Bosna i Hercegovina nema ministarstvo zdravstva na državnoj razini, tako da entiteti, odnosno kantoni vode zdravstvenu politiku.

U državi postoji ukupno 12 ministarstava zdravstva, plus Odjel za zdravstvo pri Vladi Brčko Distrikta, a jedno od njih, krovno u Federaciji BiH, već gotovo četiri godine vodi Nediljko Rimac, HDZ-ov kadar 1990.

U svakoj ozbiljnoj državi ministar zdravstva vodi zdravstveni sustav.

U FBiH je u protekle četiri godine bilo daleko od ozbiljnog upravljanja tako važnim resorom.

Osvrćući se na Rimacov mandat, može se zaključiti samo jedno – federalni ministar zdravstva možda je bio zaokupljen nečim drugim, ali nikako svojim poslom.

Brojni problemi već godinama opterećuju javno zdravstvo, zbog čega svoja prava na prosvjedima često traže oni najugroženiji.

Evo nekoliko:

Liste čekanja onkoloških pacijenata na propisane terapije, koji na lijek ne bi smjeli čekati ni dana jer im on doslovno znači život, u jednom su se trenutku približile brojci od 2000.

Nekima od njih živote je spasila reakcija kantonalnih zdravstvenih vlasti, poput Kantona Sarajevo koji je prošle godine svojim zdravstvenim osiguranicima izdvojio novac za terapiju. Ali to je samo pokušaj gašenja požara i problem nije riješen. Na listama čekanja za lijekove u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH još su stotine onkoloških pacijenata iz drugih kantona.

Prema podacima udruge koja okuplja onkološke bolesnike, mnogi od njih nažalost ne dobiju lijek.

Oboljeli od rijetkih bolesti u FBiH, za razliku od onih koji žive u manjem bh. entitetu, prepušteni su sami sebi jer ih kao takve ne prepoznaje nijedan zakon u Federaciji niti bilo koji strateški dokument.

Predugo traje borba pacijenata za zakon. Prošle su dvije godine od kada je pri Federalnom ministarstvu zdravstva imenovano Povjerenstvo koje je imalo zadatak izraditi tekst prijedloga zakona o rijetkim bolestima.

U februaru ove godine iz Centra za rijetke bolesti za Faktor su rekli da do sada nisu imali niti jedan sastanak.

Bolesnici u Federaciji BiH, među kojima su i oni najteži, onkološki, godinama se liječe zastarjelim terapijama koje su u zapadnim zdravstvenim sustavima odavno prevaziđene.

Razlog je što lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana više od sedam godina.

Što za onkološkog bolesnika znači činjenica da se lista lijekova nije mijenjala sedam godina, najbolje govori primjer prof.dr.sc. Semira Bešlije, predstojnice Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), koja je ranije u razgovoru za Faktor izjavila da je vodič Američkog udruženja kliničkih onkologa (ASCO), prema kojem se liječe naši pacijenti, samo u 2024. godini mijenjan 14 puta.

Tako, dok su u zemljama regije, Europe i svijeta pacijentima dostupne najsuvremenije molekule, koje garantiraju uspješno liječenje, pacijenti u FBiH još uvijek se liječe zastarjelim terapijama, od kojih su neke već odavno prevaziđene.

O nedostatku citostatika suvišno je govoriti da oni nisu važna terapija u liječenju malignih bolesti. I u drugim zemljama se događa da klinički centar nema jedan ili dva lijeka, već da ih odjednom ima 10 i više, što je slučaj koji je svojstven samo našoj zemlji.

Koliko kasnimo s novim lijekovima govori i podatak Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, koji kaže da je u našoj zemlji za četiri godine registrirano samo osam inovativnih lijekova.

A pacijenti čiji se embriji i biološki materijal nalaze u zatvorenom Sjeverozapadnom medicinskom centru u Sarajevu već mjesecima vode bitku s Federalnim ministarstvom zdravstva.

Iako je Općinski sud u Sarajevu 18. lipnja naložio Federalnom ministarstvu zdravstva “stalno stručno pohranjivanje materijala u propisanim krio-uvjetima”, iz resornog ministarstva oglasili su se priopćenjem u kojem navode kako je “mjera Općinskog suda protivna važećim propisima i nije izvršna”.

Dodamo li tome da većina kliničkih centara i bolnica u FBiH radi u starim, dotrajalim zgradama u kojima vladaju loši uvjeti, kako za boravak pacijenata, tako i za rad zdravstvenih radnika, zastarjela medicinska oprema, duge liste čekanja na određene dijagnostičke procedure, nedostatak kadra, ali i osnovnih potrepština poput gaza, toalet papira…, ne treba biti previše pametan pa zaključiti da zdravstveni sustav u FBiH već odavno treba hitnu i radikalnu promjenu.

A toga su ovdje već odavno svi svjesni, osim prvog čovjeka zdravstva u FBiH, čini se.

Unatoč svemu navedenom, ministrica Rimac nedavno je istupila u jednom sarajevskom mediju i izjavila kako “zdravstvo nije u tako lošem stanju ako se realno gleda, a za sve je okrivila ‘nedavni’ rat iz kojeg je država izašla i korona virus”.

Nakon mjeseci, odnosno godina šutnje i izbjegavanja novinara, ministar se prije dva dana odvažio stati pred kamere i progovoriti o stanju u svom resoru.

Na kraju svog četverogodišnjeg mandata, umjesto da isporuči obnovljene bolnice, bolje uvjete liječenja, nove terapije, smanji liste čekanja na lijekove i preglede, Rimac je uputio veliku “ispriku” građanima, dodavši da su, zamislite, “zaslužili imati pravu informaciju”.

Pritom je zamjerio, kako je rekao, “neke medije da su zločesti, jer je za sve što se događa kriv ministar”, ne navodeći da se naprosto oglušio na brojne molbe novinara za intervjue, odgovore na pitanja i pojašnjenja u protekle četiri godine.

Dakle, prvom čovjeku zdravstva u FBiH za sve su krivi novinari.

– Nemojte mi zamjeriti, ali nemojte pisati ništa što ne valja. Vi ste vođa kada treba nekoga demonizirati. Od Ismeta Gavrankapetanovića uvijek ste me pratili u negativnom kontekstu. Nije to tako… Napišite nešto afirmativno – rekao je Rimac novinaru Faktora u listopadu prošle godine.

Ali osim pacijenata, predstavnika udruga pacijenata, novinara, pitanja, pisma, zahtjeve za sastanke slali su i federalni zastupnici.

Mnogi od njih rekli su nam da ne znaju kako ministar izgleda jer ga nikad nisu vidjeli da dođe na neku od sjednica Federalnog parlamenta na kojoj su se često postavljala goruća pitanja iz oblasti zdravstva.

– Premijer Nermin Nikšić, kao kormilar, trebao bi reagirati. Ali, ako ćemo pošteno, Nikšića gotovo da i nema na sjednicama Parlamenta – kazala nam je zastupnica (DF) Alma Kratina u julu 2024. godine.

Kako tada, tako i tijekom cijele prošle godine pa sve do srpnja ove godine.

I za kraj, federalni ministar zdravstva je svoj mandat prošao otprilike kao turistički vodič.

Uostalom, Rimac je to prije dva dana javno potvrdio pred kamerama rekavši da će se “njegov nasljednik morati puno više potruditi”.

Nakon ovakvog mandata, želimo mu, kao i svi mi, puno sreće!

Odbor za zdravstvo Parlamenta Federacije BiH nije se sastao tri mjeseca.

Unatoč brojnim problemima u zdravstvu većeg bh. entitetu, od lista čekanja najtežih, onkoloških bolesnika na propisane terapije, zastarjelih lijekova i opreme u javnim zdravstvenim ustanovama, do nedostatka kadra, Kolegij je svoju posljednju sjednicu održao 19. studenog prošle godine.

Nadležnosti, odnosno pitanja koja Povjerenstvo za zdravstvo razmatra su: razvoj i unapređenje sustava zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja građana, sustav financiranja zdravstvene zaštite, sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i druga pitanja iz oblasti zdravstva i zdravstva iz nadležnosti Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Amra Junuzović-Kaljić (NiP), zamjenica predsjednika Povjerenstva za zdravstvo FBiH, pravda se da se “Povjerenstvo sastaje kada se prikupi dovoljan broj materijala”.

– Ono što je inicijalna potreba za sastankom je određeni broj inicijativa i prijedloga koje UO razmatra, što je u biti bio i razlog zašto se nismo sastali od studenog prošle godine. Povjerenstvo radi po principu da se o određenim rješenjima raspravlja na sjednicama, a onda se na Saboru predlažu odgovarajuća rješenja – kaže Junuzović-Kaljić i dodaje da većinu članova Povjerenstva čine liječnici koji u potpunosti razumiju potrebe pacijenata.

S druge strane, predstavnici udruga koje okupljaju pacijente razočarani su ovakvim ponašanjem Povjerenstva za zdravstvo.

Iako ih, kako kažu, od aktualne vlasti ništa ne može iznenaditi, dodaju da su tračak nade polagali u članove uprave, među kojima su većina liječnici.

– Povjerenstvo za zdravstvo se ne sastaje mjesecima, a istovremeno se zdravstveni sustav Federacije BiH suočava sa ozbiljnim i svakodnevnim problemima – nedostatkom terapija, dugim listama čekanja, kašnjenjem u dijagnostici, neravnomjernom dostupnošću liječenja i potpunim izostankom sustavnih rješenja za najugroženije pacijente. Zamislite da se to dogodi u nekoj drugoj državi, a da oni koji su za to odgovorni ne snose posljedice. Kako je moguće da se tijelo nadležno za sagledavanje i praćenje stanja u zdravstvu ne sastaje mjesecima, a pacijenti se svakodnevno bore za svoje osnovno pravo, a to je pravo na liječenje – kaže Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u Bosni i Hercegovini.

Ako se Vijeće ne sastane – tko onda preuzima odgovornost za stanje u zdravstvu, upitao je Stefanišin.

– Dok se termini ne zakažu, pacijenti i njihove obitelji snalaze se kako znaju i umiju – posuđuju novac, traže terapije izvan sustava, mole za donacije i gube dragocjeno vrijeme. Zdravstvo ne može čekati politički komfor. Zato zahtijevamo hitno sazivanje sjednice UO za zdravstvo, javnu raspravu o ključnim problemima i konkretne zaključke s jasno definiranim rokovima. Transparentnost i odgovornost prema pacijentima nisu opcija – one su obveza. Zdravstveni sustav postoji zbog pacijenata, a ne obrnuto. Svaki dan nerada ima cijenu koju životom plaćaju najteži bolesnici – naglasio je Stefanišin.

Udruge pacijenata prošle su godine pokrenule inicijativu za održavanje tematske sjednice Federalnog parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o reformi zdravstvenog sustava.

Inicijativa je upućena Odboru za zdravstvo, odakle su odgovorili da je ideja dobra, ali, kako kaže Sead Sefić, ispred projekta “Glasaj za život” ništa više nije urađeno.

– Ovih dana ponovno ćemo im poslati žurni zahtjev, i to treći put, da se održi tematska sjednica o reformi zdravstva, ali ne forme radi, nego da to bude sjednica od koje će imati koristi i pacijenti i svi građani. Ono što smo svi mogli zaključiti gledajući kako se ti ljudi ponašaju na sjednicama, njihov stav je ležeran i to više nećemo tolerirati. Mi smo im jako čudni, jer inzistiramo na svojim idejama i želimo da se one provedu. Poručujemo da nećemo odustati – naglašava Sefić.

Dodajmo i kako je u međuvremenu došlo do promjene na čelu UO za zdravstvo.

Iako je do kraja prošle godine UO vodio HDZ-ovac Goran Opsenica, u međuvremenu ga je zamijenila stranačka kolegica Kristina Šimović, a njena zamjenica je Amra Junuzović-Kaljić.

Članovi odbora su: Goran Opsenica (HDZ), Hajrudin Kozarević (SDP), Ivan Boban (SDP), Safet Omerović (SBiH), Jasmina Biščević-Tokić (SDA), Dajana Čolić (DF), Mara Đukić (DF), Maja Uremović (Pokret za modernu i aktivnu Krajinu) i Begajeta Čaušević (SDA).

Junuzović-Kaljić kaže da je Opsenica zbog bolesti odstupio s čela Odbora za zdravstvo, a dijelom je tome pridonijelo i to što se nisu sastajali.