Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je usvojio proračun institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH za 2026. godinu. Proračun je usvojen većinom glasova na hitnoj sjednici i po hitnom postupku.

Glasovanju je prethodila duža rasprava.

Šerif Špago, šef Kluba zastupnika SDA, na početku je pozdravio članove Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koji se rijetko ili nikako ne pojavljuju na sjednicama Parlamenta iako su to obavezni.

– Mašala, lijepo ih je danas vidjeti – komentirao je Špago.

Istaknuo je kako su protiv hitnog postupka donošenja proračuna, pozivajući se na odredbe Poslovnika, te dodao kako “nismo mi krivi što parlamentarna većina nije na vrijeme pripremila i poslala proračun”.

– Dva mjeseca su izgubljena u korespondenciji između Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH da bi se konačno dobilo ono što je prvobitno 21. svibnja upućeno iz Vijeća ministara Predsjedništvu – dodao je Špago.

Podsjetio je na izjave članova Trojke, koja zajedno sa SNSD-om i HDZ-om čini vlast, da neće glasati za proračun ako u njemu nema BHRT-a i institucija kulture.

A njih u ovom proračunu nema.

Špago je kazao i kako očekuje da će se ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD), koji je obrazlagao “svoj” proračun, ispričati nakon izjava od 19. svibnja o Bošnjacima i Muslimanima. Amidžić se na to nije osvrnuo.

Proračun za ovu godinu iznosi 2,55 milijardi KM i uključuje 1,58 milijardi KM financiranja institucija BiH, a ostatak su međunarodne obveze, odnosno otplata vanjskog duga.

U ovoj godini institucije Bosne i Hercegovine planirale su zaposliti 152 osobe, što na neodređeno, što na neodređeno vrijeme. Zbog toga, kao i zbog povećanja osnovice, većih regresa, toplog obroka i troškova prijevoza, ove godine na plaće i naknade odlazi 125 milijuna KM više nego lani, što je kazao i Amidžić. Pojedine će institucije više potrošiti i na putne troškove nego lani.

S druge strane, među ostalim, kapitalni izdaci poput nabavke opreme i zgrada su “ukliješteni”, tako da je proračun za ovu godinu ukupno deset milijuna KM veći od prošlogodišnjeg.

Predstavnici oporbe i dio vlasti (trojke) podsjetili su da je proračun trebao stići prije osam mjeseci, a sada se od njih traži hitno usvajanje, što znači da nemaju mogućnosti bilo kakvog popravka proračuna. Komentirano je i da stoga ni rasprava o proračunu nema učinka. Proračun je po zakonu morao biti donesen do kraja prošle godine, ali za to nema sankcija pa se ne poštuje.

Zastupnik NiP-a Nihad Omerović ustvrdio je da je proračun afirmativan, razvojni, ispravan i odgovoran.

– Ono što mene osobno čini, a ne trebamo gledati osobne stavove i želje s naše strane, nego ono što me čini argumentirano kritičnim prema ovom proračunu, jeste ponovno uključivanje BHRT-a. Ukoliko se ne promijeni bit ćemo sudionici mogućeg gašenja Krovnog servisa Bosne i Hercegovine. Pitat ću predsjedavajućeg Vijeća ministara, resorne ministre koji bi možda mogli pronaći način da kroz postojeće proračunske šifre ili rezervu daju financijsku injekciju koja će značiti opstanak BHRT-a – rekao je Omerović.

Zastupnik NSZ-a Jasmin Emrić predložio je zaključak da Zastupnički dom obavijesti Tužiteljstvo BiH da postoji osnovana sumnja da je Amidžić, jer nije dostavio prijedlog proračuna do 1. listopada prošle godine u skladu s proračunskim kalendarom, počinio kazneno djelo zlouporaba položaja ili ovlasti i nesavjestan rad u službi.

Ovaj zaključak je usvojen. Suprotstavili su im se SNSD i HDZ.

Emrić se posebno osvrnuo na trenutnu pričuvu i činjenicu da 19 dužnosnika samostalno raspolaže s nekoliko milijuna KM i sada mogu “sudjelovati u izbornoj kampanji, kupujući naklonost pojedinaca i raznih udruga”.

Zastupnik SDA Midhat Čaušević skrenuo je pozornost da je u institucijama koje čine okosnicu BiH 588 ljudi manje, a dato im je 164,5 milijuna KM više novca. Podsjetio je i na jednu pozitivnu stvar, a to je da se povećanje osnovice za ovu godinu neće odraziti na plaće dužnosnika zahvaljujući donošenju izmjena i dopuna Zakona o plaćama.

Zastupnika SDP-a Albina Muslića zanimalo je da li je u okviru 20 milijuna KM više novca za Upravu za neizravno oporezivanje BiH osiguran novac za obnovu graničnih prijelaza, posebno onih na kojima još nema struje, te hoće li biti odgovorniji prema Graničnoj policiji BiH u kadrovskom popunjavanju granične policije.

Sabina Ćudić, predstavnica Naše stranke, htjela je skrenuti pažnju da SNSD govori o odlasku iz zemlje, povlačenju iz institucija BiH i ukidanju Suda BiH, pa je upitala zašto ministri iz SNSD-a sada povećavaju budžet Sudu BiH, Ustavnom sudu BiH, Tužiteljstvu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

Njen stranački kolega Predrag Kojović je na primjedbe o nedostatku kulturnih institucija i BHRT-a odgovorio da je 16 kulturnih institucija do 1998. godine bilo na proračunu, a onda su izbačene.

– Ne znam tko je tada bio u Vijeću ministara, ali znam da Trojka nije – rekao je Kojović, a Špago mu je odgovorio da je od 1998. godine formirano više od 70 bh. institucija, dok je DF-ov Zlatan Begić komentirao da “kako smo krenuli, doći ćemo i do Adama i Eve”.

O proračunu BiH za ovu godinu 27. srpnja mogao bi raspravljati i Dom naroda Parlamenta BiH, koji bi, ako tamo bude usvojen, mogao stupiti na snagu.

U ovoj godini institucije Bosne i Hercegovine planirale su zaposliti 152 osobe, što na neodređeno, što na neodređeno vrijeme. Zbog toga, kao i zbog povećanja osnovice, regresa, toplog obroka i troškova prijevoza, ove godine na plaće i naknade odlazi 125 milijuna KM više nego lani.

Tako je planiran proračun institucija i međunarodnih obveza BiH za 2026. godinu, koji će Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrati 22. srpnja, a Dom naroda vjerojatno 27. srpnja, uoči kolektivnog godišnjeg odmora. Ako proračun prođe oba doma, stupa na snagu. Prethodno je nacrt proračuna usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, a prijedlog Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Proračun za ovu godinu iznosi 2,55 milijardi KM i uključuje 1,58 milijardi KM financiranja institucija BiH, a ostatak su međunarodne obveze, odnosno otplata vanjskog duga. Proračun je u odnosu na prošlu godinu veći za deset milijuna KM, najviše zbog povećanja plaća, a ponegdje i zbog putnih troškova, dok su ga s druge strane “priklještili” kapitalni izdaci poput nabavke opreme i zgrada.

U proračunu nema ni BHRT-a ni institucija kulture.

Kako piše u obrazloženju proračuna, 92,4 milijuna KM više odlazi na bruto plaće i naknade jer je osnovica za obračun plaća povećana na 690,86 KM, kao i zbog planiranog novog zapošljavanja. Na plaće i naknade ove godine odlazi ukupno 950,9 milijuna KM.

Također, naknade troškova zaposlenih veće su za 32,7 milijuna KM u odnosu na prošlu godinu jer je regres povećan na 690,86 KM, a povećane su i naknade za topli obrok i prijevoz na posao i s posla. Za ove izdatke planirano je ukupno 210,7 milijuna KM.

Nova zapošljavanja planirana su u Parlamentu Bosne i Hercegovine (11 osoba), Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (osam), Generalnom tajništvu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (jedna), Uredu za reviziju (3), Središnjem izbornom povjerenstvu BiH (34 na određeno vrijeme zbog Općih izbora), Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. (50), Služba za zajedničke poslove (šest), Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (četiri), Agencija za razvoj visokog obrazovanja (tri), Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja (dva)…

Više novca odlazi na usluge prijevoza i goriva (ukupno 12,1 milijun KM ili 1,1 milijun KM više nego u 2025.), na honorarne i povremene poslove ukupno 10,3 milijuna KM, a na reprezentaciju koja predstavlja troškove ručkova i ostalih ugostiteljskih usluga 2,6 milijuna KM. Za razna povjerenstva predviđeno je 1,7 milijuna KM, a za financiranje stranaka u Parlamentu BiH 580.000 KM.

Grant koji nije bio u proračunu za 2016. godinu, a bit će u ovogodišnjem proračunu je četiri milijuna KM granta Ministarstva civilnih poslova BiH Nogometnom savezu za rekonstrukciju i adaptaciju stadiona za organizaciju međunarodnih nogometnih natjecanja.

Između ostalog, Ministarstvo obrane BiH ima veći proračun za nabavu opreme.

Tekući rashodi veći su za ukupno 117,2 milijuna KM, a kapitalni rashodi manji su za 63,6 milijuna KM.

Trenutna rezerva je šest milijuna KM, a od tog iznosa dužnosnici, njih 19, mogu podijeliti 2,79 milijuna KM kome hoće. Pričuva samostalno stoji na raspolaganju članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedatelju i dopredsjedateljima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, članovima rukovodstva oba doma Parlamenta BiH, a od prošle godine i svim ministrima. O ostatku novca tekuće pričuve, manjem od četiri milijuna KM, odluke donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Za danas je zakazana izvanredna sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine na kojoj će biti razmatrana samo jedna točka dnevnog reda, Nacrt proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza za 2026. godinu, potvrđeno je Feni iz Predsjedništva BiH.

Predsjedništvo BiH već je 2. lipnja razmatralo prijedlog proračuna, ali tada nije dobio potrebnu podršku. Za je glasala članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD), protiv je bio član Predsjedništva BiH Željko Komšić (DF), dok je predsjedavajući Denis Bećirović (SDP) bio suzdržan.

Jedno od spornih pitanja odnosilo se na financiranje BHRT-a.

Prethodno je Vijeće ministara BiH 21. svibnja jednoglasno usvojilo, uz amandmane, Prijedlog zakona o proračunu i uputilo ga Predsjedništvu BiH koje je, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, ovlašteni predlagač proračuna Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u predloženom proračunu iznose 1,580 milijardi KM, što je za deset milijuna KM više u odnosu na proračun za 2025. godinu.

Vijeće ministara BiH ponovno je početkom ovog tjedna pozvalo Predsjedništvo BiH da utvrdi prijedlog proračuna i uputi ga u parlamentarnu proceduru, upozorivši da kašnjenje ugrožava funkcioniranje institucija, realizaciju projekata i prava zaposlenih.

Vijeće ministara također je priopćilo da Predsjedništvo nije uputilo zahtjeve za eventualnim korekcijama ili izmjenama ranije usvojenog nacrta.

Povodom današnje sjednice Predsjedništva, oglasila se Udruga sindikata policijskih službenika u BiH.

– Pozivamo članove Predsjedništva BiH da bez odlaganja obave posao za koji su izabrani i plaćeni, a to je da usvoje Proračun za 2026. godinu i upute ga u narednu proceduru, inače 13. srpnja 2026. godine. i Sindikata Uprave za neizravno/neizravno oporezivanje na kojem će se odlučivati zbog neusvajanja Proračuna institucija Bosne i Hercegovine.

Ukoliko Proračun ne bude usvojen, svi oni koji će blokirati njegovo donošenje snosit će punu odgovornost za posljedice proizašle iz takvih postupaka.

Jasno kažemo da nećemo odustati ako se ovo pitanje hitno ne riješi, slijede prosvjedi, a nakon toga i svi drugi oblici sindikalne borbe koje zakon dopušta, pa neka zaposlenici obrazlože razloge neusvajanja Proračuna za 2026. godinu.

Zbog nerješavanja ovog pitanja više od 20.000 zaposlenih u institucijama BiH, odnosno više od 20.000 obitelji, čeka na zakonom predviđena povećanja plaća.

Razumijemo probleme svih drugih. No, s pravom postavljamo pitanje, razumije li itko probleme ljudi koji svojim radom svakodnevno osiguravaju funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine?

Strpljenje zaposlenika je pri kraju. Odgovornost za ono što slijedi bit će isključivo na onima koji će nastaviti opstruirati usvajanje Proračuna institucija BiH.

Mario Krajinović

Predsjednik

Predsjedništvo BiH nije usvojilo ovogodišnji proračun institucija BiH, koji im je uputilo Vijeće ministara BiH, jer u njemu nema institucija kulture i BHRT-a, barem je tako servirano obrazloženje.

Za je bila samo članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD), protiv je bio član Predsjedništva BiH Željko Komšić (DF), a suzdržan je bio predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP).

Proračun je sada vraćen ministru finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđanu Amidžiću (SNSD) na doradu. Svi u Vijeću ministara glasali su za proračun, koji je Predsjedništvo BiH sada vratilo, pa tako i ministar Edin Forto, koji je prije mjesec dana oštro poručio da on i Naša Stanka neće podržati proračun bez BHRT-a.

Ova situacija neodoljivo podsjeća na prošlogodišnju. Proračun za 2025. godinu predočen je Vijeću ministara BiH u ožujku, ali je zbog napetosti na relaciji Vijeće ministara-Predsjedništvo-Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i obrnuto konačno usvojen tek u studenom.

I tu se sve vrtjelo oko BHRT-a i kulturnih institucija, kao i povećanja iznosa za Oružane snage BiH.

Denis Bećirović je u kolovozu prošle godine slavodobitno poručio da je proračun “dokrajčio” BHRT, OSBiH, institucije kulture, te zaustavio pokušaj destabilizacije institucija Bosne i Hercegovine. Zatim potop.

Počela je sanacija proračuna, razne proceduralne vratolomije, prepucavanja… U žestokim raspravama i prepucavanjima, nikada nećemo zaboraviti one bolno duhovite – zahtjev zastupnice SNSD-a Sanje Vulić da ne sjeda u krilo ministru Amidžiću i pitanje tko je oteo njegovog zamjenika Muhameda Hasanovića iz SDP-a i za nekoliko dana priču iz odličnog proračuna u potpunosti pretvorio u neprovediv i neprovediv. loš jedan.

Uostalom, bilo je kako je SNSD preko Amidžića u startu planirao. Proračun je usvojen bez institucija kulture i još nekih stvari koje je Bećirović završio.

Vrlo je moguće da će se prošlogodišnja situacija preslikati i ove godine. Tim više što je ovo izborna godina pa će borba za glasove biti još očitija. Trojka opet neće pristati na proračun bez BHRT-a i kulture, stranke iz RS-a (i vlast i opozicija) neće dati, a HDZ će mudro ubaciti samo poneku. A kad prođu listopadski opći izbori, vjerojatno će proći i proračun, kakav je predložen.

Proračun institucija BiH u 2022. godini iznosio je nešto više od milijardu KM, au četiri godine našeg mandata porastao je gotovo 50 posto i u 2026. godini bit će za 500 milijuna KM veći nego u 2022. godini, izjavio je u četvrtak ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i čelnik NiP-a Elmedin Konaković, nakon sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj je utvrđen Nacrt proračuna. BiH za ovu godinu usvojena je.

Pitanje je je li proračun rastao zahvaljujući Vladi ili “preko leđa” građana i tvrtki.

Upućeni kažu da je to zapravo zbog povećanja osnovice za obračun plaća zaposlenih u BiH. institucije imaju sve veći proračun.

To je priznao i Konaković, rekavši da tih 500 milijuna KM znači dominantno povećanje plaća, ali da su tu i kapitalni projekti i nabavka opreme.

I predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ), govoreći o ovogodišnjem proračunu, kazala je kako je 97 milijuna KM povećanje kada su u pitanju plaće i naknade.

Rast proračuna ne znači da će biti viška novca na kraju godine, nego da će sav taj novac biti potrošen. Odakle? Od raznih prihoda, neizravnih i izravnih, od Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, raznih poreza, naknada. I tko to plaća? Ponajviše građani i gospodarstvo.

Proračun općenito, objašnjavaju upućeni, nije odraz rasta ili pada prihoda UNO, već dogovora u Fiskalnom vijeću BiH, odnosno države i entiteta. HDZ i SNSD su prije mjesec dana dogovorili kako će sve biti izvedeno.

Jer, izborna je godina, a nakon dugo vremena u proceduri, na snagu stupaju izmjene Zakona o plaćama koje zaposlenicima u institucijama jamče retroaktivno isplatu povećanih plaća.

Zakonsku obvezu treba ispuniti, a novac za to pronaći. I to je razlog rasta proračuna.

Dokument novog trogodišnjeg okvirnog proračuna za razdoblje 2026. – 2028. još nije objavljen, ali je objavljeno da je ovogodišnji proračun deset milijuna KM veći od onog iz 2025. godine.

Pa odakle onda tih 500 miliona KM o kojima je govorio Konaković i gdje su?

Poznato je da izdvajanje od neizravnih poreza uvijek iznosi 1,020 milijardi KM. No, tu su i prihodi od poreza i pristojbi, poput naknada od izdavanja osobnih dokumenata, vlastitih prihoda, kao i posebnih poreza i pristojbi. U proračunu za 2025. godinu u odnosu na 2024. godinu, primjerice, prihodi od naknada od Regulatorne agencije za komunikacije porasli su za više od milijun KM, prihodi od naknada u postupku neizravnog oporezivanja veći su za više od milijun KM, značajni su prihodi od Centralne banke BiH, a više od 3,1 milijun KM veći su prihodi od kamata. U prihode se ubrajaju i tzv. ostali prihodi kao što su kamate, kazne, tečajne razlike i slično. Imaju prihode od imovine, donacija, transfera s drugih razina vlasti.

Iz UIO su nedavno objavili da su neto prikupljeni prihodi koji su raspoređeni korisnicima za prva četiri mjeseca 2026. godine povećani i iznose 3,26 milijardi KM. Od toga je za financiranje državnih institucija izdvojeno 332 milijuna KM.

Na što je otišlo tih 500 milijuna KM, posebna je priča. Za početak, 100 milijuna KM usmjereno je u kupnju zgrade UIO u Banjoj Luci od tvrtke čiji je vlasnik kum lidera SNSD-a Milorada Dodika. Kupnja je osporena, čeka se epilog.

Proračun institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu veći je od prošlogodišnjeg zbog povećanja iznosa za plaće bh. uposlenika. institucija za gotovo sto milijuna KM.

Zaposlenici će imati povećanu plaću, kao i naknade za topli obrok, prijevoz i godišnji odmor.

– Prijedlog proračuna odražava realnost. A realnost je takva da moramo obratiti pozornost na one najvažnije, a to su zaposlenici. Povećanje proračuna odnosi se prvenstveno na plaće radnika. Taj iznos je 130,8 milijuna KM.

Sve plaće bit će isplaćene po osnovici uvećanoj na 690 KM od 1. siječnja ove godine. Čim Dom naroda Parlamenta BiH usvoji usuglašeni tekst izmjena i dopuna Zakona o plaćama, stvorit će se pretpostavka da retroaktivno isplaćujemo plaće po toj većoj osnovici – kazao je ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić.

Kazao je da će topli obrok sa 12,6 KM biti povećan na 13,8 KM.

Povrat će ove godine iznositi 690,83 KM.

Amidžić je naveo da su zbog poskupljenja goriva povećane i naknade za prijevoz za 15 posto. Riječ je o povećanju sa 400 KM na 460 KM mjesečno, pojasnila je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

– Bilo je još nekih stavki u proračunu. Postoje sredstva za obnovu prekograničnih mostova sa Srbijom i Hrvatskom. Drago mi je da je bilo razumijevanja za četiri miliona KM granta Nogometnom savezu BiH koji će biti usmjereni u izgradnju infrastrukture u RS i FBiH. Što se tiče Uprave za neizravno oporezivanje, osigurat će se sredstva za nastavak projekta uvođenja ncts sustava, čime će se smanjiti čekanja na graničnim prijelazima – dodao je Amidžić.

Pozvao je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i oba doma Parlamentarne skupštine BiH da usvoje proračun po hitnom postupku, iako je bio dužan dostaviti proračun u proceduru još prošle godine.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković također se osvrnuo na proračun, rekavši da je proračun u 2022. godini iznosio nešto više od milijardu KM, te da je u četiri godine porastao za gotovo 50 posto, odnosno za 500 milijuna KM. Tih 500 milijuna KM, dodao je, uglavnom znači povećanje plaća, ali i jačanje državnih institucija.

U proračunu nema ni BHRT-a ni institucija kulture.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je danas Nacrt proračuna institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu u iznosu od 1,58 milijardi KM.

Podrška je bila jednoglasna, navodi se N1.

Nejasno je je li sjednici nazočio i ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto (NS), koji je ranije najavio da neće podržati proračun u kojem nema BHRT-a.

S obzirom da je proračun podržao njegov predlagač, ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić iz SNSD-a, koji je izričit da BHRT-u i institucijama kulture nije mjesto u državnom proračunu, izvjesno je da BHRT nije uvršten u proračun.

Državnim proračunom predviđeno je značajno financijsko jačanje brojnih državnih institucija. Kako javlja N1, proračun Ministarstva obrane BiH povećan je za 43 milijuna KM, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za 17 milijuna, a Granične policije BiH za 13 milijuna KM. Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH trebala bi dobiti devet milijuna KM više, dok su proračuni Suda BiH i Tužiteljstva BiH povećani za pet, odnosno četiri milijuna KM.

Do usvajanja proračuna došlo je nakon što su njegovo usvajanje prije mjesec dana najavili lideri HDZ-a Dragan Čović i SNSD-a Milorad Dodik na sastanku u Banjoj Luci, kada su potvrdili partnerstvo nakon općih izbora ove godine.

Proračun mora proći Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a potom i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Njegovo konačno usvajanje zasad kasni punih pet mjeseci.

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić boravili su ovog tjedna u Bruxellesu u NATO-u, gdje je Bećirović rekao da su ispunjeni i formalni i suštinski uvjeti za upućivanje poziva za članstvo.

S druge strane, iz NATO-a su poručili da od BiH očekuju dupla izdvajanja za obranu, točnije da se izdvajanja za Oružane snage BiH sa sadašnjih 0,9 posto povećaju na 1,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je s oko 400 milijuna KM na 800 milijuna KM. Pritom najveći dio odlazi na plaće, naknade i ostale tekuće troškove.

Riječ je o iznosu koji, najblaže rečeno, nije realno očekivati ​​u skorije vrijeme, pogotovo ako se uzme u obzir da ovogodišnji proračun institucija BiH još nije dostupan, ali njegov okvir iznosi oko 1,58 milijardi KM i manje-više je isti kao i prošlogodišnji proračun.

Pa o kakvom je ispunjenju uvjeta riječ?

Komentar poruka članova Predsjedništva BiH iz Bruxellesa, prvenstveno Bećirovića, te koliko smo zapravo na NATO putu, pitali smo vojnopolitičkog analitičara Hamzu Višću.

– To je klasična predizborna pjesma u kojoj se želi poručiti da ponovljeni dolasci u Bruxelles donose neke rezultate. Bosna i Hercegovina nije ispunila uvjete. Ne može se ući u NATO preko reda. Nismo napravili nikakav napredak prema NATO-u u zadnjih 20 godina. Oružane snage BiH bile su korisne NATO-u u sudjelovanju u mirovnim operacijama i to je svijetla točka, taj ljudski potencijal koji se rasipa. Tisuću ljudi je nestalo – istaknuo je Višća.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina ni sa 1,8 posto BDP-a, odnosno ni s tom dvostrukom brojkom, koju ćemo teško dostići, ne može nadoknaditi zaostatak u tehničkom i svakom drugom smislu.

– To kad je vojska u pitanju. Ali Bosna i Hercegovina ulazi u NATO koji mora stvoriti sustav, pravni i svaki drugi. Za NATO je nepoželjan sustav odlučivanja u kojem se mogu blokirati zakonodavna tijela – rekao je Višća.

Dodao je da NATO ne zanima hoće li Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD) blokirati (Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH), već ih zanima jedna adresa.

Šerif Špago, član Zajedničke komisije za obranu i sigurnost Parlamenta BiH, čija je struka upravo obrana i sigurnost, istaknuo je kako je pitanje članstva BiH jedno od najvažnijih, prije svega sigurnosnih, a potom i političkih pitanja za državu BiH.

– Najveći broj građana BiH koji vole svoju domovinu s oduševljenjem bi pozdravio poziv za članstvo u NATO-u, bez obzira da li je to u mandatu ove vlade, i završetak tog procesa, što bi značilo punopravno članstvo u NATO-u, čime bi BiH dobila potpunu sigurnosnu zaštitu, a iskustva drugih zemalja nam govore da bi uz sigurnosni kišobran NATO-a došle investicije i ekonomski oporavak naše zemlje. Punopravnim članstvom u NATO-u ispunio bi se jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva koji su državna tijela definirala u ranijem razdoblju – rekao je Špago.

No, kazao je, je li Bećirovićeva poruka samo predizborna poruka, saznat ćemo vrlo brzo kada Predsjedništvo BiH utvrdi i pošalje ovogodišnji proračun za institucije BiH, kada ćemo vidjeti hoće li i u kojem iznosu biti povećanja za obranu.

– Ono što je utvrdilo Fiskalno vijeće, čiji je član Nermin Nikšić (premijer FBiH i lider SDP-a, odakle je i Bećirović), u fiskalnom okviru za 2026. godinu ne garantira značajnija povećanja obrambenog proračuna, a pogotovo ne stopostotno povećanje kako to traži NATO. Tako da su poruke gospodina Bećirovića prvenstveno u svrhu predstojeće izborne kampanje – zaključio je Špago.

Zamjenik ministra financija i trezora BiH Muhamed Hasanović najavio je da predlaže povećanje fiskalnog okvira za ovu godinu za 40 milijuna KM kako bi novac dobili BHRT i ustanove kulture.

Sve super, ali…

Njegov prijedlog je kontroverzan i mogao bi se promatrati samo sa stanovišta da je ovo izborna godina, au izbornoj godini se koriste razna obećanja i prijedlozi, čak i oni koje je gotovo nemoguće provesti.

SDP-ov Hasanović predlaže povećanje proračunskog okvira za 2026. godinu, ali Globalni fiskalni okvir donosi Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine, čiji Hasanović nije član. Članovi Fiskalnog vijeća BiH po funkciji su predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZ), entitetski premijeri Nermin Nikšić (SDP) i Savo Minić (SNSD), te ministri financija BiH, FBiH i RS Srđan Amidžić (SNSD), Toni Kraljević (HDZ) i Zora Vidović (SNSD).

Predlagač fiskalnog okvira je Amidžić. Sve to unatoč činjenici da ovakav prijedlog Hasanovića, koji je njegov stranački lider Nikšić na sjednici Fiskalnog vijeća, nema šanse proći kod SNSD-ovaca, imajući u vidu da SNSD, najblaže rečeno, ne dozvoljava financiranje BHRT-a niti institucija kulture, što se pokazalo i kroz višemjesečnu borbu oko usvajanja proračuna institucija BiH za 2025. godinu.

Na kraju je trojka popustila i proračun za 2025. godinu usvojen je bez BHRT-a i institucija kulture. Tako bi bilo i ovaj put. Ne može se ovdje spomenuti kako je Hasanović tada kritizirao prijedlog proračuna za 2025. godinu koji je došao iz Predsjedništva BiH, au kojem su BHRT i kulturne institucije, nazvavši ga ekonomski i tehnički neprihvatljivim, iako ga je dan ranije hvalio.

Nadalje, proračun koji će uključivati ​​institucije kulture i BHRT ne može izaći ni iz Ministarstva financija i trezora, ako se pita Amidžića, niti proći Vijeće ministara BiH, a kamoli Parlamentarnu skupštinu BiH, bez SNSD-a.

Stoga je Hasanović izbacio prijedlog ne osiguravši dovoljno ruku da prijedlog prođe.

Na kraju, Hasanović je u svom priopćenju poručio da je “ukoliko se ovakvo ili neko drugo rješenje ne može postići dogovorom svih strana”, spreman reagirati ako mu visoki predstavnik da ovlast da riješi ovaj problem.

Ne postoji dogovor svih strana i Hasanović to zna. I kako to misli da mu visoki predstavnik Christian Schmidt daje ovlasti; za što i zašto bi mu dao bilo kakve ovlasti, nije precizirao. Hasanović šalje poruke po potrebi, a na upite i telefonske pozive ne odgovara.

Komentar njegovog “prijedloga” zatražili smo od Dženana Đonlagića (DF), izaslanika u Domu naroda Parlamenta BiH i doktora ekonomskih nauka.

– Ovo je čisti populizam. Čovjek nije član Fiskalnog vijeća, on ne odlučuje o globalnom fiskalnom okviru. To su puki populistički potezi čiji rezultati neće biti vidljivi. Učinak je ravan nuli. To su potezi iz očaja. Kobne greške dolaze na naplatu – rekao je Đonlagić.

Istaknuo je kako se sada pokazuje sva pogubnost imenovanja Amidžića na čelo Ministarstva financija i trezora BiH.

– Ne treba zaboraviti da je trojka (SDP, NiP i Naša stranka) dva puta u ovom mandatu imenovala člana SNSD-a za ministra finansija, prvi put Zorana Tegeltiju (koji je prešao na mjesto direktora u Upravi za indirektno oporezivanje BiH), a drugi put Amidžića – dodao je Đonlagić.

Nije mu jasno ni na što je Hasanović mislio kada je spomenuo Schmidta i davanje ovlasti Hasanoviću da riješi problem.

– Schmidt teoretski može proglasiti zakon o proračunu institucija BiH za 2026. godinu, jer proračun ima formu zakona. Hasanović nema veze s tim.

Možda povlači paralele sa Središnjom izbornom komisijom kada je novac osiguran tamo gdje je tjeralica potpisuje Hasanović nakon što to nije učinio Amidžić… Nema veze – rekao je Đonlagić.

Imajući u vidu da fiskalni okvir za 2026. godinu još nije usvojen, potrebno je dodatno unaprijediti njegov sadržaj kako bi odgovorio na stvarne potrebe institucija Bosne i Hercegovine, kazao je zamjenik ministra finansija BiH Muhamed Hasanović.

Navodi da, polazeći od činjenice da prihodi od neizravnih poreza u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu bilježe kontinuirani rast, a da se istovremeno nivo izdvajanja za institucije BiH već dugi niz godina efektivno održava na 1.020.000.000 KM, jasno je da postoji osnova i realan izvor sredstava za korekciju ovog iznosa upravo kroz rast prihoda od neizravnih poreza.

– Trenutni prijedlog povećanja proračunskog okvira za 2026. godinu je samo deset milijuna KM, što je nedovoljno u odnosu na stvarne potrebe. Zato predlažem povećanje ukupnog proračunskog okvira institucija Bosne i Hercegovine za dodatnih 40.000.000 KM u 2026. godini, uz jasno definiranu višegodišnju projekciju za naredni period – ističe Hasanović.

Pojašnjava da je predložena raspodjela sredstava precizno strukturirana i funkcionalno orijentirana, te da se za 2026. godinu navodi 30.000.000 KM za BHRT, kroz direktne transfere ili kroz subvencije javnim poduzećima preko Ministarstva prometa i veza, kao interventna mjera za stabilizaciju javnog RTV sustava, te 10.000.000 KM za ustanove kulture.

Za 2027. i 2028. godinu navodi da je 10.000.000 KM za ustanove kulture.

Prema njegovim riječima, tu je obvezu potrebno jasno naznačiti u fiskalnom okviru, kako bi se osiguralo kontinuirano i stabilno financiranje kulturnih ustanova u trogodišnjem razdoblju.

Hasanović smatra da jednokratno izdvajanje 30 milijuna KM za BHRT u 2026. godini predstavlja nužnu interventnu mjeru s ciljem stabilizacije javnog RTV sustava koji ima ključnu ulogu u informiranju građana i ostvarivanju javnog interesa na državnoj razini.

Kada su u pitanju ustanove kulture, namjenska sredstva u iznosu od 10.000.000 KM godišnje odnose se na ustanove od državnog značaja koje nemaju sistemski riješeno financiranje. Ovaj model osigurava njihovu stabilnost i održivost rada.

Sredstva za institucije kulture raspoređena su na sljedeći način – Nacionalna i sveučilišna biblioteka BiH – 2.100.000 KM, Zemaljski muzej BiH – 2.100.000 KM, Umjetnička galerija BiH – 1.300.000 KM, Historijski muzej BiH – 1.300.000 KM, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH – 1.100.000 KM, Biblioteka za slijepim i slabovidnim BiH – 1.050.000 KM i Kinoteci BiH – 1.050.000 KM, što je ukupno 10.000.000 KM godišnje.

– Predloženo povećanje proračuna predstavlja fiskalno održivu i razvojno opravdanu mjeru, koja se temelji na rastu prihoda od neizravnih poreza kao realnog izvora financiranja, dugogodišnjoj stagnaciji proračunskog okvira i potrebi stabilizacije ključnih državnih sustava. Kombinacija jednokratne stabilizacije BHRT-a i višegodišnjeg sustavnog financiranja kulturnih institucija osigurava dugoročnu funkcionalnost institucija i zaštitu javnog interesa BiH – pojašnjava Hasanović.

Na kraju poručuje da je, ukoliko se ovakvo ili neko drugo rješenje ne može postići dogovorom svih strana, spreman reagirati ukoliko mu visoki predstavnik da ovlast da riješi ovaj problem, priopćeno je iz Kabineta zamjenika ministra financija i trezora BiH.