Vođa Hezbollaha Naim Qassem pozvao je u četvrtak na sveobuhvatni prekid vatre i izraelsko povlačenje iz Libanona, nakon što je dužnosnik njegove skupine potvrdio da je odbacio primirje najavljeno nakon razgovora između predstavnika dviju zemalja u Washingtonu.

– Primirje mora biti sveobuhvatno, bez odvajanja juga i ostatka Libanona i bez slobode ubijanja izraelskog neprijatelja – naveo je Qassem u pisanoj poruci emitiranoj na televizijskom kanalu njegove skupine, al-Manar.

Izraelski i libanonski posrednici održali su u srijedu u Washingtonu četvrtu rundu pregovora uz posredovanje SAD-a, slažući se o provedbi primirja pod uvjetom da Hezbollah zaustavi svoje napade.

Dužnosnik Hezbollaha rekao je za AFP u četvrtak, međutim, da je skupina odbacila sporazum, koji je libanonski predsjednik Joseph Aoun ranije nazvao “posljednjom prilikom” za postizanje sveobuhvatnog prekida vatre.

Dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je da je to stajalište prenijeto predsjedniku parlamenta Nabihu Berriju, savezniku Hezbollaha koji je djelovao kao posrednik i koji “dijeli ovaj stav”.

Qassem je pozvao vladu da zaustavi “farsu i poniženje zvano izravni pregovori” s Izraelom i obećao da “sve dok su naša sela nesigurna – bombardirana, uništena i naši ljudi ubijeni – naselja (sjevernoga Izraela) su nesigurna”.

Prema zajedničkoj izjavi nakon razgovora pod vodstvom SAD-a u Washingtonu u srijedu, predloženi “prekid vatre uvjetovan je potpunim prekidom vatre od strane Hezbollaha i evakuacijom svih operativaca Hezbollaha iz sektora Južnog Litanija”.

Rijeka Litani u Libanonu teče oko 30 kilometara sjeverno od granice.

Izraelski ministar obrane Israel Katz rekao je tijekom dana da će vojska njegove zemlje “u ovoj fazi nastaviti svoje vatrene i kopnene operacije, ostati u sigurnosnoj zoni i bez povratka stanovništva, dok će nastaviti demontirati terorističku infrastrukturu”.

Izraelske snage zadržavaju “slobodu djelovanja, uz američku potporu, za izvođenje napada u Bejrutu kao odgovor na vatru na izraelske zajednice i teritorij”, dodao je Katz.

Qassem je rekao da bi povlačenje Hezbollaha značilo “predaju i poraz”.

– Sve dok agresija traje, suprotstavljat ćemo joj se svom snagom – rekao je čelnik Libanonskog pokreta.

Sjedinjene Države priopćile su u petak da će primirje između Izraela i Libanona biti produljeno za 45 dana nakon, kako je Washington opisao, “vrlo produktivnih” razgovora između dviju strana.

– Prekid neprijateljstava od 16. travnja bit će produljen za 45 dana kako bi se omogućio daljnji napredak – rekao je glasnogovornik State Departmenta Tommy Pigott na X.

Ova objava dolazi unatoč nastavljenim izraelskim napadima u Libanonu otkako je primirje uz posredovanje SAD-a stupilo na snagu.

Pigott je izjavio da će State Department ponovno sazvati politički pregovarački kanal 2. i 3. lipnja. Također je najavio da će 29. svibnja biti pokrenut zasebni sigurnosni kanal u Pentagonu, koji će uključivati ​​vojna izaslanstva obiju zemalja.

– Nadamo se da će ovi razgovori promicati trajni mir između dviju zemalja, puno uzajamno priznanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti te uspostavu stvarne sigurnosti duž njihove zajedničke granice – rekao je Pigott.

Objava je uslijedila nakon treće runde pregovora uz posredovanje SAD-a održanih u State Departmentu.

Glasnogovornik State Departmenta razgovore je za Anadoliju ocijenio vrlo pozitivnim, čak i iznad očekivanja.

Prema dužnosniku State Departmenta, SAD su u pregovorima predstavljali savjetnik State Departmenta Michael Needham, američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee i američki veleposlanik u Libanonu Michel Issa.

Libanon su predstavljali veleposlanica Nada Hamadeh Moawad i izaslanik libanonskog predsjednika Simon Karam, rekao je dužnosnik.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da su Rusija i Ukrajina postigle dogovor o privremenom prekidu vatre i velikoj razmjeni ratnih zarobljenika, što je opisao kao mogući korak prema okončanju rata.

– Zadovoljstvo mi je objaviti da će biti trodnevno primirje (9., 10. i 11. svibnja) u ratu između Rusije i Ukrajine – napisao je Trump na platformi Truth Social.

Prema njegovim riječima, primirje uključuje “obustavu svih borbenih aktivnosti” i recipročnu razmjenu po 1000 zarobljenika sa svake strane.

– Osobno sam uputio ovaj zahtjev i jako cijenim što su ga prihvatili predsjednik (Vladimir Putin) i predsjednik (Volodimir Zelenski) – rekao je Trump.

Dodao je kako se nada da je ovo početak kraja “vrlo dugog, smrtonosnog i teškog rata”.

– Pregovori o okončanju ovog velikog sukoba, najvećeg od Drugog svjetskog rata, nastavljaju se i svakim smo danom sve bliži i bliži – rekao je Trump.

Savjetnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov potvrdio je u petak trodnevno primirje i razmjenu zarobljenika koje je najavio Trump.

Ušakov je u ime predsjednika Vladimira Putina potvrdio “prihvatljivost” ove inicijative za Moskvu.

– Dogovor o ovom pitanju postignut je u našim telefonskim kontaktima s američkom administracijom. S druge strane, američki predstavnici bili su u kontaktu s Kijevom – rekao je Ušakov.

Rekao je da je sporazum uslijedio nakon nedavnog telefonskog razgovora između Putina i Trumpa, tijekom kojeg su dvojica predsjednika “naglasila da su naše zemlje bile saveznici tijekom Drugog svjetskog rata, a također su razgovarali o mogućnosti primirja tijekom proslave Dana pobjede”.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky također je potvrdio prekid vatre i razmjenu zarobljenika, zahvalivši Trumpu i njegovom timu na “produktivnom diplomatskom angažmanu”.

Iranski prijedlog, koji američki predsjednik Donald Trump za sada odbija, podrazumijevao bi ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca za međunarodne plovidbe i okončanje američke blokade Irana, dok bi se pregovori o iranskom nuklearnom programu ostavili za kasniju fazu, rekao je visoki iranski dužnosnik. Među uvjetima je i priznanje Washingtona da Iran ima pravo obogaćivati ​​uran u nuklearne svrhe.

Govoreći pod uvjetom anonimnosti, visoki iranski dužnosnik rekao je kako Iran svoj posljednji prijedlog, koji poziva na odgodu nuklearnih pregovora, smatra značajnim korakom prema lakšem postizanju dogovora. Reuters.

Prema tom prijedlogu, rat bi završio uz jamstva da Izrael i SAD neće ponovno napasti Iran. Iran bi otvorio Hormuški tjesnac međunarodnom brodskom prometu, dok bi Sjedinjene Države ukinule blokadu iranskih luka.

Zatim bi se vodili pregovori o ograničenjima iranskog nuklearnog programa u zamjenu za postupno ukidanje sankcija. Istodobno, Iran zahtijeva da mu Washington prizna pravo na obogaćivanje urana u mirnodopske svrhe, čak i ako bi privremeno pristao obustaviti takve aktivnosti.

– U tom okviru pregovori o složenijem nuklearnom pitanju pomaknuti su u završnu fazu kako bi se stvorila povoljnija atmosfera – rekao je dužnosnik.

Trump je u petak rekao da “nije zadovoljan” najnovijim prijedlogom Irana, ne navodeći točno kojim se dijelovima protivi.

– Traže stvari na koje ne mogu pristati – rekao je novinarima u Bijeloj kući.

Washington je opetovano rekao da neće okončati rat bez dogovora o sprječavanju Irana da ikada dobije nuklearno oružje, što je bio glavni cilj koji je Trump naveo kada je u veljači pokrenuo udare usred nuklearnih pregovora. Iran, s druge strane, tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopski.

Još 2018. Trump je povukao SAD iz nuklearnog sporazuma koji je administracija Baracka Obame postigla s Iranom 2015. Tim je sporazumom Iran pristao smanjiti svoje zalihe urana za 98 posto i ograničiti razinu obogaćivanja na 3,67 posto, što je ispod razine potrebne za izradu nuklearnog oružja. Za rad nuklearnih elektrana obično je dovoljno obogaćenje između 0,7 i 5 posto, dok se za nuklearno oružje koristi uran obogaćen do oko 90 posto.

Reuters i druge novinske agencije već su prošli tjedan izvijestile da Teheran predlaže ponovno otvaranje tjesnaca prije rješavanja nuklearnih pitanja. Službenik je potvrdio da je taj vremenski okvir sada detaljno naveden u službenom prijedlogu koji je dostavljen Sjedinjenim Državama preko posrednika.

Četiri tjedna nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael prestali bombardirati Iran, još uvijek nije postignut dogovor o okončanju rata koji je do sada izazvao najveći poremećaj u opskrbi energijom u svijetu.

Iran je više od dva mjeseca blokirao gotovo sav pomorski promet iz Perzijskog zaljeva, osim vlastitih brodova, dok su Sjedinjene Države prošlog mjeseca uvele vlastitu blokadu brodovima koji isplovljavaju iz iranskih luka.

Zbog toga je Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih energetskih putova, i dalje ključna točka sukoba, a svaki zastoj u pregovorima dodatno produbljuje globalnu energetsku krizu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je telefonski razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o ratovima u Ukrajini i Iranu, rekao je savjetnik ruskog predsjednika.

Telefonski razgovor, koji je trajao više od sat i pol, održan je na inicijativu ruske strane, rekao je novinarima u Moskvi Jurij Ušakov, savjetnik ruskog predsjednika za vanjske poslove, piše Anadolija.

Putin je rekao da je Trumpova odluka o produljenju režima prekida vatre s Iranom ispravna i da će pružiti priliku za pregovore, pomažući stabilizaciji situacije.

– Vladimir Putin je skrenuo pozornost na neizbježne, izuzetno štetne posljedice ne samo za Iran i njegove susjede, već i za cijelu međunarodnu zajednicu ako SAD i Izrael pribjegnu nasilnim akcijama. I naravno, opcija kopnene operacije u Iranu čini se potpuno neprihvatljivom i opasnom – rekao je Ušakov.

Ušakov je naglasio da je Rusija čvrsto predana pružanju sve moguće pomoći diplomatskim naporima i predložio niz razmatranja usmjerenih na rješavanje razlika oko iranskog nuklearnog programa.

Što se tiče Ukrajine, Trump je istaknuo važnost što bržeg okončanja sukoba i spremnost da doprinese na bilo koji mogući način, navodi ruski savjetnik.

– Donald Trump vjeruje da je sporazum koji bi okončao sukob u Ukrajini već blizu – rekao je Ušakov.

Na Trumpov zahtjev, Putin je govorio o trenutnoj situaciji na frontu i ponovio svoj stav da će ciljevi vojne operacije biti postignuti u svakom slučaju, iako bi pregovarački ishod bio poželjniji.

Putin je predložio prekid vatre u Ukrajini 9. svibnja, na Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu, a Trump je tu ideju podržao.

– Vladimir Putin je obavijestio svog američkog kolegu o spremnosti da proglasi prekid vatre tijekom proslave Dana pobjede – rekao je Ušakov.

Predsjednici su razgovarali io izgledima za obostrano korisne projekte u gospodarstvu i energetici, istaknuvši da se već razmatra nekoliko velikih gospodarskih inicijativa između predstavnika dviju zemalja.

Dogovorili su se da će nastaviti održavati kontakte, kako osobne, tako i na razini svojih pomoćnika i predstavnika, rekao je Ušakov.

Putin je također izrazio žaljenje Trumpu zbog incidenta s pucnjavom na novinarskoj večeri u Bijeloj kući prošlog tjedna u hotelu u Washingtonu.

– Ruski čelnik oštro je osudio zločin, istaknuvši neprihvatljivost bilo kakvog oblika politički motiviranog nasilja – rekao je savjetnik ruskog predsjednika.

Prethodni javno potvrđeni telefonski razgovor ruskog i američkog predsjednika održan je 9. ožujka.

Razgovor je tada trajao sat vremena, a inicirala ga je američka strana, a razgovor je prvenstveno bio usmjeren na eskalaciju sukoba oko Irana, a dotaknuta je i situacija oko trilateralnih pregovora o rješenju za Ukrajinu.

Izraelska vojska izvela je zračne napade i topničko granatiranje diljem južnog Libanona rano u petak, unatoč nedavno najavljenom produženju primirja, izvijestila je libanonska nacionalna novinska agencija.

Izraelski ratni zrakoplovi pogodili su kuću u gradu Touline u okrugu Marjayoun u zoru, nakon čega je uslijedilo topničko granatiranje područja. Dodatni zračni napadi gađali su grad Kherbet Selm, objavila je agencija.

U okrugu Tira izraelski zrakoplovi izvršili su napade na periferiju Majdal Zouna, dok su noću napadnuti i visoravni Rihan u području Jezzine.

Napadi su uslijedili nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da je prekid vatre između Izraela i Libanona produljen za tri tjedna, nakon razgovora na razini veleposlanika u Bijeloj kući.

Desetodnevno primirje uz posredovanje SAD-a, koje je stupilo na snagu 16. travnja, trebalo je istjecati u nedjelju.

Od 2. ožujka izraelski prošireni napadi na Libanon ubili su više od 2200 ljudi i raselili više od milijun, prema libanonskim vlastima.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će produžiti primirje s Iranom dok Teheran ne podnese svoj prijedlog i dok se pregovori ne završe. To je obrat u odnosu na njegove ranije današnje izjave.

The Wall Street Journal objavio je da je Trump donio odluku nakon zahtjeva pakistanske vojne i političke elite, uključujući feldmaršala Asima Munira i premijera Shehbaza Sharifa.

Trump je ustvrdio da je iranska vlada “jako podijeljena”, dodavši da će SAD odgoditi planirane udare dok iranski predstavnici ne izađu s jedinstvenim prijedlogom.

– Primirje će se produžiti dok se ne podnese njihov prijedlog i dok se pregovori ne završe, na ovaj ili onaj način – rekao je.

Dodao je da je naredio američkoj vojsci da “nastavi blokadu i u svakom drugom pogledu ostane spremna i sposobna”.

Situacija oko mogućih pregovora SAD-a i Irana u Islamabadu iz sata u sat postaje sve neizvjesnija.

Dok se primirje u ratu u Zaljevu bliži kraju, nema potvrde da će izaslanstva uopće stići, a napetosti dodatno rastu nakon novih incidenata na moru i oštrih poruka iz Teherana, pišu svjetski mediji.

Prema američkim medijima, posebni izaslanik Steve Witkoff i savjetnik Jared Kushner viđeni su kako ulaze u Bijelu kuću, što se tumači kao znak intenziviranja konzultacija.

Oni su, uz potpredsjednika JD Vancea, dio tima koji bi trebao voditi američku delegaciju na eventualnim pregovorima.

U zgradu su ušli i ministar obrane Pete Hegseth i državni tajnik Marco Rubio, dok službenih informacija o putu iz Bijele kuće još nema, prenio je BBC.

Američki mediji, pozivajući se na anonimne izvore, navode da je putovanje izaslanstva zasad odgođeno. Nije jasno je li razlog nespremnost Irana da sudjeluje u pregovorima ili neslaganje oko uvjeta.

Predsjednik Donald Trump rekao je da želi postići “veliki dogovor”, ali je istovremeno rekao da ne planira produljiti primirje.

Očekuje se da bi se Trump mogao oglasiti o situaciji tijekom govora u Bijeloj kući.

Dodatno zaoštravanje retorike stiglo je iz Teherana. Ministar vanjskih poslova Abbas Araqhchi nazvao je američku blokadu iranskih luka “činom rata” i kršenjem primirja.

– Iran zna kako neutralizirati ograničenja i braniti svoje interese – rekao je Araqhchi.

Tenzije je dodatno podigla izjava Islamske revolucionarne garde.

Zapovjednik zračnih snaga Majid Mousavi upozorio je da bi iranski južni susjedi mogli pretrpjeti teške posljedice ako se njihovi teritoriji koriste za napade.

– Morat će se oprostiti od proizvodnje nafte na Bliskom istoku – rekao je Mousavi, dodavši da će Iran odgovoriti na svaku agresiju.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei rekao je da Teheran još nije odlučio hoće li sudjelovati u razgovorima.

Upad američkih snaga na iranski tanker i zapljenu još jednog broda nazvao je “pomorskim piratstvom i državnim terorizmom”, dovodeći u pitanje ozbiljnost Washingtona u pregovorima.

Kako se bliži kraj primirja, vremena za organiziranje sastanka gotovo da i nema. Let od Washingtona do Islamabada traje oko 14 sati, dok bi iranska delegacija iz Teherana mogla stići za svega nekoliko sati.

Budući da primirje istječe sutra navečer po američkom vremenu, sve je izvjesnije da će se odluka o pregovorima morati donijeti u zadnji čas – ili da do njih uopće neće doći.

Konačna odluka o tome hoće li Iran sudjelovati u mirovnim pregovorima sa Sjedinjenim Državama u Pakistanu još nije donesena, izvijestila je državna televizija IRIB pozivajući se na iransko ministarstvo vanjskih poslova.

Obje strane šalju proturječne poruke.

– Očekujem da ćemo bombardirati – rekao je danas Donald Trump, dok je predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf rekao da Teheran ima “nove karte na bojnom polju” koje još nisu otkrivene.

Zamjenik zadužen za komunikacije u uredu iranskog predsjednika rekao je da je “izbor iranskog naroda bio mir i stabilnost, dok neprijatelji očekuju nedjelovanje i predaju”.

U izjavi koju je prenijela poluslužbena agencija Mehr, rekao je kako se Iran “hrabro branio i nastavit će to činiti” protiv Izraela i SAD-a.

– Natjerat ćemo agresora na žaljenje i iskorijeniti samu želju da se takav bezobrazluk ponovi – dodao je.

Njegove izjave dolaze nekoliko sati prije isteka dvotjednog primirja između SAD-a i Irana, usred zastoja u pregovorima oko iranskog nuklearnog programa i trajnog završetka rata.

Čak i ako se primirje između SAD-a i Irana održi, veći rat će se vjerojatno nastaviti, kaže vođa jemenske pobunjeničke skupine Houthi.

U govoru koji je prenosila televizija, Abdel-Malik al-Huthi upozorio je da je eskalacija u regiji “potencijalno visoka” kako se “krhko” primirje bliži kraju.

– Nema sumnje da dolaze daljnje runde borbi jer je to samo primirje unutar kontinuiranog sukoba s neprijateljem – rekao je al-Huthi.

Raketni napad Hutija na Izrael prošlog mjeseca izazvao je zabrinutost da bi iranski saveznik u Jemenu mogao ponovno pokušati blokirati brodske rute kroz Crveno more kao što je to učinio tijekom genocidnog rata u Gazi.

Primirje između Izraela i Libanona, postignuto uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, na prvi se pogled čini korakom ka smirivanju situacije.

No, kad se zagrebe ispod površine, jasno je da to više izgleda kao kratka pauza nego početak pravog mira, navodi The National Interest u analizi.

Glavni problem je što strane u sukobu zapravo imaju potpuno različite ciljeve.

Izrael želi eliminirati Hezbollah, ali to nije lako ostvarivo jer Hezbollah nije samo vojna organizacija.

U Libanonu ima i političku i društvenu ulogu, duboko je ukorijenjen i uživa potporu dijela stanovništva. Zbog toga ga je gotovo nemoguće ugasiti konvencionalnim vojnim sredstvima.

Situaciju dodatno komplicira činjenica da Hezbollah uopće nije formalni dio sporazuma. Drugim riječima, jedan od ključnih aktera na terenu nije dužan poštovati prekid vatre.

Iako su libanonske vlasti pristale na dogovor, njihova je kontrola nad Hezbollahom ograničena, ostavljajući prostora za nastavak sukoba bez obzira na potpisani sporazum.

Napetost podiže i prisutnost izraelskih snaga u južnom Libanonu tijekom primirja. U Libanonu se to doživljava kao okupacija, pa je teško očekivati ​​da će takva situacija ostati mirna.

Osim toga, Izrael je zadržao pravo vojnog odgovora ako ocijeni da postoji prijetnja, što u praksi znači da bi borbe mogle ponovno početi svakog trenutka.

Ni povijest ne podržava optimizam. Slični sporazumi u prošlosti često su se kršili, a međusobno nepovjerenje je duboko.

Čak i kada postoji formalni dogovor, incidenti na terenu nisu rijetkost, pa je teško vjerovati da će ovoga puta biti drugačije.

Sve se to uklapa u širu regionalnu sliku, gdje su odnosi između Izraela i Irana, ali i sukobi na drugim frontama poput Gaze, dodatni izvor nestabilnosti.

Libanon se tako ponovno našao u ulozi jedne od ključnih točaka šireg sukoba, zaključuje se u analizi.