Vlada Federacije BiH usvojila je danas na telefonskoj sjednici Dokument okvirnog proračuna Federacije Bosne i Hercegovine (DOB) za razdoblje 2027.-2029., na prijedlog Federalnog ministarstva financija. koji će biti upućen Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Federalno ministarstvo financija nadležno je da nakon što Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine usvoji Dokument globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika za razdoblje 2027.-2029. godine, u slučaju potrebe revidirati DOB FBiH za period 2027.-2029. godine i dostaviti ga Vladi Federacije Bosne i Hercegovine na razmatranje i usvajanje. Ovaj dokument bit će objavljen na web stranici Federalnog ministarstva financija.

Dokument okvirnog proračuna je prednacrt proračuna čiji je cilj osigurati veći stupanj fiskalne odgovornosti i održivosti te zadovoljiti socijalne i gospodarske potrebe građana. Izrada DOB-a FBiH za period 2027.-2029. godina temelji se na ocjeni razvoja gospodarskog i društvenog sektora, makroekonomskih pokazatelja, te prognoze prihoda i rashoda, koja je utvrđena u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike FBiH 2027.-2029. godina.

U Dokumentu se, između ostalog, ističe da je, prema prvoj procjeni Federalnog zavoda za statistiku BiH, gospodarska aktivnost u Federaciji BiH u 2025. godini zabilježila usporavanje realnog rasta na 1,9 posto nakon 3,4 posto u 2024. godini. Istovremeno je zabilježen znatno snažniji nominalni rast od 7,8 posto, što je izravna posljedica ubrzane inflacije, odnosno rasta opće razina cijena. Dok je prosječna stopa inflacije u prva tri mjeseca tekuće godine iznosila 3,9 posto (na godišnjoj razini), podaci za travanj 2026. ukazuju na snažan inflacijski skok od 6,6 posto. Stabilizacijom stopa štednje u eurozoni očekuje se stalan priljev sekundarnih transfera iz inozemstva (doznaka), koji su ključni za održavanje kupovne moći stanovništva.

Također se navodi da će rastući raspoloživi dohodak i stabilni sekundarni transferi potaknuti osobnu potrošnju, koja ostaje glavni generator projiciranog rasta. Od 2027. do 2029. godine projicira se prosječna godišnja stopa realnog rasta BDP-a Federacije BiH od tri posto, s progresivnom dinamikom po godinama, i to 2,7 posto u 2027. godini, 2,9 posto u 2028. godini i 3,4 posto u 2029. godini.

Iz DOB-a ističu da porezna politika Federacije BiH u srednjoročnom razdoblju 2027.-2029. godina trebala bi biti usmjerena na očuvanje fiskalne stabilnosti, jačanje otpornosti gospodarstva i poboljšanje konkurentnosti poslovnog okruženja, uzimajući u obzir povećanu izloženost domaćeg gospodarstva globalnim geopolitičkim i ekonomskim rizicima. Dodaje se da, imajući u vidu projicirane fiskalne pokazatelje za razdoblje 2027.-2029. godine bit će potrebno provesti mjere fiskalne konsolidacije usmjerene na jačanje proračunske discipline, poboljšanje učinkovitosti javne potrošnje i očuvanje dugoročne održivosti javnih financija.

Također je navedeno da su, slijedom najnovijih službenih makroekonomskih prognoza iz ožujka 2026. godine, kao i trenutnih kretanja naplate u prvom kvartalu 2026. godine, revidirane projekcije prihoda za tekuću godinu, te su izrađene srednjoročne projekcije za razdoblje 2027.-2029. godina, na temelju postojeće porezne politike.

U 2026. godini očekivano ukupno ostvarenje javnih prihoda u Federaciji BiH iznosi 15.349,3 milijuna KM iu odnosu na ostvarenje iz prethodne godine pretpostavlja rast od 3,5 posto. Slijedom očekivanog gospodarskog rasta na razini Bosne i Hercegovine od prosječno tri posto godišnje od 2027. do 2029. godine, pretpostavlja se da će prosječna godišnja stopa rasta naplate ukupnih javnih prihoda u Federaciji BiH u navedenom srednjoročnom razdoblju iznositi 4,7 posto, priopćeno je iz Vlade FBiH.

Predsjednik Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK) Elvedin Sedić optužio je Trojku da je ucjenjivala njihovu zastupnicu u Parlamentu Federacije BiH Maju Uremović da glasa za proračun FBiH kako ne bi smijenila Ademira Toromanovića s mjesta izvršnog direktora za tehničke poslove JP Ceste Federacije BiH.

– Time ga je spasila od otkaza, a zauzvrat je glasala za proračun – dodao je Sedić.

Ova optužba, javno izrečena za portal Biscani.net, izazvala je rasprave unutar POMAK-a.

Toromanović je demantirao tvrdeći da su Sedićeve izjave “neistinite i krajnje neodgovorne”, te da nije imenovan zahvaljujući nečijem glasanju za proračun, već svojoj stručnosti.

Tvrdi i da je Uremović glasala za proračun “isključivo iz osjećaja političke odgovornosti, savjesnog rada u Parlamentu FBiH i obveze prema građanima koji su joj ukazali povjerenje”. Uremović se još nije oglasila.

Uslijedio je ekspresni odgovor iz POMAK-a u kojem su, između ostalog, istaknuli kako je apsurdno tvrditi da se do takvih pozicija dolazi isključivo na temelju stručnosti.

Istaknuli su da je politički pritisak na Uremovića da glasa za proračun pod prijetnjom smjene Toromoanovića i v.d.ravnatelja NP Una nedvojbena istina s kojom je svjesno cijelo rukovodstvo ove stranke.

Otvoreno su naveli da je Toromanoviću čak nuđen prelazak u SDP kako bi zadržao mjesto izvršnog direktora za tehničke djelatnike JP Ceste Federacije BiH.

– Temeljem svog profesionalnog iskustva, kao član POMAK-a, Toromanović je obnašao dužnost direktora Zavoda za prostorno planiranje u periodu od početka 2018. do kraja 2023. godine, nakon čega je predložen za v.d. tehničkog direktora JP Ceste FBiH.

Svatko tko imalo poznaje političke procese u Bosni i Hercegovini svjestan je koliko je apsurdno tvrditi da se do ovakvih pozicija dolazi isključivo na temelju stručnosti, zanemarujući politički kontekst i način donošenja odluka – ističu iz POMAK-a.

Što se tiče imenovanja Toromanovića, indikativno je da je prvobitni javni natječaj za mjesto izvršnog direktora za tehničke poslove u Cestama FBiH izmijenjen zbog posebnih uvjeta koje kandidati moraju ispunjavati.

Za razliku od dosadašnjih natječaja za to mjesto, ovaj put je navedeno da kandidat, osim diplomirani inženjer građevine, prometa ili geodezije, može biti i diplomirani inženjer arhitekture, a to je upravo Toromanović, kako je sam potpisao u demantiju upućenom Sedićevim izjavama.

Naime, na natječaju za 2020. godinu za izvršnog direktora za tehničke poslove Cesta FBiH potrebna je visoka stručna sprema, odnosno diplomirani inženjer građevine ili prometa ili geodezije.

Prošle godine, kada su u srpnju raspisani natječaji za sva tri člana Uprave za ceste FBiH, za izvršnog direktora za tehničke poslove tražilo se da bude diplomirani inženjer građevinarstva, a samo za ovo mjesto odmah je izvršena korekcija, dodajući diplomiranog inženjera saobraćaja, geodezije ili arhitekture.

Vidi se da je u odnosu na 2020. dodano da na tom mjestu može biti i arhitekt.

U rujnu su bez obrazloženja poništena sva tri natječaja za Upravu za ceste, jer će ponovno biti objavljeni u studenom, gdje izvršni direktor za tehničke poslove može biti i KV inženjer arhitekture.

Proračun FBiH za 2026. godinu usvojio je Parlament FBiH u siječnju ove godine, a Vlada FBiH u veljači dao pristanak za imenovanje Uprave cesta FBiH, uključujući i Toromanovića.

S obzirom na to da se spekulira da je pravilnik mijenjan zbog Toromanovića, od Cesta FBiH smo zatražili da nam dostave Pravilnik o unutarnjoj organizaciji donesen 2019. godine i eventualne izmjene i dopune ukoliko su u međuvremenu učinjene. Čekamo odgovor.

Toromanović je krajem 2023. godine imenovan vršiteljem dužnosti izvršnog direktora Cesta FBiH, a sada je imenovan na mandat od četiri godine.

S državne i entitetskih razina vlasti u Bosni i Hercegovini tijekom 2024. godine podijeljeno je oko 3.100 grantova za 2.052 nevladine organizacije ukupne vrijednosti 46 milijuna KM, podaci su Transparency Internationala u BiH objavljeni na platformi. Odgovorno kojim se mjeri transparentnost i odgovornost javnih institucija.

Kako navode iz TIBiH, u brojnim slučajevima sredstva su se dijelila bez javnog poziva i jasno utvrđenih kriterija, na što su jasno ukazivali i revizori, a često se javni novac dijelio organizacijama povezanim s politikom.

O tome dovoljno govori podatak da je na čelu nevladinih udruga koje su dobile javni novac 198 ljudi koji su bili na kandidacijskim listama.

U nekim slučajevima radi se o javnim dužnosnicima koji vođenjem udruga financiranih javnim sredstvima izravno krše važeće zakone o sukobu interesa. Posebno je sporno da su pojedine nevladine organizacije koje primaju javna sredstva izravno uključene u političke aktivnosti i izborne kampanje, što je jasno zakonom zabranjeno.

Prema podacima koje su institucije dostavile TIBiH, u 2024. godini s državne razine raspodijeljeno je 5,5 milijuna KM, a tradicionalno najveći dio raspoređuje Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Institucionalni ured za reviziju već godinama navodi da se ta sredstva sportskim, kulturnim i drugim udrugama dijele bez javno objavljenog poziva, pa se ne može utvrditi po kojim se kriterijima raspodjeljuje javni novac.

Novac je podijelilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a čelnik Udruge građana Ostanak i ekonomski razvoj Gornje Grapske, koja je dobila 50.000 KM, prema pisanju medija, u rodbinskoj je vezi s ministrom Sevlidom Hurtićem.

Također, već nekoliko godina novac s državne razine dobiva i udruga “13. Rujan Jajce”, koja je, osim sredstava Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, prema odluci dopredsjedatelja Doma naroda Dragana Čovića, dobivala i novac iz proračunske rezerve. Član predsjedništva ove udruge je Ivo Šimunović, inače izaslanik HDZ-a u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Transparentnost raspodjele grantova nevladinim organizacijama još je niža na razini entiteta, gdje indeks otvorenosti podataka značajno opada kod institucija koje raspodjeljuju najveći iznos sredstava.

Prema podacima dostavljenim TIBiH, Vlada Republike Srpske je preko nekoliko ministarstava raspodijelila 6,4 milijuna KM. Udruženje umirovljenika RS dobilo je najveći pojedinačni iznos sredstava od svih organizacija, 710.000 KM. Predsjednik ovog udruženja Ratko Trifunović na tu funkciju došao je s mjesta predsjednika aktivnih umirovljenika SNSD-a.

U predizbornoj kampanji za izvanredne izbore za predsjednika RS-a krajem prošle godine, Trifunović je pozivao umirovljenike da na izborima podrže kandidata SNSD-a Sinišu Karana, iako sam Zakon o udruženjima i fondacijama RS-a jasno zabranjuje nevladinim organizacijama da se uključe u predizbornu kampanju stranaka i kandidata.

Ovaj apsurd najbolje ilustrira razmjere političkog utjecaja na organizacije koje primaju javna sredstva.

Najveći dio novca dijeli Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS. Unatoč trima presudama, ovo ministarstvo TIBiH nije dostavilo podatke o nenamjenskom trošenju javnog novca od strane boračkih organizacija koje su novac dobivale prethodnih godina, a trošile su ga, prema mišljenju revizora, za isplatu plaća i materijalnih troškova, a ne za realizaciju programskih aktivnosti i konkretnih projekata.

S razine Federacije BiH neprofitnim organizacijama raspoređeno je više od 24 milijuna KM. Federalni revizori su u reviziji izvršenja proračuna za tu godinu upozorili da nisu utvrđeni mjerljivi kriteriji za ocjenu projekata u svrhu objektivnog bodovanja, niti je definirana dokumentacija kojom se potvrđuje ispunjavanje kriterija u raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama.

Posebno je sporno da su dodatna sredstva za nevladine organizacije raspodijeljena iz proračunske rezerve bez primjene kriterija hitnosti, pri čemu su, prema nalazima revizora, federalni ministri uzeli više prava nego što im je zakonom pripadalo.

U odnosu na iznos proračuna, daleko najveći postotak nevladinim organizacijama dijele vlasti Brčko Distrikta, koje su TIBiH dostavile podatke o gotovo deset milijuna KM dodijeljenih grantova u 2024. godini. Brčko Distrikt ranije su potresale brojne afere oko raspodjele ovog novca.

U posljednjem izvješću za Ured gradonačelnika, revizori Brčko distrikta pozvali su na uspostavu registra donacija koje dodjeljuju Vlada i institucije Brčko distrikta radi učinkovitije kontrole, analize i planiranja dodjele donacija.

Indeksi mjereni platformom TIBiH pokazuju nizak stupanj transparentnosti institucija i visok stupanj političke kontrole nad financiranjem civilnog sektora iz proračuna. Sredstva se dijele udrugama koje često nemaju ni web stranicu, ne objavljuju izvješća o svom radu, kao ni namjene za koje troše javna sredstva, a sve su češći primjeri izravne zlouporabe javnih sredstava u političke svrhe.

Političke stranke zastupljene u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine ove će godine iz proračuna FBiH dobiti pet milijuna KM.

Prema objavljenoj odluci i programu utroška, ​​40 posto ovog novca ide strankama u jednakim iznosima, a 60 posto prema broju zastupnika i izaslanika koje imaju u oba doma Parlamenta FBiH, točnije koliko su imale prema dodijeljenim mandatima.

– Politički subjekti dužni su Vladi FBiH – Generalnom tajništvu Vlade FBiH dostavljati izvještaje o namjenskom utrošku sredstava, sa preslikom financijsko-računovodstvene dokumentacije na osnovu koje je izvršena uplata i dokaz o uplati troškova koji su namjenski financirani sredstvima Vlade FBiH – dio je odluke.

U nastavku pogledajte koliko je svaka strana dobila:

Kemal Hrnjić, NiP-ov ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Federacije BiH, inače iz Bihaća, reagirao je na izjave gradonačelnika tog grada Elvedina Sedića (POMAK) da je entitetska vlada u ovogodišnjem proračunu zanemarila Unsko-sanski kanton.

Sedić je tijekom gostovanja, između ostalog, kritizirao unsko-sanske političare kazavši da kada odu u Sarajevo “umjesto da budu glas Krajine u Sarajevu, pretvaraju se u glas Sarajeva u Krajini”, nazvavši to “simptomatičnim” i nečim što ga najviše boli.

Kazao je i kako smatra da takvi političari sigurno dijele njegovo mišljenje o zapostavljenosti Krajine, ali se ne usuđuju to reći jer bi bili “politički mrtvi i ne bi mogli ostati u Sarajevu”.

Ovim povodom oglasio se Hrnjić na svom Facebooku.

– Moram priznati da ne znam tko me više razočarao ovakvim medijskim istupom, TV Hayat koja mi nije omogućila da iznesem svoju stranu “istine” ili “moj” gradonačelnik koji me je tako nisko stavio pod noge – napisao je ministar Hrnjić u reagiranju, dodajući da “voli Sarajevo”.

– Sarajevo je glavni grad moje jedine domovine. Večeras je Sedić čak bio “blag” u izjavi koliko sam se “prodao” Sarajevu. On je prije tri dana za BHT1 rekao da smo svi mi koji dolazimo iz Krajine u Sarajevo beskičmenjaci i beskarakterni ljudi i da u narednom periodu treba da biramo ljude koje ćemo s kičmom i karakterom “šaljati” u Sarajevo.

Jednostavno nisam mogao vjerovati što čujem od čovjeka kojeg sam javno podržavao kada se natjecao za mjesto načelnika, a njegov protukandidat je bio ratni zapovjednik, heroj i moj saborac za državu Bosnu i Hercegovinu.

Želim da Sedić bude izabran od strane građana Krajine u oktobru ove godine da predstavlja Krajinu u Sarajevu narednih 100 godina i da onda pokaže svoju kičmu i karakter u interesu Krajine – naveo je dalje Hrnjić.

Najavio je i da će “ovih dana u medijskim istupima razotkriti sve laži ove prljave kampanje”, te da će “za sada reći da nije istina da će svi kantoni dobiti po 24 milijuna KM, koliko je USK dobio proteklih godina, neki manje, neki više”.

– Nitko ne brani Sediću i nadležnima na USK da cijeli taj iznos usmjere u izgradnju aerodroma, ali populizam je čudo…

Što se tiče iznosa koji se daje općinama i gradovima, ni tu nije u pravu, jer je Bihać grad koji je među možda desetak općina u Federaciji BiH s najviše realiziranih projekata u ovom mandatu Federalne vlade. Ali i grad koji je zbog nesposobnosti uprave u kasu FBiH vratio najviše sredstava.

Sedić je bio mlad kada je priču o cestovnom pravcu Bihać – Bosanska Krupa pokrenuo premijer FBiH Nedžad Branković, ali od Brankovića do 2025. godine na ovom projektu nije korištena ni lopata. Više o svemu kad se vidimo, a mislim da će to biti uskoro.

I da, da ne zaboravim savjetovati Sedića jer ja sam malo stariji, ako odlučiš kao ja ostaviti svoju obitelj u Bihaću i doći u Sarajevo, pripremi se na put od 130.000 km u četiri godine da posjetiš svoju obitelj, naravno ako odlučiš dolaziti kući svaki vikend. Nije tako teško. Idem dalje… – napisao je Hrnjić, podijelivši video “kontroverzne” izjave bihaćkog gradonačelnika.

Vladajuća koalicija je pokazala zabrinjavajući stepen nezrelosti i nekompetentnosti kada je u pitanju Reformska agenda, kazao je danas nakon sjednice Predsjedništva SDA predsjednik te stranke Bakir Izetbegović.

Novinarima je na konferenciji za novinare poručio da će analizirati Reformsku agendu u kojoj je, kako je naveo, predviđeno 40 točaka za koje su rokovi već prošli, te da vjeruje da se može dogoditi da opet ostanemo bez sredstava iz Plana rasta.

Pozdravio je izmjenu zakona, na prijedlog SDA, kojom je onemogućeno povećanje plaća dužnosnika u institucijama BiH u ovoj godini i pozvao Trojku da to učini na razini Federacije BiH.

Posebno je upozorio na prijedlog proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu.

– Realni, pravi prihodi proračuna iznose nešto više od dvije milijarde maraka, a onda planiraju deficit od 1,3 milijarde i planiraju se zadužiti za dvije milijarde. To je kao kada bi čovjek čija je plaća 2.000 maraka odlučio uzeti kredit od 2.000 maraka i ostati dužan, da mnogima ne isplati još po 1.000 maraka i onda ima 5.000 na raspolaganju i nije ga briga što će biti sljedeći mjesec. Dakle, ovoj vlasti je sasvim svejedno što će biti u godinama pred nama – slikovito je objasnio Izetbegović.

Okarakterizirana je kao “vrlo neodgovorna i riskantna u odnosu na vrijeme koje dolazi”.

– Hvale se da će povećati mirovine za stotinu maraka, a sebi će od ovih sredstava koje su uzeli, odnosno kredita ove godine povećati plaće za 500 maraka, a u mandatu će im biti povećane plaće za 1.500 – rekao je Izetbegović.

Dodao je kako su “našli način da izbjegnu takozvani bijeli kruh, kupili automobile, opremili kabinete, potrošili puno na reprezentaciju…”

– A mi dugujemo – potcrtao je Izetbegović.

Podsjetio je još jednom “da su eskivirali sjednicu Zastupničkog doma PFBiH u vezi s aferom ‘Spengavanje'” te skrenuo pozornost na, kako je naveo, koruptivno bogaćenje predstavnika vlasti u FBiH, spomenuvši tvrtku Igman, Koridor Vc.

– Pogledajte šta rade ljudi bliski SDP-u, šta radi rodbina ljudi koji vode SDP – rekao je Izetbegović.

Tada je kazao kako SDA smatra da se najveća korupcija zapravo sprema kada je u pitanju kupovina Telemacha.

– Koliko znamo, radi se o kreditu od 745 milijuna maraka. S kamatama će to biti milijardu i sto milijuna KM. Dakle, BH Telecom kupuje tvrtku koja godišnje zarađuje 20 milijuna KM, a zadužit će se za 1,1 milijardu KM. Treba mu 70 godina da vrati tu investiciju. BH Telecom ima promet od nekih 550 milijuna i dobit od 50 i potpuno će zaustaviti vlastiti razvoj, staviti sebi na leđa teret koji neće moći nositi. Ne znamo što će donijeti nove tehnologije i tko zna što će se dogoditi u narednih pet, deset godina i hoće li sve ovo što sada imaju BH Telecom i Telemach biti za “staro željezo” – ilustrirao je predsjednik SDA.

Govoreći o pritiscima “nametnute vlasti” na slobodne medije i pokušaju discipliniranja ili gašenja signala Hayata i OBN-a na platformi Moja TV putem BH Telecoma, Izetbegović je kazao:

– Svi ste svjedoci da je SDA, kada je imala direktore Telekoma, trpila kritike raznih medija i da se nikada nismo odlučili na nešto slično ovome. Doista. Pomogli smo svim domaćim emiterima, uključujući i one koji su nepravedno kritizirali SDA.

Govoreći o glasovanju Dževada Mahmutovića u Vijeću naroda RS-a, Izetbegović je rekao da je to bio izravni nalog SDA da se ide na vitalni nacionalni interes i da se pokuša zaustaviti imenovanje Vlade u RS-u.

– Gospodin Mahmutović se ponio kao profesor, onako kako mu je pameti. Dakle, u odnosu na politike koje su vrlo nekorektne i koje napadaju Ustav BiH, vladavinu prava, koje nazivaju “Bošnjake” srpskim imenima i prezimenima, proklinju genocid… vrlo profesionalan i korektan odnos u odnosu prema nekome ko to ne zaslužuje i ko se ponaša nekorektno i neprofesionalno. Dakle, da razjasnimo stvari. Sva ostala pitanja možete uputiti profesoru Mahmutoviću koji je postupio, kao što rekoh, profesorski.

Na novinarsko pitanje da li bi i Semir Efendić mogao biti kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH, Izetbegović je rekao:

– Ako se vrati u SDA, ima šanse. I mislim da bismo i tada imali boljeg kandidata.

Na pitanje koga će SDA kandidirati za člana Predsjedništva BiH na predstojećim općim izborima, Izetbegović je rekao:

– Pitam se i ja. Ja sam u onoj skupini koja se čudi. Dakle, pitam se ko je najbolji kandidat SDA koji se može suprotstaviti ovih 12. Mi ćemo procijeniti ko je to, mi ga u ovom trenutku nismo definirali, niti sam ga ja definirao sam sa sobom. Ostavimo malo vremena da se slika razbistri. O tome će odlučivati ​​vrlo zrelo i iskusno tijelo, a to je Predsjedništvo SDA.

Raspravu o Prijedlogu proračuna Federacije BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH obilježile su oštre kritike oporbe zbog hitne procedure, nedolaska federalnog premijera Nermina Nikšića na sjednicu i, kako se navodi, izostanka stvarnih reformi.

Izaslanici DF-a i SDA upozorili su da je javnost uskraćena za kvalitetnu raspravu o najvažnijem financijskom dokumentu, dok vlast, po njima, gradi politički, a ne održivi ekonomski okvir sa socijalnim davanjima.

Delegatica Vedrana Vujović (DF) kazala je da se, unatoč obećanjima da će Vlada biti drugačija, proračun ponovno razmatra po hitnom postupku.

– Izbjegava se javna rasprava o najvažnijem dokumentu. Riječ je o dokumentu od oko 620 stranica, predanom u PDF formatu koji je skeniran i vrlo nečitak, što onemogućuje kvalitetnu raspravu. Iako je struktura donekle poboljšana, temeljni problemi ostaju – rekao je Vuković.

Vujović je podsjetio da je premijer Nermin Nikšić u svom ekspozeu govorio o pomoći privredi, ali da ključne reformske mjere nisu provedene.

– Vlada FBiH još nije provela reforme koje bi olakšale poslovanje. Ispunjava se samo ono što je fiskalno najvidljivije i politički isplativije. Proračun je socijalni jer više od 50 posto sredstava odlazi na socijalne naknade, ali nije pronađen održiv način njegovog punjenja. Način financiranja, u iznosu većem od dvije milijarde KM, dodatno će opteretiti sustav – kazao je Vujović.

Mehmed Memišević (SDA), delegat, kazao je da se raspravlja o najvažnijem dokumentu, a premijer nije bio na sjednici.

– Uz dužno poštovanje prema ministru (financija) Toniju Kraljeviću, premijer je trebao biti ovdje ili smo barem trebali znati razlog njegovog nedolaska. To jasno govori o odnosu prema institucijama i građanima – kazao je Memišević.

Memišević smatra da će Vlada pokušati graditi predizbornu platformu na umirovljenicima.

– Naravno da smo za povećanje mirovina i glasali bismo za 30 posto, ali realno gledano, standard umirovljenika se neće poboljšati. Ključno pitanje je tko će zaraditi te mirovine – upitao je Memišević.

Predsjedatelj Doma naroda Tomislav Martinović izvijestio je izaslanike da je premijer Nermin Nikšić hospitaliziran i spriječen prisustvovati sjednici.

Delegatica Aida Obuća (SDA) kazala je da nedolazak premijera nije izuzetak, to je postala praksa.

– Pod pritiskom smo javnosti jer bi svaki amandman bio predstavljen kao pokušaj blokade isplate mirovina i socijalnih davanja, pa se od nas očekuje samo “za” – rekla je.

Obuća je dovela u pitanje i objašnjenje hitne procedure.

– Kao razlozi hitnosti navode se izmjene Zakona o PIO-u i programsko planiranje proračuna. Podsjećam, još u srpnju 2025. godine pokrenuta je procedura izmjene Zakona o PIO-u s rokom od 30 dana da Vlada uputi zakon u saborsku proceduru. Taj rok nije ispoštovan i ne može se odgovornost prebacivati ​​na druge – istaknula je.

Na kraju je upitala je li ovako koncipiran proračun u skladu sa Zakonom o proračunima, posebice člankom 43. te je li tekuća potrošnja usklađena s tekućim prihodima.

Kazala je da je ova sjednica čudna i da većina delegata šuti. Pitala je “zašto šutite kada smo iznijeli teške optužbe i neće li na tako teške optužbe nitko odgovoriti? Vodite li FBiH u bankrot, sprema li nam se grčki scenarij i sprema li se scenarij iz 2014. godine kada su gorjele institucije u FBiH”?

Izaslanik Haris Zahiragić (SDA) osvrnuo se na izlaganje Ivice Pavkovića, izaslanika iz HDZ-a, navodeći da je on jedini zastupnik parlamentarne većine koji se usudio govoriti o proračunu Federacije BiH.

– Takvu odgovornost može imati samo Hercegovac. Ovi iz Sarajeva, izgleda, ne vide dalje od smoga – rekao je Zahiragić.

U svom izlaganju koristio se metaforom iz poznate Andersenove bajke „Carevo novo ruho“.

– Tu bajku nije napisao ni Srbin, ni Bošnjak, ni Hrvat, napisao ju je Andersen. Car je volio nova odijela, kao što naš premijer Nikšić voli nove službene automobile. Pojavila su se dva varalice koji su tvrdili da imaju poseban način šivanja odijela koji samo mudri i vrijedni mogu vidjeti. Car je, želeći ispitati svoje saradnike, naručio odijelo – rekao je Zahiragić

Zahiragić je dalje naveo da je car, iako nije vidio tužbu, pristao na prijevaru.

– Ministar kojeg je poslao vratio se i rekao da je odijelo veličanstveno, iako su krojači samo mahali iglama po zraku. Car je, bojeći se da ne ispadne nesposoban, dopustio da mu “obuku” odijelo i izašao pred narod. Samo je jedno dijete reklo istinu – “Ljudi, kralj je gol” – rekao je Zahiragić.

– Nermin Nikšić, Vlada Federacije i sama Federacija danas su goli. Ja ću biti dijete koje će to reći i svađati se – rekao je Zahirović.

Podsjetio je i na stanje u kojem je prethodna vlast ostavila financije.

– Vlada Fadila Novalića ostavila je cca 500 milijuna KM. Taj novac je potrošen na nova vozila, na projekte poput Grabovice, bez jasne transparentnosti. Došli ste u izbornu godinu, novca više nema i, umjesto da se suočite s realnošću, vi se usuđujete dodatno zaduživati ​​Federaciju – kazao je Zahiragić.

Kazao je da iza svega stoji odluka da se prodaju zračne luke, BH Telecom, rijeke, da se građani Federacije ostave bez ičega, te poručio “ne damo rijeke, ne damo aerodrome, a građani će to vama i Christianu Schmidtu reći za deset mjeseci”.

Fahrudin Čolaković (SDA) iznosi amandman na Proračun za uvođenje boračkog dodatka.

– To što u manjoj BiH u entitetu imamo borački dodatak, a u Federaciji nemamo, neka nam je na čast – rekao je Čolaković.

Muamer Zukić (SDA), predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH, kritizirao je stalnu odsutnost premijera i dodao da to nije uvijek bolest te je zamolio da mu se, kada se oporavi, kaže da je to gornji dom.

– Imamo proračun od 8,9 milijardi KM, od čega je 2,3 milijarde KM novo zaduženje i to je ono što diskvalificira ovaj proračun. Ovime će se Federacija do kraja godine zadužiti za 8,2 milijarde KM, preko berze će se zadužiti 1,4 milijuna KM, a to je kao da se zadužujemo kod kreditnih organizacija – rekao je Zukić, te dodao da je to put u uništenje Federacije BiH.

Prije dva dana usvojen je proračun Federacije Bosne i Hercegovine. U povijesnom proračunu od gotovo devet milijardi maraka Krajine opet nema. Ne postoji aerodrom Bihać. Brze ceste do Velike Kladuše i granice s EU nema. Nema rekonstrukcije magistralnog puta Bihać – Bosanska Krupa. Unske pruge nema. Nema ozbiljnijih ulaganja u Nacionalni park Una. Nema namjenske industrije, nema rješenja za granične prijelaze i višesatne kolone, priopćio je Pokret za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK).

Naglašavaju da kada projekti nisu u proračunu, oni politički ne postoje. I ovogodišnji proračun je, dodaju, još jednom potvrdio da Krajina nije dio federalnih razvojnih planova.

– Ne može nam više nitko prodati priču da je Krajina “nerazvijena”. Kraj je isključen. Imamo strateški položaj prema Europskoj uniji. Imamo turizam, rijeku Unu, dijasporu, privredu i ljude koji žele raditi. Ono što nemamo je kontinuirana institucionalna podrška Federacije. Nije to slučajno. To je politički obrazac. Politička odluka – rekao je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća i predsjednik POMAK-a.

I dok se u drugim dijelovima Federacije uredno planiraju i grade autoceste, brze ceste i veliki infrastrukturni projekti vrijedni desetke i stotine milijuna maraka, u Krajini se, kako se dodaje u priopćenju POMAK-a, godinama priča o istim stvarima i ništa od toga ne stoji u proračunskoj stavci. Proračuni su, kažu, javni i dostupni svima koji žele vidjeti gdje novac doista ide.

Ističu da su neki od strateških projekata za opstanak u Krajini, koje posljednjih godina zagovaraju gotovo svi politički subjekti, krenuli optimistično. No, naglašavaju, usvojeni proračun FBiH za 2026. godinu nažalost pokazuje da će tako ostati do daljnjega!

– Uglavnom, kada treba skupljati političke poene, bitna je Krajina. Kada treba podijeliti novac, to postaje nevidljivo i mislim da je krajnje vrijeme da neko objasni Krajišnicima zašto ih se uporno ostavlja po strani – dodaje Sedić.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nakon dvodnevnog zasjedanja, usvojio je proračun Federacije BiH za 2026. godinu.

Za prijedlog proračuna glasovalo je 56 zastupnika, dva su bila suzdržana, a protiv su bila 23 zastupnika.

Proračun će stupiti na snagu tek ako/kada ga u istom tekstu usvoji Dom naroda.

Sjednica Doma naroda zakazana je za 23. siječnja.

Proračun iznosi skoro 9 milijardi KM.

Usvojen je i prijedlog Zakona o izvršavanju proračuna Federacije BiH za 2026. godinu, s 55 glasova za, pet suzdržanih i 23 glasa protiv.

Vlada FBiH je djelimično prihvatila amandmane Povjerenstva za mlade i Povjerenstva za ekonomsku politiku, a ostale nije prihvatila. Većina zastupnika bila je suzdržana pri većini glasovanja o amandmanima.

Usvojen je amandman Admira Čavalića, zastupnika SBiH, kojim će se u budžetu za Fond solidarnosti za onkološke pacijente izdvojiti 20 milijuna KM.

Federalna vlada predložila je da proračun Federacije BiH za 2026. godinu iznosi ukupno 8.898.279.146 KM, 649 milijuna KM više nego u 2025. godini.

Vlada je pritom pojasnila da je glavni cilj održivo upravljanje javnim financijama, uz odgovornu kontrolu rashoda i osiguranje stabilnih izvora financiranja.

Proračun je usmjeren na ispunjavanje obveza prema građanima i institucijama, s posebnim osvrtom na socijalnu zaštitu, zdravstveni i mirovinski sustav, stabilno poslovno okruženje i očuvanje funkcionalnosti javnih službi, navode iz Vlade.

Prema ranijoj izjavi dopremijera i federalnog ministra financija Tonija Kraljevića, kao i premijera Nermina Nikšića, najveći proračun Federacije BiH predložen je za 2026. godinu.

Nakon burnih reakcija jer u proračunu FBiH za ovu godinu nije predviđen transfer za mlade, federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević izjavila je da je izostavljanje transfera za mlade iz prijedloga proračuna rezultat tehničke greške.

Kazala je da će predmet biti izdvojen i ponovno vidljiv, istaknuvši da je to simbolična poruka mladima da su prepoznati.

– Federalno ministarstvo kulture i sporta je u svim proračunskim zahtjevima, od listopada prošle godine do 9. siječnja ove godine, tražilo i predlagalo transfer za mlade kao posebnu cjelinu, u iznosu od milijun maraka, što je Ministarstvo preuzelo kao obvezu u 2020. godini – kazao je Vlaisavljević za Fenu.

Dodala je da se do rasprave o proračunu prijenos zbrajao, ali da će se utvrditi da je riječ o isključivo tehničkoj pogrešci.

– Ono što je dobro i daje poruku mladima je da danas taj transfer treba ponovno izdvojiti i vidjeti. Sama vidljivost imena transfera ima simboličnu vrijednost – naglasio je ministar.