Mobile Bihać.

Građane posebno zbunjuje činjenica da se troškovi pojavljuju na računu BH Telecoma, zbog čega mnogi smatraju da novac ide ovoj kompaniji.

S obzirom na to da građani od BH Telecoma dobivaju velike račune koje plaćamo na njihovim šalterima, u poslovnicama, zanimalo nas je kome ide novac od dodatnih usluga.

No, i iz BH Telecoma i iz tvrtke NTH Mobile potvrđuju da se plaćeni iznosi prosljeđuju davatelju usluge, odnosno tvrtki iz Bihaća.

– Plaćeni iznosi se prefakturiraju davatelju usluga u skladu s potpisanim ugovorom – pojašnjavaju za Faktor iz BH Telecoma.

Najvažnije upozorenje je jednostavno – ne unosite svoj broj telefona na sumnjive stranice i ne šaljite SMS poruke koje iskaču kroz reklame dok pokušavate aktivirati internet ili dodatne minute. Problem najčešće nastaje kada korisnici pokušaju kupiti dodatne minute ili internet pa dok surfaju kliknu na reklamu ili pop-up prozor, upišu telefonski broj i pošalju SMS ne znajući da su aktivirali pretplatu koja im redovno skida novac s računa.

– Bilo koja usluga koju korisnik aktivira, SMS poruke različitog sadržaja, kodovi za igrice, zabavni sadržaji, horoskopi i sl. bit će mu isporučeni. što dalje znači da korisnik zna da se nešto događa i čim primijeti da prima takve SMS-ove, odmah zove 1444 i traži da mu se deaktivira usluga. U pravilu, korisnik se sa zahtjevom za deaktivaciju treba obratiti davatelju usluge, međutim, radi zadovoljstva korisnika, BH Telecom je korisnicima omogućio poziv naše korisničke podrške, koja će za korisnika komunicirati s davateljem usluge i zatražiti deaktivaciju usluge. Postoje i mogućnosti deaktivacije usluge slanjem ključne riječi putem SMS-a, ali sve ovisi o tome koja je usluga aktivirana, koja će ključna riječ biti.

Potencijalne prijevare prepoznat ćete po opetovanom primanju SMS poruka vama nepoznatog, čudnog sadržaja, ne s brojeva vaših kontakata i slično. U tom slučaju, ukoliko ne znate ključnu riječ za deaktivaciju, pozovite centralu BH Telecoma na broj 1444 ili podršku davatelja usluga na broj 037307900 – kažu za Faktor iz BH Telecoma.

Namjeravate li ljetovati u Hrvatskoj, budite oprezni. Jedna skupina hotela na Jadranu obavijestila je turiste o mogućim prijevarama i zlouporabi podataka ako smještaj rezervirate online.

– Željeli bismo Vas pravodobno i transparentno obavijestiti o sigurnosnom incidentu koji može uključivati ​​određene osobne podatke vezane uz Vašu rezervaciju smještaja u našim hotelima.

Prema informacijama kojima trenutno raspolažemo, incident se odnosi na neovlašteni pristup određenim podacima pružatelja usluga za proces rezervacija, a koje koristi veliki broj hotela u Hrvatskoj – navode iz hotela.

Incident može uključivati ​​sljedeće kategorije vaših osobnih podataka:

– ime i prezime

– broj telefona

– datum dolaska

– datum polaska

– naziv hotela u kojem ste rezervirali boravak.

Prema trenutno dostupnim informacijama, nema naznaka da je incident uključivao druge osobne podatke osim gore navedenih.

Iz hotela su poručili da postoji povećan rizik od pokušaja prijevare. Prema dostupnim informacijama, zlonamjernici koriste podatke za slanje lažnih poruka gostima putem aplikacije WhatsApp ili drugih komunikacijskih kanala.

– Takve poruke mogu sadržavati lažnu poveznicu za “potvrdu rezervacije”, “plaćanje”, “potvrdu kartice”, “spriječiti otkazivanje rezervacije” ili slične riječi. Cilj takvih poruka može biti prikupljanje podataka o platnim karticama ili drugih osjetljivih podataka – rekli su.

Hotel vas poziva da poduzmete sljedeće mjere.

– Ne otvarajte poveznice iz poruka za koje se tvrdi da dolaze iz hotela, rezervacijskih sustava ili posrednika, ako niste sigurni da su autentične.

Podatke o platnoj kartici nemojte unositi putem linkova primljenih u WhatsApp poruci, SMS-u, e-mailu ili drugoj poruci, osim ako niste prethodno provjerili autentičnost zahtjeva izravno s hotelom. Ukoliko ste primili sumnjivu poruku, ne odgovarajte na nju i ne komunicirajte s pošiljateljem – dodaju iz hotela.

Ako ste već unijeli podatke o platnoj kartici putem sumnjivog linka, odmah kontaktirajte svoju banku kako biste blokirali karticu ili dodatno zaštitili račun.

Ukoliko niste sigurni je li poruka autentična, kontaktirajte hotel isključivo putem službenih kontakt podataka objavljenih na web stranicama hotela ili u potvrdi rezervacije koju ste ranije primili.

Odmah nakon saznanja o događaju poduzeli smo mjere kako bismo utvrdili okolnosti događaja, ograničili moguće posljedice i zaštitili goste. U suradnji s pružateljem rezervacijskog sustava provjeravamo opseg incidenta i dodatne sigurnosne mjere koje su poduzete ili će biti poduzete.

– Također poduzimamo mjere informiranja gostiju kako bismo smanjili rizik od prijevare i omogućili pravovremenu reakciju u slučaju zaprimanja sumnjivih poruka.

Također, pratimo zaprimljene upite i prijave gostiju, kako bismo mogli pravovremeno reagirati, uputiti goste i po potrebi ažurirati ovu obavijest.

Sukladno važećim propisima, o incidentu ćemo obavijestiti nadležno nadzorno tijelo za zaštitu osobnih podataka – navode iz hotela.

Poruka može biti sumnjiva ako:

– dolazi s nepoznatog broja

– traži hitnu uplatu ili potvrdu kartice

– sadrži poveznicu koja ne vodi na službenu web stranicu hotela ili poznati servis za rezervacije

– prijeti otkazivanjem rezervacije ako odmah ne unesete podatke

– traži broj kartice, CVV, PIN, jednokratni bankovni kod ili druge podatke za autorizaciju plaćanja

Hotel od vas nikada neće tražiti da date svoj CVV broj, PIN, jednokratne bankovne kodove ili fotografije svoje platne kartice putem WhatsAppa.

– Razumijemo da ovakve situacije mogu uzrokovati zabrinutost i žao nam je zbog mogućih neugodnosti koje vam je ova situacija uzrokovala. Sigurnost vaših osobnih podataka i povjerenje naših gostiju vrlo su nam važni te ćemo i dalje poduzimati sve razumne mjere kako bismo zaštitili vaše podatke – navode iz hotela.

Organizirana kriminalna skupina u Njemačkoj predstavljala se kao poznati špediter, preuzela je transporte preko digitalnih burza i otuđila robu vrijednu više od 800.000 eura. Slučaj predstavlja ozbiljno upozorenje za logistički sektor u cijeloj Europi, pa tako i u Bosni i Hercegovini, piše Konzorcij Logistika Bosne i Hercegovine na vašem portalu.

Najzanimljiviji detalj cijelog slučaja je činjenica da su prevaranti promijenili samo jedan dio email adrese tvrtke.

Umjesto izvorne internetske domene .de koristili su gotovo identičnu domenu .com. Na taj su se način predstavili kao zaposlenici ugledne njemačke špedicije i bez poteškoća preuzimali transportne naloge.

Pošiljatelji su bili uvjereni da rade s legitimnim prijevoznikom, a roba je nakon utovara netragom nestala.

Među ukradenom robom bili su mliječni proizvodi, voćni sokovi, čokolade, čelik, deterdženti, kemijska sredstva za čišćenje.

Istraga je pokazala da je samo jedna pošiljka od 20 tona mliječnih proizvoda bila vrijedna oko 80.000 eura, dok je grupa pokušala preuzeti čak 380.000 čokoladica ukupne vrijednosti više od milijun eura.

Ukradena roba dalje je distribuirana kroz mrežu preprodavača i fiktivnih tvrtki.

Kako navode iz Logistike, ovaj slučaj potvrđuje trend na koji već duže vrijeme upozoravaju europske prometne udruge, a to je da se kriminalne skupine sve više koriste lažnim identitetima prijevoznika, kompromitiranim narudžbama na transportnim burzama, krivotvorenom dokumentacijom, lažnim e-mail domenama, te preuzetim korisničkim profilima logističkih tvrtki.

Posebno su ugrožene tvrtke koje rade pod vremenskim pritiskom i prihvaćaju narudžbe za prijevoz bez detaljne provjere partnera.

Fond za mirovinsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske suočen je s ozbiljnim gubicima zbog neusklađenih evidencija i drskih zlouporaba punomoći unazad dva desetljeća. Da sistem ima ozbiljne “rupe” koje pojedinci godinama koriste, potvrdio je za BL portal i direktor Fonda PIO. Mladen Milić, otkrivajući nevjerojatan slučaj koji je sasvim slučajno otkriven krajem prošle godine.

U fokusu je prijevara koja je Fond koštala nevjerojatnih 100.000 KM, a koja je trajala 17 godina.

Sve je počelo 2001. godine kada je jedan korisnik ostvario pravo na mirovinu, dao punomoć izvjesnoj gospođi u Banjoj Luci, a zatim se preselio u SAD. S obzirom na to da je imao prijavljeno prebivalište u Banjoj Luci, nije bio dužan dostaviti potvrdu o životu.

– Gospodin je preminuo 2008. godine u Americi, a mi smo saznali tek krajem 2025. Sve to vrijeme mirovina se isplaćivala opunomoćeniku. Šokantno je da je i ova advokatica preminula 2013. godine, a njena kćerka je nastavila da prima isplatu, dok se korisnik prava u našem sistemu vodio kao da je živ – kaže Milić za BL portal.

Prevara je otkrivena tek nakon ostavinske rasprave i diplomatske korespondencije preko američkog konzulata i Ministarstva vanjskih poslova, kada je smrtovnica konačno upisana u banjolučke knjige. Fond je odmah podnio kaznenu prijavu.

– Kći, koja je nastavila dobivati ​​novac, angažirala je odvjetnika i ponudila nagodbu da će dug vraćati u ratama. No, naš stav je jasan – ona to mora riješiti jednom zauvijek. Iako je već platila oko 15.000 KM, to ne umanjuje njenu odgovornost za svjesnu zlouporabu sustava. To je najveći utvrđeni iznos za sada, a naravno, ima i drugih manjih iznosa, od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća KM – kategoričan je direktor Fonda.

Ovaj slučaj bio je znak za uzbunu za uvođenje novih, rigoroznih pravila koja su stupila na snagu 1. svibnja. Fond je odlučio da sve stare punomoći prestaju važiti, a da će se ubuduće plaćanja regulirati isključivo između banaka (ili poštanskih ureda) i odvjetnika, uz stroži stupanj kontrole.

Rezultati analiza su poražavajući. Od 2.398 umirovljenika koji su mirovinu primali preko opunomoćenika, njih 129 trenutno je potpuno isključeno iz isplate jer nisu dostavili nikakav dokaz da su živi.

– Već ulazimo u treći mjesec obustave isplata i bojim se da će konačna cifra završiti na oko 80 do 100 korisnika koji su umrli u ranijem periodu, a čiju smrt niko nije prijavio kako bi nastavili da podižu novac – ističe Milić za portal BL.

Kako bi se takve zlouporabe trajno eliminirale, Fond PIO intenzivno radi na digitalizaciji i elektroničkoj razmjeni podataka o činjenicama nastanka smrti. Takvi sporazumi već funkcioniraju s Federacijom Bosne i Hercegovine, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom.

– Od 1. srpnja trebala bi profunkcionirati burza s Austrijom, au proceduri su dogovori s Australijom i Njemačkom. Cilj nam je potpisati sporazume sa svim zemljama s kojima BiH ima sporazum o socijalnom osiguranju. Time bi se u potpunosti eliminirala potreba dostavljanja potvrda o životu, ali i mogućnost da bilo tko desetljećima vara sustav – zaključuje Milić.

Za one manje pokretne, a žive u Republici Srpskoj ili Federaciji BiH, uz proxy uveden je i sustav obvezne kontrole, čime se štite prava stvarnih korisnika, dok je prostor za “digitalne prevarante” sveden na minimum.

Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) Bosne i Hercegovine upozorila je javnost da je u tijeku organizirana i kontinuirana kampanja slanja lažnih SMS poruka u Bosnu i Hercegovinu. građanima u kojima se neovlašteno koriste nazivi državnih institucija, uključujući IDDEEA BiH i druga tijela nadležna za oblast prometa i sigurnosti.

Navode da nakon ranijeg upozorenja napadi nisu prestali, ali su zabilježene nove poruke promijenjenog sadržaja i nove internetske adrese, uključujući https://iddeea.govba.cam/en/home.

Iz IDDEEA ističu da je riječ o klasičnom modelu digitalne prijevare u kojem se oponašaju izgled i naziv institucija kako bi građani pod pritiskom navodnih kazni, rokova i zakonskih posljedica otvarali poveznice i unosili svoje osobne ili financijske podatke.

To posebno ističu IDDEEA BiH ne izriče prometne kazne, ne vrši naplatu kazni putem SMS poruka, ne šalje takve poruke građanima s linkovima za hitno plaćanjete da je to jedina službena internetska adresa Agencije www.iddeea.gov.ba.

Pozivaju nadležne policijske i sigurnosne agencije na svim razinama vlasti na hitno poduzimanje mjera na otkrivanju počinitelja, međunarodnoj suradnji, tehničkom nadzoru izvora poruka, gašenju spornih domena i zaštiti građana.

– Posebno ističemo potrebu hitne suradnje s telekom operaterima i drugim pružateljima elektroničkih komunikacija radi tehničkih mjera detekcije, filtriranja i blokiranja ovakvih kampanja, sukladno važećim propisima i naredbama nadležnih tijela. Neprihvatljivo je da se odgovornost prebacuje na instituciju čiji se identitet zlorabi, a da oni koji imaju operativne i istražne nadležnosti izostanu s konkretnim postupanjem – priopćeno je iz IDDEEA-e.

Poručili su da će IDDEEA BiH nastaviti pružati svu stručnu, tehničku i institucionalnu podršku u cilju zaštite građana i integriteta digitalnog prostora Bosne i Hercegovine.

– Pozivamo građane na izniman oprez, ne otvaraju sumnjive poveznice te da svaku takvu poruku prijave nadležnim tijelima – zaključuju u priopćenju.

Odakle prevarantima brojevi telefona građana BiH, pitanje je na koje institucije moraju odgovoriti nakon pojavljivanja SMS-ova u kojima se tvrdi da vozači imaju nepodmirene prometne kazne, a građani se pozivaju da sumnjivim linkovima plate svoje navodne dugove.

Kažu to stručnjaci koji ističu da sve agencije koje bi trebale štititi zakon moraju pratiti svaki tehnološki napredak.

– Internet pruža mnoge mogućnosti, kako pozitivne tako i negativne. Policija, točnije sva tijela kaznenog progona, moraju pratiti sva zbivanja. Kriminal niko nije iskorijenio, nećemo ni mi, ali se s tim problemom moramo boriti puno bolje – to mora biti mnogima jasno – kaže Nermin Pećanac, bivši ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo.

Istaknuo je da za sada, očito, ima mnogo problema, pa borba mora biti stalna.

– Dok kasaš za kriminalcima – nema rezultata. Kibernetički kriminal ima više nego što mislimo, sve vrste prijevara, zlostavljanja i tako dalje. Oni ne miruju, bave se kriminalom, žive od njega, a posao sigurnosnih agencija je da budu barem metar ispred kriminalaca – rekao je Pećanac u izjavi za Nezavisne novine.

Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, komentirajući najnoviju prijevaru, kaže da smo svjedoci brojnih napada u sferi cyber kriminala, te da je ovo još jedan način na koji prevaranti pokušavaju izvući novac od građana.

– Svjedoci smo i upada u baze podataka, gdje hakeri dolaze do naših privatnih podataka, zloupotrebljavaju ih na ovaj način, slanjem poruka – naglašava Hadžović u izjavi za Nezavisne novine.

Ističe kako je moguće da se kriminalci u ovom konkretnom slučaju koriste umjetnom inteligencijom kako bi došli do što većeg kruga žrtava.

– Potrebna je kampanja da se u ovakvim slučajevima zaštite i stariji i mlađi, da ih se prijavi, ali i da im se ne nasjeda. Dakle, građane treba educirati kako bi bili prva linija obrane – naglasio je Hadžović.

Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH upozorila je građane da je zabilježena pojava lažnih SMS-ova i web stranica koje neovlašteno koriste ime i vizualni identitet IDDEEA-e s ciljem obmanjivanja građana i mogućeg pribavljanja osobnih ili financijskih podataka.

– Građanima se šalju lažne poruke o postojanju prometnih kazni, hitnih rokova plaćanja, pravnih posljedica i navodnih registara dužnika, uz dostavu sumnjivih internetskih linkova koji nemaju nikakve veze sa službenim sustavima institucija BiH – navode iz IDDEEA-e.

Naglasili su da domena iddeea.govba.one nije službena domena IDDEEA-e BiH niti bilo koje institucije BiH. Pozvali su građane da ne otvaraju sumnjive poveznice, da na neprovjerenim stranicama ne upisuju osobne podatke, podatke o bankovnim karticama, korisnička imena, lozinke ili registarske oznake vozila.

– IDDEEA BiH je već pokrenula aktivnosti prema nadležnim institucijama i međunarodnim partnerima u cilju utvrđivanja odgovornih osoba, prijave zlouporabe i hitnog gašenja spornih sadržaja. Ukoliko je netko već pristupio navedenoj stranici ili unio podatke, savjetujemo da se odmah obrati svojoj banci, promijeni pristupne lozinke i prijavi slučaj nadležnim tijelima – poručili su iz IDDEEA-e.

Iz IDDEEA-e su kazali da su ovaj slučaj odmah prijavili nadležnim institucijama, uključujući i Ministarstvo unutarnjih poslova, kako bi se poduzele daljnje aktivnosti u skladu sa zakonom.

– U ovom trenutku nemamo informaciju na koji način su navedene osobe došle do brojeva telefona građana BiH, niti imamo informaciju o eventualnoj šteti građana u konkretnom slučaju, odnosno da li je neko pretrpio materijalnu štetu ili je ostao bez novca – rekli su za “Nezavisne” iz IDDEEA.

Oglasilo se i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Republike Srpske, te upozorilo građane na pojavu lažnih SMS poruka koje se šalju diljem Republike Srpske, u kojima se navode neizmirene prometne kazne i pozivaju građani da provjere ili plate putem linkova IDDEEA BiH.

– Podsjećamo da je nadležno tijelo za prometne prekršaje Ministarstvo unutarnjih poslova, te da IDDEEA nema nadležnost u izricanju niti naplati kazni. Ujedno, pozivamo IDDEEA-u da poduzme sve potrebne mjere i radnje u cilju zaštite osobnih podataka građana i sprječavanja zlouporaba – poručuju iz MUP-a Republike Srpske.

Federalna uprava policije putem Odjela za suzbijanje računalnog kriminala izdala je hitno upozorenje javnosti zbog učestalih prijava prijevara putem aplikacije Viber.

Kako navode u upozorenju, u posljednjih nekoliko dana zaprimljeno je nekoliko dojava da nepoznate osobe putem fotografija s društvenih mreža kradu identitet građana i koriste ih za financijske iznude.

– Nakon što kreiraju lažne Viber račune koristeći ukradene fotografije, prevaranti ciljaju na voljene osobe žrtve. Prijevara se finalizira slanjem poruka u kojima se pod izlikom hitne pomoći poput medicinske pomoći ili problema s bankovnim računom traže kontakti za brzu isplatu gotovine – opisuju modus operandi nepoznatih prevaranata iz FUP-a.

Iz ove policijske agencije poručuju da u suradnji s nadležnim tužiteljstvima poduzimaju intenzivne mjere na rasvjetljavanju ovih kaznenih djela.

Građane savjetujemo da u situaciji kada zaprime poruku u kojoj se traži hitna uplata novca, ne provode nikakve transakcije dok tu osobu ne kontaktiraju izravnim telefonskim pozivom i osobno ne potvrde njezin identitet.

Također, potrebno je voditi računa o privatnosti profila na društvenim mrežama, ograničiti vidljivost svojih profilnih fotografija i osobnih podataka tako da budu dostupni samo krugu prijatelja, čime se značajno smanjuje rizik od krađe identiteta.

– Pozivaju se svi građani koji su bili meta ovakvih pokušaja ili su već pretrpjeli štetu da slučaj bez odgađanja prijave nadležnoj policijskoj postaji prema mjestu prebivališta.

Pravovremena prijava policiji, uz dostavljanje brojeva telefona s kojih su stigle poruke i podataka o obavljenim transakcijama, ključni su za brzo otkrivanje i procesuiranje počinitelja.

Prevencija je najbolji način zaštite od digitalne prijevare. Podijelite ovu informaciju sa svojim najbližima, posebno starijim osobama koje su često meta ovakvih napada – poručili su iz FUP-a.

Bili su to prvi dani mjeseca ramazana ove godine kada je Ramiz Alić, penzioner iz Srebrenika, imao najbolju namjeru – prehraniti siromašnu djecu bez roditelja iz Ugande u Africi.

Na društvenoj mreži Facebook upoznaje mladića iz Ugande koji mu se javlja privatnim porukama tražeći da mu pošalje novac za kupovinu iftara za djecu. Rekao mu je da su to djeca bez roditelja i da taj dan neće ručati ako ne pošalje novac. Mladić je bio uporan da mu je novac hitno potreban.

– Ta djeca su siročad, bez oca i majke, teško mi je o tome pričati kada vidim fotografije te djece, žao mi je te djece. Halalim te pare i halalim, poručio je Ramiz ekipi Detektor.

Dogovor je bio – 50 obroka za pedesetak gladne djece. Mladić je tražio da mu se novac isplati preko Western Uniona, servisa za brzi prijenos novca.

On je Magololo Ramadhan, 21-godišnjak iz Uganda koji je uvjeravao ljude da radi za humanitarnu organizaciju i da sve ide po planu.

– Koliko je to? Kaže, jedan euro jedno dijete. Ajde, ja ću za 50, i tako dalje. Bila je subota. Nedjelja, zove: „Brate“, šalje poruku „Brate, čekam tvoj iftar“. Rekoše, brate, danas je nedjelja, idem u ponedjeljak, danas nema banke, ovdje ne rade. I tako sam u ponedjeljak otišao u Western Union banku, uplatio 100 maraka – prepričava Ramiz.

Novac je položio u devet sati ujutro, a Magololo ga je podigao nekoliko minuta kasnije. Dogovor je bio da se Ramizu pošalju fotografije i video zapisi djece na iftaru, kao i ispisana imena njega i njegove supruge na tablama koje će djeca držati, a posebno tabla sa prezimenom Alić za njegovog sina i njegovu suprugu.

No, nakon uplate, mladić je tražio još novca, te da Ramiz preko prijatelja i poznanika podigne dodatni iznos, što on nije učinio.

Magolol na Facebooku nalazimo pod drugim imenom – Jumma Bin Shabhnu. Nakon toga razgovor prenosimo na WhatsApp. Kako su dani prolazili, Magololo je postajao sve nestrpljiviji i inzistirao je da pošalje novac.

Pisao je slatke riječi nekoliko puta dnevno poruke pomoću što više islamske terminologije na bosanskom jeziku.

Usred ramazana, piše Detektor, zovemo ga video pozivom, a mladić se javlja. Kaže da koristi aplikaciju za prevođenje i radi za Islamsku dobrotvornu organizaciju Juma. Uskoro nam šalje lažnu potvrdu registracije.

Jedno dijete, jedan euro, bila je ponuda i za nas.

– Novac možete slati preko Western Uniona, Moneygrama, Ria, a ja imam svoju organizaciju, kao i još jednu s kojom surađujem – uvjeravao nas je Magololo, piše Detektor.

Mirnela Salihović je direktorica Udruženja “Mostovi spajanja” iz Sarajeva i posljednjih godinu dana surađuje sa organizacijama i pojedincima iz Afrike na prikupljanju donacija. Surađuje i s organizacijama iz Ugande i kaže da postoji posebna procedura kako bi novac stigao na prave adrese.

Kaže da je dobivala zahtjeve za porukama od raznih pojedinaca i lažnih organizacija, ali zbog prijašnjeg iskustva nije uplatila novac. Za Detektor objašnjava postupak slanja novca.

– Naziv organizacije, kada je registrirana, kada je dobila pečat, kada je osnovana. Ovo je račun koji dobivam nakon uplate. Naravno, bez tih faktura koje ne dobijem – to znači da ne radim, niti sam ikada imao situaciju da sam tako radio – pojašnjava Salihović.

Većina navodnih humanitaraca tražila je od novinara Detektora i osoba od kojih su tražili novac uplate izravno na njihova imena, a zauzvrat su obećavali da će djeci na pločama biti ispisana imena onih koji su uplatili.

Na njihovim profilima nalaze se i pozivi za donaciju novca za kopanje bunara, a Detektor je ranije otkrio da pojedinci i udruge iz bh. uz podršku selefijskih predavača prikupio nekoliko miliona maraka za izgradnju bunara i džamija u Africi. Istraživanje je pokazalo da se novac skupljao na netransparentan način, a građanima su dostavljane fotografije navodno izgrađenih bunara. Otkrili smo da su neke od tih fotografija photoshopirane.

Pius Enywaru, istraživački novinar iz Ugande, kaže da je nedavno naišao na slične slučajeve – posebno tijekom mjeseca Ramazana – na Facebooku, WhatsAppu i TikToku. Prevaranti ne napadaju samo muslimane, već sve ljude koji žele donirati novac.

– Koriste dobro poznate organizacije koje su relevantne i kojima ljudi vjeruju. Koriste poznate osobe iz različitih zemalja. Koriste svoje slike, svoje društvene mreže, također objavljuju svoje stranice kako bi izgledale autentičnije. Vidjeli smo da policija ne obraća toliku pozornost. Imali smo prilike vidjeti inicijative koje su se pojavile u našoj Vladi, a koje su upozoravale ljude da ne nasjedaju na prijevare, a i neki mediji su vodili kampanje – objašnjava za Detektor.

Rašid Krupalija iz redakcije Raskrinkavanja, koja se bavi provjerom istinitosti sadržaja na društvenim mrežama, kaže da se lažni pozivi na humanitarne akcije najviše plasiraju na Facebooku i YouTubeu. Meta nije odgovorio na upit Detektora o uklanjanju takvih sadržaja, iako je otprije poznato da takvi sadržaji krše pravila zajednice te da ih kao takve treba ukloniti.

– Ono što smo nekako vidjeli je da se takvi sadržaji rijetko uklanjaju, uz razne izgovore, da ne krše pravila zajednice, da se ne radi o sadržajima koji su štetni i slični, a ponekad takva opravdanja prođu jer je jako teško dokazati da je nešto prijevara. Jako je teško stupiti u kontakt s Metom i objasniti ljudima koji tamo rade da je nešto očito prijevara ili da je riječ o štetnom sadržaju – objašnjava Krupalija.

U jednoj od poruka koju je Detektor dobio, Feki Ismail tvrdi da radi za organizaciju Muslim Relief i da mu je brat direktor te organizacije. Lažna e-mail adresa i broj organizacije su ga razotkrili, a Muslim Relief nije aktivan u Ugandi iako postoje lažni profili s tim imenom.

Mediji i watchdog organizacije upozoravali su na lažno prikupljanje novca za siromašne u Africi, a humanitarna organizacija Islamic Relief je nekoliko puta objavila da se na društvenim mrežama pojavilo više organizacija i pojedinaca koji koriste njihov logo u Ugandi. Ranije je veleposlanstvo SAD-a u Ugandi upozorilo na različite vrste internetskih prijevara.

Vahidin Đaltur, stručnjak za informacijske tehnologije, smatra da do prijevara dolazi jer korisnici društvenih mreža najviše pažnje obraćaju na vizualni dio, a ne na suštinu ili točnost sadržaja.

– Što se tiče sredstava koja se prikupljaju na ovaj način, jer internet je doslovno postavio takvu organizaciju da se skuplja po cijelom svijetu. Te im slike idu i na njemačkom, jer gore imate i veliku populaciju muslimana, i na turskom, iranskom, švedskom, tako da nema veze – objašnjava Đaltur.

Detektor je otkrio da ljudi iz Ugande ponekad koriste dva imena i više profila. Nasser Manyuka tražio je novac s profila Ammad bih Nasser, no nakon detaljnog praćenja i usporedbe fotografija, videa i brojeva telefona zaključili smo da se radi o istoj osobi. U porukama koje nam i dalje šalje često je slatkorječiv i, koristeći se vjerskom terminologijom, pokušava izvući novac. Slično su govorili i ljudi s najmanje 20 drugih profila, koji su inzistirali na plaćanju i više puta zvali na video pozive.

Saša Petrović, načelnik Odsjeka za suzbijanje računalnog kriminala FUP-a, kaže da su internet prijevare ove ili slične vrste u nadležnosti kantonalnih MUP-ova. Kaže da ne vidi interes onih koji bi se time trebali baviti, ali se većina predmeta ili predmeta prebacuje na Federalnu upravu policije (FUP).

– Opterećuje nas, izuzetno nas opterećuje da se ne možemo baviti stvarima s kojima bismo se trebali baviti. Takva prijevara, jedan zahtjev Meti, koji se reklamirao preko Mete, IP adresa, lokacija, djeluju toj zemlji, ja bih otprilike rekao, u tri-četiri koraka da se to završi – kaže Petrović.

Osim kod pojedinaca, upozoravaju stručnjaci, novac može završiti i kod terorističkih organizacija, što je kazneno djelo za one koji plaćaju.

– Puno mi je lakše poslati pet maraka nego istraživati ​​je li to doista tako, bit će mi mirna duša, nekome sam pomogao, a može se dogoditi da sam se doveo u probleme jer sam pomagao terorističku organizaciju, odnosno financirao terorističku organizaciju, što je puno veći problem – objašnjava Đaltur.

Crveni križ Federacije BiH upozorio je građane da se pojavila lažna vijest vezana za njihovu organizaciju i upozorio građane da ne nasjedaju na nju.

– Obavještavamo građane da se na društvenim mrežama pojavila lažna vijest u kojoj se zlorabi naziv, simbol i fotografije Crvenog križa Federacije BiH.

U oglasu se netočno navodi da svi građani Bosne i Hercegovine prijavom putem oglasa mogu dobiti preparat za kosti i zglobove na kućnu adresu. Crveni križ Federacije BiH nema nikakve veze s ovom akcijom niti distribucijom ovakvih proizvoda. Riječ je o zlouporabi znaka Crvenog križa i zavaravajućem oglašavanju, na što ovim putem upozoravamo javnost.

Molimo građane da putem ovakvih oglasa ne ostavljaju svoje osobne podatke, ne klikaju na sumnjive poveznice te da prijave takve objave na društvenim mrežama – stoji u priopćenju.

Crveni križ Federacije BiH će poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječila daljnja zloupotreba znaka i naziva naše organizacije.

Dva Britanca odbila su platiti račun od 165 funti (190 eura) u restoranu u Burtonu, u središnjoj Engleskoj, nakon što su rekli da su pronašli dlake u hrani.

Međutim, snimka s nadzorne kamere restorana pokazuje da su gosti zapravo sami stavljali dlake u hranu pokušavajući iznuditi besplatan obrok, prenosi GB Vijesti.

Na snimci objavljenoj na društvenim mrežama vidi se kako jedan od muškaraca čupa kosu i stavlja je na svoj tanjur, prije nego što se požalio osoblju restorana na “dlake u hrani”.

Incident je izazvao reakcije na društvenim mrežama, a restoran je odlučio podijeliti snimku kako bi zaštitio svoj ugled.

Prema riječima voditelja restorana, jedan od muškaraca otišao je do voditelja, rekao da neće platiti račun zbog dlaka u hrani i napustio restoran ne plativši.

Prisutni su izjavili da su gosti bili verbalno agresivni i vrijeđali osoblje, a situacija je eskalirala do te mjere da je voditeljica bila prisiljena zaprijetiti policijom.