Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković zahvalio je svim građanima koji su danas izašli na izbore i izvršili svoju građansku dužnost.

Tom prilikom je najavio da, bez obzira tko bude izabran za novog predsjednika RS-a, on ima obvezu poduzeti konkretne korake kako bi se pokazao zaokret u politici prema Bošnjacima u BiH. entitet.

S tim u vezi, najavio je da će idućeg tjedna podnijeti inicijativu Narodnoj skupštini Republike Srpske za donošenje Zakona o ravnopravnoj upotrebi jezika i pisma u RS-u, zajedno s cjelovitim nacrtom zakona i obrazloženjem, koji će biti dostavljen narodnim poslanicima na razmatranje i pokretanje redovne zakonodavne procedure.

– Predložio sam racionalno rješenje koje za cilj ima ukidanje diskriminacije u obrazovanju, a rješava nekoliko važnih pitanja u kontekstu službene upotrebe bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika na području entiteta Republika Srpska. Po ovom pitanju želimo odmah vidjeti kakav će stav zauzeti novoizabrani predsjednik entiteta kada je u pitanju ravnopravnost tri zajednice. Ovo će biti jasna poruka Bošnjacima kako će glasati i ponašati se na izborima koji su za 8 mjeseci. Vrijeme je da dođe do konkretne promjene politike u RS-u i da konačno prestanemo biti nevidljiva skupina, iako svi traže naše glasove kad dođu izbori – ustvrdio je Duraković.

Durakovićev prijedlog ima za cilj da se na jasan, moderan i pravno održiv način uredi pitanje ravnopravne upotrebe srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika, te ćiriličnog i latiničnog pisma u svim segmentima javnog života u Republici Srpskoj.

Prijedlog se temelji na postojećem ustavnom okviru Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i na međunarodnim obvezama u području ljudskih prava i zabrane diskriminacije.

– Zakonom je precizno definirana službena uporaba jezika i pisma u radu tijela, upravnom i sudskom postupku, izdavanju javnih isprava, vođenju evidencija, radu javnih ustanova i poduzeća te u svakodnevnoj komunikaciji građana s institucijama. Posebna pozornost posvećuje se vidljivosti jezika i pisma u javnom prostoru, uključujući nazive institucija, ulica i trgova, kao i prometnu signalizaciju. Nacrt zakona sadrži i jasne odredbe o ravnopravnosti jezika u obrazovanju, jamčeći pravo učenika i studenata na slobodan izbor naziva jezika koji će biti naveden u svjedodžbama, diplomama i drugim službenim ispravama, uz izričitu zabranu segregativne i diskriminatorne prakse. U oblasti javnog informiranja, posebno javnog RTV servisa, postoji obaveza ravnopravne upotrebe sva tri jezika i oba pisma – dodaje Duraković.

Zakon dodatno uvodi suvremene standarde inkluzivnosti i pristupačnosti, predviđajući obvezu institucija da informacije i dokumente učine dostupnima osobama s invaliditetom kroz prilagođene oblike komunikacije, uključujući Brailleovo pismo, audio zapise i digitalne formate. Uređuje se i rodno osjetljiva službena komunikacija, zaštita naziva jezika od proizvoljnih i politički motiviranih tumačenja te odnos prema pravima nacionalnih manjina u skladu s posebnim zakonima.

Duraković je naglasio da se predloženim zakonom ne uvode nova ustavna rješenja niti se zadire u postojeće nadležnosti, već se operacionaliziraju već zajamčena prava s ciljem jačanja pravne sigurnosti, institucionalne dosljednosti i međusobnog povjerenja među građanima.

– Riječ je o zakonu koji bi trebao riješiti konkretne probleme u praksi, a ne produbljivati ​​političke ili identitetske podjele. Njegova svrha je da svaki građanin ovog entiteta ima jednaka prava u komunikaciji s institucijama iu obrazovanju, bez obzira na jezik kojim se služi. Zakon ne ugrožava srpski jezik, već daje okvir od kojeg će svi imati koristi. Već mjesec dana intenzivno komuniciram s civilnim društvom, fakultetima i pojedincima te sam dobila puno korisnih povratnih informacija. Sve to našlo se u prijedlogu koji će ići NSRS i novoizabranom entitetskom predsjedniku. Moramo napraviti iskorak, moramo to učiniti zajedno – rekao je Duraković.

Potpredsjednik Republike Srpske je najavio da će o inicijativi upoznati međunarodnu zajednicu, uključujući Ured visokog predstavnika, Europsku uniju i ključna veleposlanstva, pozivajući ih da ovaj prijedlog prepoznaju kao pitanje od značaja za vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava.

Biračka mjesta širom entiteta Republika Srpska zatvorena su u 19 sati. a prvi, neslužbeni rezultati ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika trebali bi biti poznati već večeras.

Pravo glasa na ponovljenim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske imalo je 84.474 birača.

Iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH ranije je priopćeno da bi prvi rezultati trebali biti objavljeni u 22.30 sati.

Prema podacima CIK-a BiH, izlaznost do 15 sati. iznosio je 38,39 posto.

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske ponovljeni su danas na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica.

Do ponavljanja izbora došlo je nakon što je Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH) otkrilo zlouporabe tijekom glasovanja 23. studenog 2025. godine.

Izbori su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u kolovozu 2025. oduzet mandat predsjednika RS-a zbog presude za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Pobjednik današnjih izbora ostat će na mjestu predsjednika RS-a do listopada, kada će biti održani opći izbori u BiH.

Transparency International u Bosni i Hercegovini upozorio je Središnje izborno povjerenstvo da postoje indicije da je na čelo biračkih odbora u Doboju postavljeno najmanje osam osoba povezanih sa SNSD-om.

Riječ je o izravnom kršenju Izbornog zakona, koji jasno kaže da predsjednici izbornih odbora i njihovi zamjenici ne smiju sudjelovati u aktivnostima političkih stranaka.

Ovom mjerom trebala se osigurati neovisnost izborne administracije, ali se dogodilo i prije nego što su članovi stranke prošli na natječajima SIP-a, koji ih je smjenjivao s tih pozicija na temelju prijava TI BiH i drugih organizacija.

Međutim, ovoga puta nema dovoljno vremena da se provjeri veliki broj imena koja su TI BiH dostavljena manje od dva dana prije izbora. TI BiH je stoga ukazao SIP-u na objave za javnost dobojskog SNSD-a u kojima se kao dužnosnici lokalnog odbora ove stranke spominju “nestranačke osobe” imenovane na čelo biračkih odbora.

Odluka o imenovanju predsjednika biračkih odbora za ponovljene izbore na 136 biračkih mjesta donesena je 28. siječnja, a TI BiH je već idućeg dana zatražio njihova imena, s obzirom na veliki interes javnosti zbog masovnih izbornih krađa 23. studenoga, zbog kojih su izbori poništeni. SIP je jučer, 5. veljače, na dvije sjednice razmatrao zahtjev TI BiH, a kako na prvoj nije bilo konsenzusa, održana je druga na kojoj je većinom glasova odlučeno da se podaci ipak dostave.

Imena predsjednika i njihovih zamjenika koje je imenovao CIK dostavljena su na adresu TI BiH tek 6. veljače u 11:44, odnosno 43 sata prije izbora, tako da nema dovoljno vremena za bilo kakvu temeljitu provjeru. Imena ostalih članova tijekom dana dostavila su gradska izborna povjerenstva. Napominjemo da je član SIP-a na sjednici naveo da je o ovom pitanju bilo riječi na kolegiju SIP-a 3. veljače.

TI BiH podsjeća da su izbori za predsjednika RS-a poništeni na 136 biračkih mjesta zbog masovnog dopisivanja glasova birača koji nisu izašli na izbore, a prema informacijama koje je iznio član CIK-a, na pojedinim mjestima upisano je više od 50 posto glasova. Zato je bilo važno osigurati neovisnost izborne administracije na ponovljenim izborima, jer stranačka kontrola biračkih odbora i prenapuhani birački popisi ostavljaju golem prostor za izborne prijevare.

TI BiH poziva pravosudne institucije da istraže dokaze o izbornim manipulacijama koje je prikupilo Centralno izborno povjerenstvo, jer se izborna volja građana mijenjala po istom obrascu u više izbornih ciklusa, što je dokazano brojnim sudskim presudama, priopćeno je iz TI BiH.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas je na svojoj web stranici izmijenila podatke u prijavi izbornih rezultata za prijevremene izbore za predsjednika entiteta RS. Promjena znači da su izbrisani podaci za 136 biračkih mjesta u 17 osnovnih izbornih jedinica na kojima su izbori poništeni odlukom SIP-a 24. prosinca 2025. godine.

Ako se izuzmu biračka mjesta na kojima su izbori poništeni, prednost za predsjednika RS-a ima SDS-ov Branko Blanuša sa 201.387 glasova u odnosu na drugoplasiranog SNSD-a Sinušu Karana koji ima 195.686 glasova.

Na dan održavanja novih prijevremenih izbora za predsjednika RS-a zakazanih za nedjelju, 8. veljače 2026. godine, Središnje izborno povjerenstvo će do ponoći u istoj aplikaciji objaviti preliminarne rezultate novih prijevremenih izbora za predsjednika RS-a, priopćeno je ranije iz SIP-a.

U nedjelju će se ponovo glasati za predsjednika RS-a na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica.

Oganj Bodiroge i Mirjane Orašaršef zastupničkog kluba Srpske demokratske stranke i zastupnik ove stranke u Narodnoj skupštini RS-a, izjavio je danas da imaju saznanja da vlast masovno kupuje glasove na terenu uoči ponovljenih izbora za predsjednika RS-a.

– Za glas se nudi 200, 300, pa i 500 KM – rekao je Orašanin na konferenciji za novinare, te naveo da takve informacije svakodnevno dolaze iz Doboja, Zvornika i Bratunca.

S druge strane, kako kaže, 2026. godina bit će izuzetno teška za građane, jer je počela s poskupljenjima.

– Naknada za elektromrežu je veća za 10 posto, a sve ostalo poskupljuje, a država se zadužuje kako bi ove godine isplatila dug od 1,5 milijardi KM – dodala je.

Ocijenila je da je potrebna sustavna mjera za povećanje životnog standarda građana.

Šef zastupničkog kluba SDS-a Ognjen Bodiroga apelirao je na javni servis Radio-televiziju RS da prestane etiketirati opoziciju.

– To je javni servis za sve građane, a ne privatna televizija. Prenose posjete Milorada Dodika, predsjednika stranke, koji troši novac poreznih obveznika – dodao je Bodiroga.

Ocijenio je da je pozornica u RS-u klasična manipulacija u kojoj se režim koristi javnim servisom.

– Umjesto da se bavimo raznim aferama, Miloradu Dodiku se po ko zna koji put servira priča o nezavisnosti – dodao je Bodiroga.

No, kako je zaključio, “ubrzo će doći vrijeme slobode i pravde u RS”.

Koalicija za slobodne i poštene izbore Pod mikroskopom planirala je, kako su istaknuli, provesti civilnu, nestranačku promatračku misiju za ponovne prijevremene izbore za predsjednika RS-a iz reda srpskog naroda na svih 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica, koji će se održati u nedjelju, 8. veljače 2026. Međutim, kako dalje navode, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH) odbilo je akreditirati dodatne nestranačke. promatrači Koalicije Pod lupom.

– Koalicija Pod lupom nema dovoljan broj već akreditiranih promatrača u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu da pokrije sva biračka mjesta na ponovljenim prijevremenim izborima, a odluka CIK-a da onemogući akreditaciju dodatnih promatrača šteti izbornom procesu i ograničava prava promatrača. Sudeći po uputi SIP-a i medijskim napisima, identična je situacija i sa stranačkim promatračima – naveli su.

Izborni zakon BiH, dodaju, propisuje samo da se ponovni izbori provode na temelju istih kandidacijskih lista i istih izvoda iz Središnjeg biračkog popisa koji su korišteni na poništenim izborima, dok za promatrače to nije slučaj.

– Osim toga, Središnje izborno povjerenstvo BiH bez problema je akreditiralo dodatne promatrače za ponovne izbore u Doboju i Srebrenici 2021. godine, zbog čega je jasno da je ovaj put odluka Središnjeg izbornog povjerenstva proizvoljna i da se radi o samovolji koja šteti javnom interesu i integritetu izbora – priopćeno je iz Koalicije “Pod lupom”.

Zahtijevaju hitnu izmjenu članka 6. stav (1) Uputstva o postupku provođenja reizbora za predsjednika RS i omogućavanje dodatnog akreditiranja promatrača na dan izbora.

– Praćenje izbora od strane nestranačkih promatrača u interesu je svih, prije svega građana-birača, ali i izborne administracije, političkih stranaka i kandidata na izborima te doprinosi ukupnom integritetu izbora – zaključuju.

Središnje izborno povjerenstvo podsjetilo je danas da je 8. siječnja donijelo Uputstvo o postupku održavanja prijevremenih ponovnih izbora za predsjednika RS-a na 136 biračkih mjesta u 17 osnovnih izbornih jedinica, kojim se uređuje postupak provođenja ponovnih izbora u tim mjestima; imenovanje predsjednika/zamjenika predsjednika biračkih odbora, članova biračkih odbora i osposobljavanje biračkih odbora; selektivna šutnja; promatranje reizbora; dostava izbornog materijala; način pakiranja izbornog materijala; način prebrojavanja glasačkih listića i način potvrđivanja rezultata izbora.

Istaknuli su da pravo promatranja provedbe prijevremenih izbora za predsjednika RS-a imaju promatrači akreditirani od strane CIK-a i izbornih povjerenstava za promatranje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a koji su održani 23. studenog 2025. godine. godine, neovisno o općini/gradu u kojem su akreditirani.

– Napominjemo da ukoliko promatrači nemaju izdanu akreditaciju za promatranje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a koji su održani 23. studenoga 2025. godine, politički subjekt/udruga može podnijeti zahtjev istom OIK-u/GIK-u koji je već izdao akreditaciju, odnosno SIP-u BiH za izdavanje nove akreditacije, najkasnije tri dana prije dana reizbora.

Promatrači su dužni na biračkom mjestu ovlaštenom članu biračkog odbora pokazati rješenje o akreditaciji i akreditaciju Središnjeg izbornog povjerenstva BiH ili nadležnog izbornog povjerenstva te osobni identifikacijski dokument.

Ovlašteni član biračkog odbora će u Zapisnik o radu Izbornog povjerenstva unijeti ime i prezime promatrača, naziv političkog subjekta/udruge koji ga je akreditirao, broj akreditacije, te naziv osnovne izborne jedinice u kojoj je promatrač akreditiran ili ga je akreditiralo Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, uz upis vremena dolaska promatrača i vremena kada je promatrač napustio prostor, kako bi se ograničio broj promatrača na jednog promatrača u isto vrijeme na jednom biračkom mjestu – istaknuli su iz Središnjeg izbornog povjerenstva.

Naveli su da, između ostalog, član 17.2 Izbornog zakona BiH propisuje da na biračkom mjestu može biti prisutan samo jedan predstavnik akreditiranih subjekata, s tim da se ovo ograničenje ne odnosi na međunarodne promatrače.

– Izborna povjerenstva dužna su upozoriti članove biračkih odbora na obvezu primjene navedenog pojašnjenja članka 6. Uputstva o postupku provođenja ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika RS, kako bi promatrači mogli nesmetano ostvarivati ​​svoja prava. Naglašavamo da akreditacija novih promatrača nije moguća, taj proces je završen kako za političke subjekte tako i za udruge građana i međunarodne organizacije – naveli su.

Vlada bosanskohercegovačkog entiteta RS donijela je odluku o ulaganju više od 47 milijuna maraka u četiri lokalne zajednice u kojima se ponavljaju prijevremeni izbori za predsjednika RS-a.

Prema toj odluci, prioritetni projekti za financiranje u 2026. godini su infrastrukturni projekti na području Laktaša, Zvornika, Bratunca i Doboja, za koje će iz proračuna biti izdvojeno više od 47 milijuna KM.

Osim 47,1 milijun KM za ove četiri lokalne zajednice, u kojima se nalazi većina biračkih mjesta, u kojima će 8. veljače biti ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika, Vlada RS odobrila je 15,2 milijuna KM za sanaciju magistralnog i regionalnog puta na području Srbaca i Laktaša, piše Kapital.ba.

Prvi je na ovo reagirao šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a Ognjen Bodiroga, koji je na društvenoj mreži X ocijenio da ova odluka Vlade RS-a nije ništa više od pokušaja kupovine glasova.

– Slična metoda kao kada se umirovljenicima daje 100 KM “pomoći” mjesec dana prije izbora. Za mene je takva politika ponižavanje naroda i odlika jednog bahatog režima koji odlazi u političku prošlost.

Vlada izigrava velikog domaćina, a s druge strane Rašidu Serdarovu daje se 240 milijuna, proračun predsjednika RS-a je 80 milijuna, a planirani kratkoročni i dugoročni dug i garancije koje RS može dati su oko tri milijarde KM – najavio je Bodiroga.

Ponovljeni izbori u entitetu Republika Srpska za mjesto predsjednika bit će održani za točno mjesec dana. Zahtjev za osiguranje od 600.000 KM upućen je Ministarstvu financija i trezora BiH, a Detektor doznaje da će danas biti održana sjednica CIK-a na kojoj će biti donesene odluke o načinu provođenja ovih izbora.

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH) donijelo je na sjednici održanoj 31. prosinca prošle godine Odluku o raspisivanju i održavanju novih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske (RS) na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica. Prema toj odluci prijevremeni izbori za predsjednika RS-a bit će održani 8. veljače 2026. godine.

SIP je uputio Ministarstvu financija i trezora BiH zahtjev za osiguranje 600.000 KM potrebnih za provedbu novih prijevremenih izbora.

Ahmet Šantić, koji trenutno obnaša dužnost predsjednika Središnjeg izbornog povjerenstva, za Detektor je pojasnio da se prvo moraju osigurati sredstva kako bi se pokrenula procedura za ponovne prijevremene izbore, a rok za njih je 15 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju izbora.

– Prva aktivnost koja slijedi nakon što dobijemo novac, CIK donosi tzv. raspored aktivnosti, znači svih operativnih aktivnosti u daljnjoj provedbi izbora. A jedna od aktivnosti u tom rasporedu je i period predizborne promidžbe, gdje će točno biti naznačeno u kojem periodu će se kampanja održavati – rekao je Šantić.

Kako je rekao, period kampanje za redovne izbore je mjesec dana, ali će za ove ponovljene izbore rokovi biti kraći. Osim toga, odlučivat će se o biračkim odborima, kao i izborna šutnja.

Najavio je da će danas biti održana sjednica CIK-a na kojoj će biti doneseni podzakonski akti kao pravni okvir za ponovne izbore.

Prema Izbornom zakonu, u razdoblju prijevremene izborne promidžbe zabranjeno je provođenje izborne promidžbe u elektroničkim, online i tiskanim medijima te putem društvenih mreža, kao i bilo koji oblik javnog oglašavanja promidžbe. Ova se zabrana ne odnosi na organiziranje legalnih službenih okupljanja tijela i događanja političkih subjekata u druge svrhe osim promidžbe.

Kandidati i simpatizeri političkih stranaka ne smiju koristiti jezik koji bi nekoga mogao navesti ili potaknuti na nasilje ili širenje mržnje.

Hasan Kamenjaković, glasnogovornik Koalicije “Pod lupom”, kazao je da zakon ne definira izbornu kampanju na ponovljenim izborima.

– Ako se ne zabrani, ova predizborna kampanja je vjerojatno moguća, ali znat ćemo kada SIP službeno donese odluku o stvarnom rasporedu izbornih radnji – rekao je Kamenjaković.

Odluka o ponavljanju izbora donesena je zbog ranije utvrđenih nepravilnosti. Mišo Krstović, pročelnik Odjela za pravne poslove i upravno rješavanje, na prošloj je sjednici rekao da je Središnje izborno povjerenstvo utvrdilo niz nepravilnosti, među kojima su manipulacije i krivotvorenje potpisa, zbog čega je nužno ponoviti izbore.

– Utvrđeno je da su se na pojedinim biračkim mjestima jednom kandidatu dodavali glasovi, a drugom oduzimali glasovi. U postupku je utvrđeno da je 908 birača glasovalo bez valjane osobne isprave – kazao je.

Ta biračka mjesta su u izbornim jedinicama Prijedor, Laktaši, Banja Luka, Doboj, Stanari, Lopare, Ugljevik, Osmaci, Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Nevesinje, Gacko, Rudo, Bileća i Milići.

Zbog izborne krađe na izborima u Bosni i Hercegovini, na onim biračkim mjestima na kojima su ove godine uočene nepravilnosti, vode se i sudski postupci, ali zbog dugotrajnosti procesa to nema utjecaja na sprječavanje počinjenja ovog djela.

Za krađu glasova na izborima 2020. godine u Doboju sudski postupak još nije pravomoćno okončan.

Transparency International u BiH, koji prati ove postupke, u analizi iz kolovoza 2025. navodi da je, bez pravomoćnosti presuda, u predmetima koji su u tijeku utvrđeno da se krađa glasova odvijala prepisivanjem glasova birača koji nisu izašli na izbore ili umrlih osoba koje nisu izbrisane s biračkog popisa.

U većini prvostupanjskih presuda koje analizira Transparency, Sud navodi da utvrđena činjenica da su izborni rezultati lažirani ne može automatski značiti i kaznenu odgovornost članova izborne uprave.

Osim izborne krađe, prijevremeni izbori nisu prošli bez govora mržnje koji se koristio svakodnevno. Najčešći pojedinačni izvor bio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, pokazalo je Detektorovo praćenje izborne kampanje.

Zbog toga je SIP kaznio političku stranku Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorada Dodika s 30.000 KM. Dodik je u svom govoru poručio da Istočno Sarajevo, gdje je održan sastanak, ne smije dopustiti dodatnu islamizaciju.

– Pustite te priče, isti smo ljudi. Nismo iste vjere. Niko ne laže gore i više od Turaka – rekao je Dodik obraćajući se okupljenima.

Izbori za predsjednika RS-a održani su 23. studenog prošle godine, a predsjednik je biran iz reda srpskog naroda, budući da je Dodiku prestao mandat odlukom SIP-a nakon što je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja političkih dužnosti.

Dodik je pravomoćnom presudom proglašen krivim što je od 1. do 9. srpnja 2023. godine u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Objavljivanje zakona i drugih propisa RS, poduzimao radnje u cilju nastavka zakonodavnog postupka, neprimjenjivanja i neprovođenja odluka Visokog predstavnika.

Sud BiH odbio je žalbu Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva kojom su poništeni rezultati prijevremenih izbora za predsjednika entiteta RS na 136 biračkih mjesta, potvrđeno je za Faktor iz SIP-a.

Odbijena je i žalba SDS-a koji je tražio da se izbori u cijelosti ponište.

Odlukom Suda potvrđena je odluka CIK-a o preglasavanju navedenih 136 biračkih mjesta.

Podsjetimo, Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine većinom glasova donijela je odluku o poništenju prijevremenih izbora za predsjednika RS-a na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica.

Riječ je o biračkim mjestima u Prijedoru, Laktašima, Banjoj Luci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći, Milićima, Brčkom.

Obrazloženje odluke donesene danas na sjednici je to što je SIP utvrdio brojne nepravilnosti tijekom prijevremenih izbora za predsjednika RS-a održanih 23. studenog.

– SIP je proveo proces skeniranja zapisnika o radu izbornih povjerenstava, izvoda iz središnjeg biračkog spiska, pribavljenih kopija potpisa s osobnih dokumenata IDDEEA-e kako bi se mogli usporediti. Utvrđene su manipulacije i krivotvorenje potpisa. Nepravilnosti su utvrđene iu radu izbornih povjerenstava. CIK je izdao više naloga za ponovno brojanje i otvaranje vreća, utvrđeno je da su na pojedinim biračkim mjestima glasovi jednom kandidatu dodavani, drugom oduzimani, zatim da je 908 birača glasalo bez valjanog identifikacionog dokumenta – pojašnjeno je prilikom predlaganja odluke.

Šef zastupničkog kluba Partije demokratskog progresa Igor Crnadak zatražio je danas od ministra pravde RS-a Gorana Selaka da izvijesti Narodnu skupštinu RS-a o tome što je tužiteljstvo poduzelo po pitanju krađe identiteta na prethodnim izborima za predsjednika RS-a.

– Vidjeli smo da je više od 2.500 ljudi glasalo bez dokumenata, a u Laktašima je jedna gospođa na biračkom mjestu saznala da je neko glasao u njeno ime, kao i za njenog muža i dijete, koji žive u Francuskoj i nisu došli. Ta gospođa je isti dan izašla pred kamere i sve ispričala – kazao je Crnadak.

Selak je poručio Crnadku da je “pogriješio adresu i da to pitanje postavi Centralnoj izbornoj komisiji koja je educirala članove biračkih odbora”.

– Nemam informaciju o kojoj govorite. Ako jesam, pozvat ću nadležne da reagiraju – dodao je Selak.

Međutim, Crnadak je naglasio da traži od Ministarstva pravde RS da provjeri s tužiteljstvom što je radilo po pitanju krađe identiteta na izborima.