Bivši šef srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB) Jovica Stanišić, kojeg je Međunarodni mehanizam za kaznene sudove osudio na 15 godina zatvora zbog zločina u šest općina u BiH i jednom mjestu u Hrvatskoj, zatražio je prijevremeno puštanje na slobodu i ispričao se za svoje zločine.

U Stanišićevom podnesku Mehanizmu navodi se da je postupak protiv njega započeo njegovom dobrovoljnom predajom i prvim pojavljivanjem pred ICTY-jem u lipnju 2003. godine.

U zahtjevu se navodi da je Stanišić 10. ožujka ove godine u pritvoru proveo ukupno gotovo 3650 dana, odnosno deset godina, što predstavlja dvije trećine izrečene kazne.

– Stanišić ne traži sućut, nego samo određeno razumijevanje i malo milosti. Ima 76 godina i lošeg je zdravlja. Prijevremeno puštanje na slobodu omogućilo bi mu malo, ali neprocjenjivo posljednje razdoblje života kod kuće sa suprugom i sinom te u njegovoj zajednici. Nasuprot tome, odbijanje ovog zahtjeva najvjerojatnije bi ga osudilo na smrt u izolaciji u udaljenom zatvoru, stoji u zahtjevu. BIRN.

Njegovi pravni zastupnici naveli su da su u ovom slučaju zločini počinjeni u sklopu udruženog zločinačkog pothvata (UZP) nedvojbeno teški, ali zločini za koje je Stanišić osuđen spadaju u niži rang težine u odnosu na osobe koje su pred Haaškim sudom osuđene po osnovu odgovornosti za UZP.

– U sudskom postupku koji je trajao više od 20 godina, Stanišić je oslobođen većine činjeničnih navoda optužnice. Slijedom toga, težina kaznenih djela za koja je osuđen ogleda se iu izrečenoj kazni, koja je samo tri godine duža od prvotno izrečene presude za pomaganje i poticanje, a niža je od većine osuđenih pred Međunarodnim kaznenim sudom za Jugoslaviju i Mehanizmom za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu – navodi se u zahtjevu.

Također se navodi da, iako Stanišić priznaje ozbiljnost svojih zločina i njihov težak utjecaj na žrtve, važno je istaknuti da je težina tih zločina i doprinos za koji je osuđen na najnižoj razini u odnosu na većinu drugih osoba koje su prijevremeno puštene na slobodu.

Stanišić je naveo i da, iako su zločini počinjeni na svim stranama u sukobu, njega najviše pogađaju zločini pripadnika srpskog naroda, posebno oni koji se pravdaju kao “odmazda za zločine počinjene nad mojim narodom u prošlosti”.

Stanišić također navodi da poštuje i prihvaća presudu.

– Vjerujem da još uvijek ima znatan broj onih, i to ne samo u mom narodu, koji poštuju moj doprinos mirnom i civiliziranom rješavanju sukoba u bivšoj Jugoslaviji – ustvrdio je Stanišić.

Pravni zastupnici su naveli da će Stanišić poštivati ​​svaki uvjet koji mu zabranjuje davanje bilo kakvih medijskih ili javnih i političkih izjava o svojim zločinima ili bilo kojem aspektu sukoba, te će postupati prema uputama Mehanizma u cilju promicanja mira i pomirenja.

– Uvijek je u potpunosti prihvaćao da su Srbi činili zločine nad nevinim žrtvama i nema namjeru tu istinu negirati ni sada ni u budućnosti. Dapače, on prihvaća da su zločini koje su počinili Srbi počinjeni i da su predstavljali tragediju za hrvatske i bosanskohercegovačke žrtve, ali i za Srbiju – objasnili su njegovi pravni zastupnici.

Tijekom suđenja i pritvora, kako je obrazloženo, Stanišić se uzorno ponašao. S obzirom na njegovo trenutno zdravstveno stanje, ciljevi njegovog puštanja na slobodu uglavnom su osobne prirode.

– Unatoč tome, on ostaje spreman i sposoban surađivati ​​s međunarodnim institucijama i obavještajno-sigurnosnim službama kako bi svojom ekspertizom doprinio potpori mogućim mirovnim i sigurnosnim naporima koje predlaže Mehanizam ili međunarodna zajednica – navodi se, kao i da je spreman poštivati ​​uvjete vezane uz njegovo puštanje na slobodu, uključujući, ali ne ograničavajući se na obveze izvješćivanja, ograničenja kretanja, mjere nadzora i suzdržavanje od kontakta s medijima.

Stanišiću se sudilo s Frankom Simatovićem, bivšim šefom Državne sigurnosti Srbije, koji je također osuđen na 15 godina zatvora, a presudu mu je izreklo Žalbeno vijeće Mehanizma u svibnju 2023. godine.

Detektor je prošle godine pisao da je Stanišić prebačen u Njemačku, gdje će služiti ostatak zatvorske kazne.

Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove u Haagu odbio je u srijedu zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu haškog osuđenika Milana Martića, bivšeg predsjednika samoproglašene Republike Srpske Krajine, javlja Anadolija.

Martić služi kaznu u zatvoru u Estoniji, a uvjete za uvjetni otpust stekao je nakon što je odslužio dvije trećine zatvorske kazne od 35 godina.

Sutkinja i predsjednica Mehanizma Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za razmatranje prijevremenog puštanja na slobodu zbog težine zločina i nedostatka dovoljno znakova rehabilitacije.

U odluci suda stoji da Martić tijekom izdržavanja kazne nije iskazivao kritički osvrt na svoje postupke i nije izražavao žaljenje prema žrtvama, već se predstavljao kao politički zatvorenik.

Santana je naveo da se vodilo računa i o zdravstvenom stanju Martića, ali da je pod redovitim liječničkim nadzorom.

Suci Međunarodnog krvnog suda za bivšu Jugoslaviju osudili su 2007. Milana Martića, bivšeg političkog vođu hrvatskih Srba, na 35 godina zatvora za zločine počinjene početkom 90-ih nad Hrvatima i drugim nesrbima u Hrvatskoj.

Martić je osuđen u 16 točaka optužnice za djela koja uključuju progon, ubojstvo, mučenje, deportaciju, napade na civile, bezobzirno razaranje civilnog područja i druge zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Oslobođen je jedne točke optužnice za istrebljenje. Između 1991. i 1995. Martić je obnašao dužnosti ministra unutarnjih poslova, ministra obrane i predsjednika samoproglašene “Srpske autonomne oblasti Krajina” (SAO Krajina), koja je kasnije preimenovana u “Republiku Srpsku Krajinu” (RSK).

Zaključeno je da je u tom razdoblju sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu u koji je bio uključen i Slobodan Milošević, a čiji je cilj bio stvaranje jedinstvene srpske države činjenjem široke i sustavne kampanje zločina nad nesrbima koji su živjeli na područjima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini koja su trebala ući u sastav takve države.