Kantonalni sud u Sarajevu osudio je danas Adnana Vuka, Maida Maslaka, Armina Husića i Ziju Novalića na ukupno 41,5 godinu zatvora.

Sud je donio i javno objavio presudu kojom su proglašeni krivima za sudjelovanje u organiziranoj skupini ljudi, s ciljem neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga te za neovlaštenu proizvodnju, preradu i stavljanje u promet te držanje i prenošenje droga u svrhu prodaje, a Maid Maslak je bez odobrenja nadležnog tijela držao vatreno oružje za koje je potrebno odobrenje.

Od optuženika je oduzeto oko 75 kilograma opojne droge.

Za navedena kaznena djela sud je optuženike osudio na sljedeće kazne:

Adnan Vuku je osuđen na šest godina zatvora zbog kaznenog djela organiziranja grupe ljudi s ciljem neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, a za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama dobio je sedam godina zatvora te je osuđen na jedinstvenu kaznu od 12 godina.

Maid Maslak osuđen je na šest godina zatvora za kazneno djelo organiziranja grupe ljudi s ciljem neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, devet godina za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, te još dvije i pol godine za neovlašteno držanje oružja. Osuđen je na jedinstvenu kaznu od 16 godina i šest mjeseci zatvora.

Zijad Novalić je osuđen na četiri godine zatvora zbog kaznenog djela organiziranja grupe ljudi s ciljem neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, a za neovlaštenu proizvodnju i stavljanje u promet droga dobio je još tri godine, te mu je izrečena jedinstvena kazna od šest godina zatvora.

Armin Husić je osuđen na tri godine zatvora zbog kaznenog djela organiziranja grupe ljudi s ciljem neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, a za neovlaštenu proizvodnju i stavljanje u promet droga dobio je još pet godina zatvora te mu je izrečena jedinstvena kazna od sedam godina zatvora.

Optuženicima Adnanu Vuku i Maidi Maslak u kaznu zatvora od 25. lipnja 2024. godine, te Ziji Novaliću od 26. lipnja 2024. godine, do upućivanja u zatvor uračunat će se vrijeme provedeno u pritvoru.

Optuženicima Adnanu Vuku, Maidi Maslak i Ziji Novaliću produžen je pritvor nakon izricanja presude, koji može trajati još devet mjeseci, računajući od dana objave presude, odnosno 05.05.2026.

Riječ je o prvostupanjskoj presudi na koju stranke i branitelji mogu uložiti žalbu, priopćeno je iz Kantonalnog suda u Sarajevu.

Novinari Detektora sedmicama su, pod krinkom, razgovarali s prodavačima sintetičkih droga koje se povezuju s Kinom. Ovi razgovori otkrili su kako i na koji način se ove ilegalne supstance, od kojih su neke i u najmanjim količinama smrtonosne, oglašavaju i stižu na Balkan legalnim kanalima distribucije.

“Mi šaljemo iz Španije i možemo poslati u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju… U roku od tri četiri dana… Ovo su ilegalne transakcije… Moramo da zaštitimo naše kupce…”.

Ovo su samo neki od odgovora prodavača koje su novinari Detektora dobili tokom višesedmičnog istraživanja lanaca prodaje sintetičke droge nitazen na Zapadnom Balkanu.

Zapadne agencije su navele da se većina nitazena zaplijenjenih u Evropi i Ujedinjenom Kraljevstvu može pratiti do laboratorija u Kini, a neke od kompanija u toj zemlji predmet su optužnica u SAD-u.

Novinari Detektora pronašli su na internetu na desetke oglasa u kojima se nitazen nudi na prodaju. Predstavljajući se kao zainteresovani kupac pod imenom Boro M. i komunicirajući nekoliko nedjelja s prodavačima, online trag je novinare odveo do Kine.

Komunikacija sa svim prodavcima nitazena prekidana je iz etičkih razloga kada se od novinara koji su se lažno predstavili očekivalo da finaliziraju porudžbinu o kojoj su se raspitivali.

Ruggero Scaturro, viši analitičar Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), upozorio je za Detektor da evropsko iskustvo više nije hipotetičko, te da je od 2019. godine najmanje 21 zemlja prijavila pojavu nitazena.

– Zapljene su brzo porasle, a detekcija nitazena u prahu utrostručila se na 10 kilograma u 2023. Također su povezani sa klasterima predoziranja i smrtnim slučajevima, posebno tamo gdje se prodaju kao lažni oksikodon, benzodiazepini ili čak heroin – navodi Scaturro.

Prema podacima nacionalnih i međunarodnih agencija za suzbijanje trgovine drogama u Velikoj Britaniji, Evropskoj uniji i Sjevernoj Americi, nitazen je do sada uzrokovao stotine smrtnih slučajeva u ovim regijama.

Ova sintetička droga je do 40 puta snažnija od fentanila i do 500 puta snažnija od heroina.

Analizirajući gotovo trideset oglasa koji se odnose na BiH, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru, novinari Detektora otkrili su kako je ova opasna vrsta opijata dostupna kroz legalne internet oglašivače, kako oni koji se predstavljaju kao prodavci takve droge slobodno komuniciraju sa kupcima nudeći im dostavu i redovnim poštanskim kanalima.

U oglasima se, pored drugih opijata, najčešće nude i protonitazen, isotonitazen i metonitazen, što su podvrste nitazena koje se razlikuju u jačini.

Nazivi droga u oglasima koje je Detektor analizirao najčešće su ispisani jarkim crvenim i žutim slovima na reklamnom flajeru. Praćeni su fotografijama mladih djevojaka iz Azije, nalijepljenih uz fotografije praškastih materija različitih boja i u različitim pakovanjima. Ovakvi oglasi, ispisani na bosanskom, hrvatskom, srpskom i engleskom jeziku, navode da garantuju brzu dostavu “robe” i diskretnost.

U jednom od oglasa na stranici malioglasi.rs, korisnik “adking”, sa historijom oglašavanja više od 4.000 različitih usluga i predmeta, od kultivatora i mreža za fudbalske golove, preko kuće u Trebinju, ponudio je i nitazen.

Oglas nudi kontakt-telefon za komunikaciju putem WhatsAppa, Telegram kanal pod nazivom @DHlabo i kod za komuniciranje putem Threeme, ultra-sigurne švicarske aplikacije za dopisivanje, koja ne zahtijeva broj telefona ili e-mail za registraciju.

Koristeći lažni broj i identitet, novinari Detektora stupili su putem WhatsAppa u kontakt sa osobom koja se krije iza oglasa, interesujući se za kupovinu nitazena.

– Da, šaljemo u Evropu. Mi šaljemo iz Španije – odgovorio je prodavač nakon što je potvrdio da prodaje nitazene.

Na pitanje da li bi takav proizvod mogao poslati na Balkan, recimo u BiH ili Srbiju, prodavač je odgovorio potvrdno uz, link online prodavaonice u kojoj je protonitazen izlistan uz kristalni metamfetamin, heroin, tramadol.

Cijena za protonitazen je 105 eura za deset grama. Moguće ga je kupiti u kvantitetima od 25, 50, 100, 250 i 500 grama, te jednog kilograma koji košta 2.220 eura.

U opisu proizvoda se čak i navodi da proizvod nosi smrtonosne rizike, jer je do 200 puta snažniji od morfijuma. Dodaje se kako može izazvati respiratornu depresiju koja mozak tjera da “zaboravi” disati, otpornost na lijekove protiv predoziranja, ukočenost mišića grudnog koša, te ovisnost i visok rizik od oštećenja mozga.

Prodavač je bio uporan u prodaji tokom komunikacije s novinarima Detektora.

– Najčešće koristimo FedEx i DHL. Iz Španije u BiH može stići za maksimalno tri do četiri dana – bio je njegov odgovor na pitanja o načinu slanja paketa.

Kako je tvrdio, i ranije je slao takve pakete u BiH, te je siguran da može dostaviti protonitazen. Ipak, nepovjerljiv je nakon pitanja da obezbijedi dokaze.

– Ovo je ilegalna transakcija i naši kupci vjeruju nam da ćemo uvijek čuvati njihove kontakte kao povjerljive. Nije važno koliko naručujete. Moramo da zaštitimo naše kupce. Možete biti policija, ne znamo – dodao je.

Nakon uvjeravanja, stigla je poruka da “shvata našu zabrinutost” i dostavlja dokument o dostavi jednog od paketa iz njegovog sjedišta u BiH. Detektor nije mogao nezavisno potvrditi autentičnost dokumenta, slikanog telefonom.

U njemu se tvrdi kako je korisnik DH Research Labo poslao paket, putem brze pošte DHL, na adresu Homoljska Ćuprija, Zeničko-dobojski kanton.

Kako se tvrdi, paket čija je težina iznosila 89 grama je u BiH dostavljen avionom.

Prodavac koji je za sebe tvrdio da je iz Španije, što Detektor također nije mogao potvrditi, rekao je novinarima da su njegove cijene dobre i kako će ponuditi i popust za narudžbe veće od dva kilograma.

Iz vodeće njemačke kurirske i logističke kompanije DHL za Detektor su pojasnili da je presretanje ilegalnih supstanci odgovornost carinskih i organa za provođenje zakona.

U pisanom odgovoru su naveli da i sami imaju sisteme provjere i kontrole, te procese osmišljene za sprečavanje zloupotrebe njihovih transportnih mreža, ali da nisu u mogućnosti otkriti na koji način to rade zbog sigurnosnih razloga.

Na upit da li su ranije otkrili pošiljke sa nitazenima, niti da li kompanija ima razvijene sisteme za detekciju sintetičkih opijata nisu dali odgovor.

– DHL će nastaviti blisko sarađivati s organima za provođenje zakona i carinskim organima širom svijeta kako bi identificirao, procijenio i odgovorio na promjenjive prijetnje u globalnom lancu snabdijevanja” – zaključili su iz ove kompanije.

Iz kompanije FedEx za Detektor su, u pisanom odgovoru, rekli da oni ne toleriraju korištenje njihove mreže u ilegalne svrhe i da zbog toga na snazi imaju snažne sigurnosne procedure i procedure usklađenosti.

– U potpunosti sarađujemo s carinskim i organima za provođenje zakona širom svijeta i ne komentarišemo konkretne pošiljke, sigurnosne mjere ili tekuće istrage – naveli su iz FedEx-a.

Vlasnik “malioglasi.rs”, na kojem “adking” oglašava nitazen, novinarima se predstavio kao Andrija. U pisanom odgovoru je kazao da nije primijetio da ovakvi oglasi postoje, niti da ga je iko ranije kontaktirao u vezi s njima.

– Svi oglasi se provjeravaju i ručno objavljuju od prošle godine, ali u starijoj verziji sajta od prije dvije godine i više, čiji su ostaci još uvijek na sadašnjem sajtu, to nije bilo tako pa je tu bilo svega i svačega objavljenog – dodao je Andrija.

Oglas koji promovira prodaju nitazena iz ovog oglasnika obrisali su nakon Detektorovog upita, kao i nekolicinu sličnih koji su promovirali prodaju opijata.

– Slični oglasi povremeno se pokušaju objaviti, što će reći da ta operacija i dalje traje, ali s obzirom da ih sada ručno svaki dan provjeravam, odmah ih brišem – naveo je Andrija.

Još devet prodavaca ponudilo je zainteresovanom kupcu iza kojeg su bili novinari Detektora svoje usluge uz tvrdnje kako imaju “odličnu robu”, te kako nude diskretnu dostavu bilo gdje u svijetu.

Većina ih je navela da pakete mogu dostaviti u roku od nekoliko dana. Dva prodavca tvrdili su da dostave vrše iz Evrope, a jedan od njih precizirao je da svoje pakete šalje iz Gruzije.

Tri prodavca dostavili su navodne dokaze o slanju paketa u Brazil, Veliku Britaniju i Meksiko, tvrdeći da je to dokaz njihove legitimnosti u svijetu prodaje nitazena.

Jedan od prodavaca, s kojim su novinari komunicirali putem Telegrama, koji je insistirao na prodaji nitazena, rekao je da svoju robu sigurno može poslati u BiH. On je naveo i da plaćanja prima u kriptovalutama.

– Minimalna porudžbina je 175 eura. (…) Sa poštarinom to bi ukupno bilo 200 eura – pojasnio je.

Tvrdio je i kako su njegovi paketi stoprocentno nevidljivi i da je nemoguće da ih otkriju policija ili carina.

– Brate, mi radimo stopostotno dvostruko vakuumsko zatvaranje i dobiješ ga bez problema – dodao je i objasnio da je procedura takva da se narudžbina plaća unaprijed.

Nakon duže razmjene poruka, ponudio je i, kao znak povjerenja, uplatu pola novca prije isporuke, a ostatak po preuzimanju paketa.

Njegove poruke prate i fotografije za koje tvrdi da su zadovoljni kupci, koji su već preuzeli svoje pakete.

Njegov oglas, objavljen u maju 2025. godine, novinari su pronašli na oglasnoj mreži “ASoglas”.

Vlasnik oglasa na ovom servisu aktivan je od decembra 2024, a objavu u kojoj uz brojne druge opijate prodaje i protonitazen zaveden je u kategoriju “Satovi”. Sam korisnik navodi da je iz Rijeke u Hrvatskoj.

Njegov Telegram nalog otkriva da ova osoba nudi prodaju različitih drugih vrsta opijata, poput gljiva i marihuane. Nekoliko fotografija prikazuje pakete spremne za otpremanje i korisnike koji preuzimaju ove pakete, kao i oružje.

Na jednoj fotografiji vidljive su i koordinate gdje se tvrdi da je jedan od paketa dostavljen. Novinari Detektora utvrdili su da je riječ o lokaciji u rezidencijalnom naselju u ulici Windsor Cres, nadomak grada Bristol u Velikoj Britaniji.

Novinari Detektora svim prodavcima na kraju razgovora predstavili su se stvarnim identitetom, a oni koji su odgovorili odbili su razgovor o tržištu nitazena na Zapadnom Balkanu. Neki od njih su za razgovor tražili novac ili da novinari kupe nitazene koje nude. Jedan je naveo da “on ništa ne dobija tim, osim rizika za sebe i svoj posao”.

Dejan Spasojević iz “ASoglasa” u RS-u za Detektor je rekao kako nisu primijetili da je profil koji je objavljivao ovakav oglas problematičan, te da će odmah po saznanju obrisati i oglas i profil koji ga je oglašavao.

Dodao je kako, zbog ovakvih slučajeva, ubuduće planiraju uvesti dodatna ograničenja, kojim bi spriječili objavljivanje oglasa sa spornim artiklima.

– Nikada nismo podržavali ništa protivzakonito, pa nam je neprijatno što se ovakvi oglasi pojavljuju – naveo je Spasojević.

Veliki broj oglasa, u kojima prodavci nude nitazene, Detektor je pronašao u Crnoj Gori putem oglasnika “prodajemkupujem.me”. Nakon što su ih novinari kontaktirali putem društvene mreže Instagram, ovaj oglasnik obrisao je sve oglase koji su promovirali prodaju nitazena. Neki od oglasa na ovom portalu su obrisani i prije upita Detektora.

– Sada vidimo poruku. Brišemo sve ovog momenta – kratko su odgovorili u privatnoj poruci iz ovog oglasnika, bez pružanja komentara o tome da li su bili ranije svjesni promocije nitazena na njihovim servisima.

Puteve nitazena u Evropi ranije su istraživali i novinari međunarodne istraživačke mreže Bellingcat, koji su otkrili da nitazeni porijeklom iz Kine stižu na ovaj kontinent putem legitimnih kurirskih službi.

Connor Plunkett, istraživač Bellingcata koji je radio na ovoj priči za Detektor kaže kako ga je tokom rada najviše pogodilo koliko su prodavači bili smjeli.

– Ono što smo vidjeli jeste da se ovi prodavači oglašavaju na internetu, na vlastitim web stranicama, društvenim mrežama i legitimnim platformama za e-trgovinu, hvaleći se svojom sposobnošću da sigurno dostavljaju u Evropu – rekao je Plunkett u pisanom odgovoru.

Prema nalazima tog istraživanja nitazeni su se, od 2019. godine, pojavili u najmanje 20 evropskih zemalja, otprilike u vrijeme kada je porastao i broj smrtnih slučajeva od predoziranja povezanih s tom drogom.

Iako se istraživanje Bellingcata nije fokusiralo na Zapadni Balkan, Plunkett smatra da bi taktike koje prodavci koriste mogle biti iste kao i bilo gdje drugdje u svijetu.

– Mislim da upornost ove vrste online prodavača pokazuje da imaju kontinuirani uspjeh. Ako to funkcionira za jednu sintetičku supstancu, onda postoji svaki razlog da se misli da će funkcionirati i za druge – naglasio je Plunkett.

Kao i u slučajevima koje je Bellingcat razotkrio, iza nekoliko oglašivača koji nude sintetičke opijate na Zapadnom Balkanu stoje online prodavaonice, otkrio je Detektor.

Svaka od njih nudi prodaju “istraživačkih hemikalija”, među kojima se nalaze i nitazeni.

Stvarni vlasnici sakriveni su za javnost, ali je moguće pronaći podatke o serverima na kojima se nalaze njihovi podaci. Sve tri registrovane su u tri različite zemlje – Litvanija, Kina i Malezija.

Vlasnik prodavaonice “larsaarup.com” prikriven je, ali meta podaci stranice pokazuju da ona koristi IP adresu sa Kipra, kao i da stranica koristi hosting servise litvanske kompanije Hostinger Operations UAB, kod koje je i kupljena domena.

Nakon upita Detektora o ovoj online prodavaonici, kompanija Hostinger Operations UAB uklonila je tu web stranicu zbog kršenja uslova korištenja. Iz kompanije su u pisanom odgovoru pojasnili kako nisu imali saznanja, niti ranije prijave o ovoj prodavaonici, jer ne vrše proaktivni monitoring cjelokupne infrastrukture kojom upravljaju.

– Oslanjamo se na kombinaciju internih sistema, eksternih signala i izvještaja od korisnika, partnera i pouzdanih upozoritelja da bismo otkrili potencijalnu zloupotrebu, uključujući ilegalnu trgovinu kontroliranim supstancama – dodali su iz kompanije.

Naveli su i da zbog zakonskih ograničenja nisu u mogućnosti da podijele informacije o vlasniku sajta, ali da sarađuju sa policijskim agencijama, kojima takve informacije pružaju.

Online prodavaonica “Genlabschemicals.com” registrirana je u Maleziji, a kao krajnji korisnik navedena je osoba Hans Chicago, sa adresom 3075 Limer Street u Chicagu. Provjerom dostupnih podataka novinari Detektora nisu mogli utvrditi da ova adresa ili vlasnik postoje.

Trag treće prodavaonice vodio je do Kine. Pod nazivom “suppliersyjl.com” registrirana je kod Alibaba Cloud Computing LTD, ali bez imena krajnjeg korisnika. Sadržaj stranice ipak nije pohranjen kod ovog kineskog tehnološkog giganta, već se oslanja na kinesku marketinšku platformu Globalso, specijaliziranu za povezivanje kineskih proizvođača s globalnim tržištem.

Predstavnik prodavaonice odgovorio je na upite novinara, nudeći im prodaju droge i potvrđujući da je mogu poslati u BiH, ali nakon zvaničnog upita za razgovor o prodaji nitazena prestao je odgovarati.

Alibaba i Globalso nisu odgovorili na upite Detektora.

Kako se vidi, vlasnik stranice je iz kineske provincije Sichuan. Na samoj internet stranici navodi se da je prodavaonica povezana sa kompanijom Dejuru Pharmaceutical Co., Ltd. sa adresom u 863 Park, u kineskom gradu Zhengzhou.

Pretraga imena ove kompanije ne pokazuje da postoji ni u jednom zvaničnom registru. Google pretraga vodi samo na ranije pomenutu online prodavaonicu. Na adresi koja je navedena na sajtu nalazi se jedan od kineskih nacionalnih tehnoloških parkova, fokusiran na visoku tehnologiju i inovacije.

Ova online prodavaonica svoje proizvode nudi na čak 107 jezika, među kojima su zastupljeni svi jezici zemalja Zapadnog Balkana, na ćiriličnom i latiničnom pismu.

U verziji na bosanskom jeziku, novinari Detektora vidjeli su da je sa ovom stranicom povezana kompanija Hebei Shengyuan Jinlong Imp. & Exp. Co., Ltd. Ni ova kompanija ne postoji u zvaničnim registrima, te pretraga do nje također vodi samo na stranicu prodavaonice.

Analizom sadržaja, vidi se da ova online prodavaonica koristi različite fotografije drugih kompanija, kako bi sebe lažno predstavila potencijalnim kupcima.

Osim ove tri, u jednom od oglasa u kojem se nitazen prodavao na stranici “halooglasi.com” navedena je i online prodavaonica “amarvelbio.com”, koja više nije aktivna.

Ovu domenu, u junu 2023. godine, zaplijenila je Američka agencija za borbu protiv droge (DEA), jer je služila kao glavni online kanal kineske kompanije Hubei Amarvel Biotech za globalnu prodaju prekursora za fentanil, sa posebnim fokusom na SAD i Meksiko.

Ključni ljudi ove kompanije, prema Ministarstvu pravde SAD-a, uhapšeni su u junu 2023. godine u okviru tajne akcije DEA i potom dvije godine kasnije osuđeni na 25 godina zatvora zbog trgovine fentanilom.

Iz “Halo oglasa” nisu odgovorili na upit Detektora.

Iako su oglasi, koje su novinari Detektora otkrili i analizirali, prilagođeni jezicima zemalja Zapadnog Balkana, većina online prodavaonica je na engleskom jeziku. Taj jezik koriste i svi prodavci koje je Detektor kontaktirao.

Iz Ministarstva za unutrašnje poslove Republike Hrvatske pojasnili su kako do sada u ovoj zemlji nisu imali evidentiranih zapljena droga iz skupine nitazena.

U pisanom odgovoru naveli su kako intenzivno, kroz Europol, sarađuju u globalnoj koaliciji borbe protiv sintetičkih droga, među kojima su nitazeni i fentanil, posebno sa američkom DEA-om. Istovremeno, naveli su, sve institucije na državnom nivou rade sa kompanijama koje se bave prometom poštanskih pošiljki i paketa kako bi adekvatno odgovorili ovom problemu.

– Svi unutar nacionalnog sistema upoznati su s opasnostima zloupotrebe fentanila i nitazena, pa i Carina i Hrvatska pošta, te pravne osobe koje rade u luci Rijeka i Ploče, vezano uz promet roba – dodali su iz MUP-a Hrvatske.

Iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštva Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na upite Detektora o eventualnim saznanjima ili operativnim akcijama u vezi sa prodajom ili distribucijom nitazena u BiH.

Detektor je upite poslao i ministarstvima unutrašnjih poslova Crne Gore i Srbije, ali do objave ovog teksta odgovori nisu stigli.

Prisustvo ove sintetičke droge na tržištu Zapadnog Balkana ne prepoznaju ni domaći, ali ni međunarodni izvještaji o trgovini opijatima.

Ruggero Scaturro smatra da nepostojanje javnih dokaza o nitazenima na tržištu Zapadnog Balkana ne mora nužno značiti da oni nisu prisutni, nego da postoji velika šansa da kapaciteti otkrivanja i praćenja nisu na zadovoljavajućem nivou.

On je posebno istakao upravo činjenicu da trgovci nitazenima radije koriste digitalne i fragmentirane modele distribucije, u kojima su tradicionalne puteve zamijenile internet stranice, šifrirane aplikacije za razmjenu podataka i kurirske službe.

– Kina kao zemlja je bila važan izvor sintetičkih prekursora i gotovih supstanci, ali modelom ne dominiraju uvijek klasične mafijaške orgaizacije. U mnogim slučajevima, čini se da se prodavači oslanjaju na manje, fleksibilne online mreže i dobavljače – objasnio je Scatturo.

Prema njegovim riječima, jedan od najčešćih problema je činjenica da se često prodaju jako male količine, koje je lako sakriti i teško identificirati bez ciljane inteligencije i naprednog skrininga. Zbog toga su, dodaje, paketni i kurirski sistemi postali centralni dio tržišta, jer je obim pošiljki veliki, zbog čega je i sistematska inspekcija nemoguća.

– Nitazeni nisu uvijek obuhvaćeni rutinskom toksikologijom ili standardnim terenskim testovima, osim ako laboratorije nisu posebno opremljene da ih traže. Na Zapadnom Balkanu to vjerovatno znači da bi se neki slučajevi mogli propustiti, kako u zaplijeni, tako i u obdukcijskoj analizi – zaključuje Scaturro.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) danas su u akciji kodnog naziva „Zid“ lišili slobode sedam osoba, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga propisano Kaznenim zakonom Republike Srpske.

Uhićene osobe će nakon kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenih biti predate u dalju nadležnost Okružnom tužiteljstvu Doboj, pod čijim su nadzorom i provođene aktivnosti na terenu.

Pretresi stanova, pomoćnih prostorija i pokretnih stvari izvršeni su u Brčkom, Pelagićevu, Lončarima i Obudovcu na 12 lokacija, pri čemu je pronađeno i privremeno oduzeto oko 4,5 kilograma marihuane, blizu 400 grama kokaina, četiri automobila, pištolj i drugi predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u daljem postupku.

Navedene aktivnosti provedene su po naredbi Okružnog suda u Doboju, au suradnji s policijskim službenicima Granične policije BiH, MUP-a RS i Policije Brčko distrikta BiH, priopćeno je iz SIPA-e.

Službenici Federalne uprave policije jučer su na terenu Kanton Sarajevo pod nadzorom Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, a po nalogu Općinskog suda u Sarajevu, proveli akciju kodnog naziva „Vranduk“, te uhitili bivšeg policajca DL (1980.), državljanina Republike Srbije, za kojim je ta država raspisala nacionalnu potragu zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti i primanja mita, gdje je osuđen na tri godine zatvora.

Navedena osoba se sumnjiči da je počinila kaznena djela neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz članka 238. i nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih tvari iz članka 373. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

Obavljena je pretraga osobe i stana te je pronađeno i privremeno oduzeto oko 1,5 kg heroina, blizu 600 grama kokaina, krivotvorene isprave Republike Slovačke, vaga za precizno vaganje, pribor za pakiranje, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu s izvršenjem navedenih kaznenih djela.

Uhićena osoba je privedena u službene prostorije Federalne uprave policije radi kriminalističke obrade, te će uz izvještaj o počinjenom kaznenom djelu biti predana nadležnom tužiteljstvu, priopćeno je iz Federalne uprave policije.

Općinski sud Tuzla prihvatio je prijedlog Kantonalnog tužiteljstva Tuzlanskog kantona i odredio jednomjesečni pritvor Selveru Smajiću (39), nastanjenom na području Živinica, zbog sumnje da je počinio kazneno djelo sprječavanje službene osobe u vršenju službene radnje i neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

Smajić se sumnjiči da je 19. decembra u naselju Miladije u Tuzli, nakon što je uočio policijske službenike u obilježenim vozilima MUP-a TK sa upaljenim rotacionim svjetlima, koji su otišli da kontrolišu njegovo vozilo i liše ga slobode zbog ranije raspisanih potraga, upotrebom sile i opasnom vožnjom pokušao spriječiti policijske službenike u vršenju službene dužnosti.

Pritom su lakše ozlijeđena dva policajca, a na dvojici službenika i jednom parkiranom vozilu pričinjena je materijalna šteta. Nakon toga osumnjičeni je uhićen.

Pregledom vozila kojim se koristio osumnjičeni pripadnici policije pronašli su više paketa s blizu 560 grama opojne droge amfetamin, oko 150 grama marihuane, digitalnu vagu, pištolj, veću količinu novca, kao i druge predmete koji se dovode u vezu s počinjenjem kaznenih djela.

U trenutku hapšenja za Smajićem je bilo aktivno osam policijskih i pravosudnih potraga, od čega dvije potrage Kazneno-popravnog zavoda Zenica, vezane za zlouporabu i prodaju droga.

Nakon kriminalističke obrade koju su izvršili pripadnici Odsjeka kriminalističke policije PU Tuzla, osumnjičeni je uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predat u nadležnost tužiteljstva.

Postupajući tužitelj donio je naredbu o provođenju istrage i ispitao osumnjičenog, saopćeno je iz Tužilaštva TK.

Policijski službenici MUP-a Tuzlanski kanton Jučer je u naselju Miladije u Tuzli SS (1986.) iz Živinica lišio slobode osam aktivnih potraga policijskih i pravosudnih organa, od kojih su dvije potrage KPZ Zenica, a u vezi sa zlouporabom i prodajom droga.

Kako je saopćeno iz MUP-a TK, policija ga je primijetila u vozilu u pokretu, ali se on oglušio o njihovu naredbu da zaustavi vozilo i pokušao je pobjeći. Intervencijom policije zaustavljen je i stavljen pod kontrolu.

Po naredbi Općinskog suda u Tuzli pretreseno je vozilo i SS i osoba koja se nalazila u njemu.

20 PVC paketa sa spidom od 1,5 kilograma, 13 PVC paketa sa oko pola kilograma kanabisa, pištolj u ponovljenom položaju sa metkom u cijevi i spremnik za municiju sa pet metaka, dvije digitalne vage za precizno mjerenje, 2.760 eura, 49.140 KM, tri mobilna telefona sa SIM karticama, GPS uređaj, kao i drugi predmeti koji se dovode u vezu. zlouporabe droga.

Pronađene tvari bit će predmet potrebnih vještačenja, nakon čega će se, kao i ostali dokazi, koristiti u daljnjem tijeku postupka, dodaje se u priopćenju.

Po nalogu dežurnog tužitelja, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i kazneno djelo sprječavanje službene osobe u vršenju službene radnje, lišen je slobode SS, koji će uz izvještaj o počinjenom kaznenom djelu biti predat u nadležnost Kantonalnog tužiteljstva TK-a na dalje postupanje.