Osvanuo je sunčan dan u Bosni i Hercegovini. No, čini se da to neće dugo trajati. Od sredine dana očekujemo umjeren razvoj naoblake, što će uvjetovati prolaznu kišu i pljuskove praćene grmljavinom.

Oko rijeka i po kotlinama lokalno će biti magle. Vjetar slab do umjeren, uz pojačane pljuskove sjevernog i pojačanog, promjenljivog ili južnog smjera.

Najviša temperatura zraka od 15 do 20, u višim predjelima do 10 stupnjeva Celzijevih, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Slično vrijeme očekuje se i tijekom vikenda.

Kada pogledamo kroz prozor, proljeće kao da je stiglo, dani su sve duži i sunčaniji, ali jutra u Bosni i Hercegovini su problem. Još uvijek su cool. Mraz se javlja danima prije prvih zraka sunca, pa naši “stari” često spominju “staru” izreku “Led nikad nije stariji od snijega”. Doslovno – više snijega moglo bi pasti u ožujku, travnju ili svibnju.

Bakir Krajinović, klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda, za Faktor pojašnjava da u ovoj narodnoj mudrosti itekako ima istine, a to se i ranije pokazalo. Podaci prikupljani godinama na meteorološkim stanicama pokazuju da ožujak u BiH, kako kaže, često zna biti iznenađujuće hladan i snježan.

– Kada se pogledaju podaci o apsolutnim minimumima temperature, zraka i maksimalne visine snijega, treba naglasiti da su minimumi u ožujku između minus 26°C i minus 16°C u Bosni i Hercegovini. U tom su mjesecu zabilježene i maksimalne visine snijega do 100 centimetara. U travnju snijeg zna doseći i do 50 centimetara, dok se minimalne temperature spuštaju ispod minus 10 – pojašnjava Krajinović.

Iako je snijeg u svibnju rijetka pojava, takvi slučajevi se ipak bilježe. Tako je, podsjeća Krajinović, 9. maja 2012. godine u Sarajevu izmjereno devet centimetara snijega, dok je u Bihaću 1957. godine u svibnju palo čak 12 centimetara snijega.

– Apsolutni minimumi temperatura zraka kreću se od minus 3°C do 0°C, tako da ta narodna izreka, odnosno narodno vjerovanje stoji i može se uzeti kao osnova, odnosno može se uzeti kao nešto što je vrlo blizu istini kada su u pitanju činjenični podaci prikupljeni na našim meteorološkim stanicama. Proljeće je prijelazno razdoblje kada su mogući iznenadni prodori hladnog zraka, no kako sezona odmiče, takvi su ekstremi sve rjeđi – kaže.

Dobra je vijest, kaže, da snijega, barem za sada, nema na vidiku. Prema prognozama, sljedećih dana očekuje nas stabilno i sunčano vrijeme, uz blagi pad temperatura oko 20. ožujka.

– Zatim se očekuje hladnije razdoblje, ali ništa značajno što bi moglo poremetiti proljetno vrijeme – tvrdi.

No, kako kaže, u našim krajevima snijeg nikada ne treba potpuno otpisati – pa ni u proljeće.

– Svima je jasno da nas snijeg ne smije iznenaditi ni u svibnju. A sve ono što smo izmjerili u 140 godina tradicije hidrometeorološke službe u Bosni i Hercegovini, jasno govori da nikoga u našoj zemlji ne treba iznenaditi snijeg u proljeće. Lekcije koje smo naučili u prošlosti moramo dobro zapamtiti da se ne iznenadimo – zaključuje klimatolog.

I kako se Sarajlije često šale na račun zimskih službi: “U siječnju nas iznenadi snijeg, u svibnju ne”.

Iako ne kalendarski, klimatološki je danas počelo proljeće. Iako danas, sunce i temperature, moglo bi se reći da je proljeće već stiglo, morat ćemo pričekati 21. ožujka.

No prema najavama meteorologa danas je završila zima i počelo proljeće.

Kakvo nas vrijeme očekuje u naredna tri mjeseca pitali smo meteorologa Bakira Krajinovića.

– Prema sezonskim prognostičkim modelima, tijekom proljeća 2026. godine u Bosni i Hercegovini se očekuju srednje mjesečne temperature zraka uglavnom u granicama referentnih vrijednosti ili malo iznad njih. Najizraženije pozitivno odstupanje temperature predviđa se u svibnju, kada su očekivane vrijednosti osjetno više u odnosu na višegodišnji prosjek.

Kada je riječ o oborinama, rezultati modela pokazuju da bi i nadolazeća proljetna sezona mogla proći s količinama oborina oko referentnih vrijednosti ili nešto ispod prosjeka. Nešto manje oborina od uobičajenih očekuje se u središnjim predjelima zemlje, dok se na krajnjem sjeveroistoku i jugu prognoziraju vrijednosti bliže prosjeku – kaže Krajinović.

Ipak, ne smijemo zaboraviti lekcije koje nas je priroda naučila kada je proljeće u pitanju. Prijelazno je godišnje doba u kojem su dani sve duži, sunčevog zračenja je sve više, a priroda se intenzivno budi zbog postupnog porasta temperatura.

– No, pogled na apsolutne rekorde izmjerene na meteorološkim postajama u Bosni i Hercegovini jasno pokazuje da proljeće sa sobom nosi brojne izazove. Izražena kolebanja temperatura, mogućnost kasnih mrazeva, ali i intenzivne oborinske epizode, potvrđuju da je i u ovoj sezoni potrebno zadržati visok stupanj opreza i pažljivo pratiti razvoj vremenskih prilika – zaključio je Krajinović.

Kako odmiče siječanj i bliži se veljača, mnogi s nestrpljenjem očekuju kraj zime i čekaju “tri džemreta” – simbolične “provale” topline u prirodi koje, prema narodnom vjerovanju, najavljuju proljeće.

Džemreta je generacijama u Bosni i Hercegovini služila kao svojevrsni prirodni kalendar, po kojem su se ljudi usklađivali u iščekivanju toplijih dana.

Prvo jjemre će “udariti” u zrak 19. veljače, drugo u vodu 26. veljače, dok će treće jjemre “udariti” u tlo 5. ožujka. Ovi datumi simboliziraju buđenje prirode – prvo kroz topliji zrak, zatim kroz promjene u vodi, te na kraju zagrijavanje zemlje i početak novog životnog ciklusa.

Narodna vjerovanja, ali i znanstveni dokazi tvrde da prvo što osjetite su promjene u zraku – dani postaju blaži, sunce jače, a hladnoća jenjava. Nakon toga džemre se “spuštaju” u vodu, što se povezuje s promjenama u rijekama, potocima i drugim vodama, dok se zadnje džemre odnosi na zemlju, kada se tlo zagrijava i kada počinje sezona rasta i buđenja biljnog svijeta. Kako kažu, tada se može i sjediti na zemlji jer više nije tako hladno.

Klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Dženan Zulum za Faktor kaže da je ovaj fenomen džemreta svojevrsna narodna meteorologija, nastala u vrijeme kada naučna mjerenja nisu postojala.

– Narod je promatrao prirodu, pratio promjene i na temelju toga donosio zaključke. Tako se pratilo kada dolazi topliji zrak, kada se događaju promjene u vodama i na kraju u zemlji kada se rađa život – kaže Zulum.

Iako jammertas nemaju znanstveno utemeljenje u modernoj meteorologiji, iz njih se može mnogo naučiti. Kako se šali Zulum, čak i on povremeno kaže da će zima biti još skoro 40 dana dok ne pukne prvi mraz.