Postupajući tužitelj Tužilaštva KS predložio je Kantonalnom sudu u Sarajevu produženje pritvora osumnjičenom Tariku Pruscu za još dva mjeseca zbog krivičnog djela teško ubistvo ženske osobe.

Produljenje je predloženo zbog opasnosti da bi osumnjičenik boravkom na slobodi mogao ponoviti krvavi zločin te zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi mogao izazvati uznemirenje javnosti.

Prus se sumnjiči da je 1. maja u večernjim satima došao u stan 41-godišnje novinarke Elme Godinjak u sarajevskom naselju Dobrinja.

Kada je izašla iz stana u Ulici Omladinskih radnika brigada, nasrnuo je na nju, prijetio joj pištoljem i počeo je udarati, a zatim ju je zavezao selotejpom, nakon čega je s djetetom napustio stan.

Godinjak je, kako bi spasio dijete, potrčao za njima u haustor zgrade, nakon čega je Prus ispalio jedan hitac u trbuh, usmrtivši je na mjestu.

Prusu je izdana zabrana prilaska.

Ubijeni Elma Godinjak i Tarik Prusac, prema pisanju više medija, bili su u procesu razvoda.

Uhićenju je prethodila opsežna potraga za Prusom koji je pobjegao s mjesta zločina s petogodišnjim djetetom.

Iako je policija vršila potragu na području Darive, gdje je osumnjičeni za ubistvo ostavio svoj automobil, on je u večernjim satima lišen slobode na području Starog Grada, nakon čega je prebačen u prostorije MUP-a KS.

Dijete koje je poveo sa sobom nakon ubojstva pronađeno je neozlijeđeno.

Do sada su tri osobe umrle nakon što je kruzer nizozemske zastave, koji je bio na putu za Kanarske otoke, bio zaražen virusom koji šire glodavci kada čestice iz njihovog izmeta, sline i urina dospiju u zrak.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila je u srijedu da je broj potvrđenih slučajeva hantavirusa porastao na pet, a zabrinjava činjenica da je nekoliko putnika već evakuirano s kruzera i vratilo se u svoje zemlje, što bi moglo rezultirati njegovim širenjem bez potrebnih mjera opreza i obvezne izolacije.

Nakon izlaganja virusu moglo bi biti potrebno razdoblje izolacije do osam tjedana, kako bi se utvrdilo postoje li simptomi infekcije, no Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da je rizik za javnost još uvijek vrlo nizak.

Argentinske vlasti i stručnjaci pokušavaju utvrditi je li ta zemlja izvor izbijanja smrtonosnog hantavirusa. Dužnosnici vjeruju da bi to što je par promatrao ptice u Argentini moglo objasniti kako je virus dospio na brod.

Vjeruje se da se par možda zarazio virusom nakon što su bili izloženi zaraženim glodavcima dok su promatrali ptice na odlagalištu otpada u Ushuaiji, najjužnijem gradu na svijetu poznatom kao “kraj svijeta”.

Hantavirusne infekcije nisu nova pojava u Bosni i Hercegovini, prof. dr.sc. Teufik Goletić, virusolog i prodekan za znanstvenoistraživački rad Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, aktualni slučaj vezan uz kruzer ne treba automatski doživljavati kao novu ili neposrednu prijetnju stanovništvu BiH, ali je povod da se podsjetimo na hantavirusne infekcije koje su i ranije bile registrirane na našim prostorima.

Riječ je o hantavirusima koji pripadaju obitelji Hantaviridae i prvenstveno su povezani s malim glodavcima.

Određeni hantavirusi imaju karakteristične vrste rezervoara glodavaca, što je važno za razumijevanje trenutnog slučaja infekcije andskim hantavirusom, ili virusom Anda (ANDV), povezanom s putnicima s brodova za krstarenje.

– Ono što je važno jest da zaraženi glodavci najčešće ne pokazuju znakove bolesti, ali mogu izlučivati ​​virus urinom, izmetom i slinom. Čovjek se najčešće zarazi udisanjem kontaminiranog aerosola, a rjeđe izravnim kontaktom s kontaminiranim materijalom – objašnjava Goletić.

Naglašava da hantavirusi kod ljudi uzrokuju dva različita, ali glavna klinička sindroma, od kojih je jedan dominantan u Europi i Aziji, a to je hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, u našim krajevima poznatija kao “mišja groznica”.

– No, u Sjevernoj i Južnoj Americi postoji puno teži oblik hantavirusne infekcije, poznat kao hantavirus plućni ili tzv. kardiopulmonalni sindrom – navodi Goletić.

U ovom trenutku, prema riječima našeg sugovornika, nema naznaka da bi moglo doći do ozbiljnijeg širenja zaraze, pa ni pandemije o kojoj se ovih dana sve više govori.

Razlog je što se većina hantavirusa, kako ističe virolog, ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

– Hantavirus povezan s infekcijama među putnicima na kruzerima važna je iznimka, budući da je Andski hantavirus ili Andski virus (ANDV) opisan kao ograničeni prijenos s čovjeka na čovjeka, uglavnom vrlo bliskim i dugotrajnim kontaktom. Međutim, to ne znači da se virus lako širi kao gripa ili COVID-19. To je prvenstveno rizik kod bliskih kontakata, primjerice ukućana, intimnih kontakata ili osoba koje su bile u izravnom kontaktu s oboljelim bez odgovarajućih zaštitnih mjera. U ovom slučaju bitan je kruzer kao epidemiološki kontekst događaja, ali ne treba stvarati dojam da se hantavirusi općenito “šire kruzerima” – naglašava Goletić.

No, i pored toga, ovo je zanimljiva stvar koju prate i Svjetska zdravstvena organizacija i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), ali i cjelokupna svjetska stručna javnost, pa tako i ona u Bosni i Hercegovini.

No, nikako, kako kaže naš sugovornik, ne treba automatski pripisivati ​​”mišjoj groznici” u Bosni i Hercegovini aktualni slučaj zaraze andskim hantavirusom, koji se veže za putnike na jednom kruzeru.

– Obje infekcije uzrokovane su hantavirusima, no epidemiološki i klinički konteksti su doista različiti – dodaje.

Ne postoji specifično, dokazano učinkovito antivirusno liječenje hantavirusnog plućnog/kardiopulmonalnog sindroma.

Preživljenje uvelike ovisi o ranom prepoznavanju bolesti i kvalitetnoj suportivnoj terapiji, uključujući respiratornu i hemodinamsku potporu u teškim slučajevima.

– Ribavirin se ponekad spominje u kontekstu hantavirusnih infekcija, ali nije pokazao jasnu učinkovitost u liječenju hantavirusnog plućnog sindroma – ističe Goletić.

Uspoređujući ih, kaže da se klinička slika “mišje groznice” uvelike razlikuje od kardiopulmonalnog sindroma.

– U BiH su za humane hantaviruse primarno relevantni virus Puumala i virus Dobrava-Beograd, dok je andski hantavirus južnoamerički hantavirus. BiH je, nažalost, već više od 50 godina poznata kao područje gdje se registriraju infekcije ljudi hantavirusima. Veće epidemije zabilježene su 1967., 1989. i 1995. godine, a manja epidemija 2002. godine.

Na kraju, Goletić je istaknuo kako su najugroženije skupine ljudi koji žive ili rade u šumskim, poljima i ruralnim područjima: šumari, poljoprivrednici, vojnici, planinari, radnici koji čiste zapuštena područja i vikendaši.

– Za europske hantaviruse, uključujući i one relevantne za Bosnu i Hercegovinu, nema uvjerljivih dokaza o održivom prijenosu s čovjeka na čovjeka. U slučaju ovih infekcija, čovjek se u pravilu smatra slijepim krajem infekcije. Zato javnozdravstvena poruka treba biti jasna: nema razloga za paniku ili stigmatizaciju putnika. Ujedno treba podsjetiti na mjere opreza prilikom boravka u prirodi i čišćenja prostora koji mogu biti zagađeni izmetom glodavaca – zaključila je Goletić.

Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto rekao je u utorak da će proširenje Europske unije na zemlje Zapadnog Balkana donijeti “svježinu, dinamiku i energiju” koja je potrebna bloku, odbacujući tvrdnje da bi pristupanje Ukrajine bilo korisnije za Europsku uniju.

Szijjarto je rekao da je loša šala tvrditi da bi ulazak Ukrajine više koristio EU nego ulazak Zapadnog Balkana, te ustvrdio da samo zemlje Zapadnog Balkana mogu donijeti svježinu, dinamiku i energiju koja je bloku trenutno potrebna.

Govoreći na Budimpeštanskom forumu o Balkanu u Budimpešti, istaknuo je da je EU izgubila zdrav razum i oslabila svoju globalnu poziciju zbog previše ideološke politike.

Naglasio je da je blok sve više izoliran od velikih globalnih igrača, uključujući Sjedinjene Države, Rusiju, Kinu i regije u razvoju poput Afrike i dijelova Azije.

Ponovno je potvrdio da će integracija Zapadnog Balkana ojačati EU i donijeti novi zamah zajednici.

Szijjarto se osvrnuo i na energetsku sigurnost, zahvalivši regionalnim partnerima poput Turske, Srbije i Bugarske na pouzdanoj ulozi u tranzitu prirodnog plina.

Rekao je da bi EU trebala ukinuti sankcije na uvoz ruske energije kako bi izbjegla povećanja cijena, s obzirom da Ukrajina blokira plinovod Družba i poremećaje zbog sukoba na Bliskom istoku.

Naglasio je da Mađarska podržava EU izgrađenu na jakim, suverenim nacionalnim državama, a ne na “Sjedinjenim Državama Europe”.

Upozorio je da bi slabljenje veta potkopalo nacionalni suverenitet, dodajući da veto osigurava da nijedna odluka o vitalnim pitanjima ne može biti nametnuta protiv nacionalnih interesa države članice.

Od svog pokretanja 2016., Budimpeštanski forum za Balkan služio je kao platforma na visokoj razini koja okuplja donositelje odluka, kreatore politika i vodeće stručnjake kako bi ispitali najhitnija politička, gospodarska i sigurnosna kretanja na Zapadnom Balkanu.

Forum 2026. održat će se pod temom “Prioritet Zapadnog Balkana”.

Vozačka dozvola u BiH standardno vrijedi 10 godina za kategorije A, B, BE, C, CE, D, DE, F, te potkategorije A1, B1, C1, C1E, D1 i D1E.

Za osobe starije od 65 godina valjanost je ograničena na pet godina.

Prema nacrtu novog zakona, prva dozvola za početnike mogla bi trajati samo dvije godine, a zatim bi se produžila za 10 godina.

Liječničko uvjerenje potrebno je za produženje ako je dozvola izdana na kraće vrijeme zbog zdravstvenog stanja ili ako je osoba starija.

No je li tako u praksi? Činjenica je da se u razdoblju od desetak godina čovjek može razboljeti i više ne može voziti kao prije.

O ovom pitanju razgovarali smo sa Mirzetom Sarajlićem, inženjerom saobraćaja i sudskim vještakom saobraćajne struke.

Pitanje važećih vozačkih dozvola i zdravstvene sposobnosti za upravljanje motornim vozilima nije samo administrativno pitanje, već duboko javnozdravstveno i sigurnosno pitanje. Utječe na odnos između prava pojedinca na mobilnost i obveze države da zaštiti živote i sigurnost svih sudionika u prometu.

– Prema odredbama Zakona o osnovama sigurnosti prometa u Bosni i Hercegovini, vozačka dozvola: za kategorije AM, A1, A2, A, B, BE, F i G izdaje se s rokom važenja od 10 godina, za kategorije C1, C1E, C, CE, D1, D1E, D i DE rok važenja je 5 godina (s obzirom na profesionalnu i povećanu opasnost od upravljanja teškim i putničkim vozilima).

Zakonom je izričito propisano da se vozačka dozvola može izdati i na kraće vrijeme od navedenog ako se to utvrđuje na temelju liječničke potvrde – primjerice u slučaju kroničnih bolesti, smanjenih funkcionalnih sposobnosti ili stanja koja zahtijevaju povremenu kontrolu.

Također, vozač je dužan obaviti izvanredni zdravstveni pregled ako postoje razlozi za sumnju u njegovo zdravlje. No, praksa pokazuje da se ova zakonska mogućnost rijetko koristi sustavno i preventivno – kaže Sarajlić.

Podzakonskim aktima (Pravilnik o zdravstvenom stanju vozača) detaljno su propisane kontraindikacije. Najvažnije skupine uključuju:

– Neurološka stanja, kardiovaskularne bolesti, psihijatrijska i psihološka stanja, ortopedski i motorički poremećaji, oštećenja vida i sluha i dr. Poseban problem predstavljaju osobe koje koriste antidepresive, za koje je u uputama jasno naznačeno da mogu utjecati na psihomotorne sposobnosti i vrijeme reakcije.

Upravljanje vozilom pod utjecajem takvih lijekova, bez liječničke procjene, u biti je analogno vožnji pod utjecajem alkohola. Ovdje je problem što ne postoji veza s MUP-om da se nakon ovih stanja, a posebno nakon izlaska iz bolnice, osobi privremeno ne oduzme vozačka dozvola, a pod svim okolnostima nisu sposobni za sigurnu vožnju i predstavljaju sigurnosni rizik u prometu – dodaje Sarajlić.

– Liječnici koji izdaju uvjerenja snose profesionalnu i etičku odgovornost. Problem nastaje kada: procjena nije dovoljno rigorozna, kada se podcjenjuje kognitivni pad kod starijih osoba, kada se ignoriraju psihomotorna ograničenja. Posebno je osjetljivo pitanje starijih vozača. Dob sama po sebi ne smije biti diskriminirajuća, ali kumulativno djelovanje kroničnih bolesti, terapija i usporavanja reakcija zahtijeva ozbiljniji i češći nadzor – kaže Sarajlić.

Problem je u tome što mnogi ljudi u našoj zemlji uzimaju lijekove za smirenje na svoju ruku, a da uopće nisu otišli kod liječnika. Uvijek se nađe baka, djed, tata ili mama koji u kućnoj apoteci imaju ove lijekove, tako da su dostupni svim ukućanima.

Ni liječnici ni policija o tome nemaju pojma. Ali nisu samo psihička stanja problem u vožnji. Postoje i mnoge druge bolesti, poput kardiovaskularnih, koje bi zahtijevale veću i češću kontrolu. Naravno, nitko ne jamči da “zdrava osoba” ne može doživjeti srčani udar dok je za volanom na cesti.

Kontrola se uglavnom svodi na: kontrole prometa (alkotest, test na droge), provjeru valjanosti prometne dozvole.

– Ako vozač upravlja vozilom iako mu je vozačka dozvola zabranjena ili mu je izrečena zabrana, predviđene su novčane kazne, zaštitne mjere i kazneni bodovi.

Međutim, sustav ne funkcionira preventivno, već reaktivno – samo kada se dogodi prekršaj ili nezgoda. Desetogodišnji rok valjanosti za većinu kategorija ima administrativnu logiku, ali ne i medicinsku i sigurnosnu. Za deset godina čovjek može izgubiti vidnu oštrinu, oboljeti od srca, doživjeti moždani udar (česta pojava), započeti terapiju lijekovima koji utiču na psihomotoriku – naglašava Sarajlić.

Mobilnost je pravo, ali je sigurnost u prometu prioritetno javno dobro. Vozačka dozvola ne smije biti samo upravni dokument – ​​ona mora biti potvrda o stvarnoj, trajnoj zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje motornim vozilom.

– Prije svega potrebno je institucionalno povezati zdravstvene ustanove s tijelima unutarnjih poslova te uvesti obvezne preglede nakon teških bolesti i operacija. Potrebno je jasnije normirati odgovornost liječnika prilikom izdavanja potvrda i razmotriti kraće rokove zdravstvenih pregleda za rizične skupine – zaključuje za Faktor Mirzet Sarajlić, sudski vještak saobraćajne struke.

Kantonalni sud u Tuzli produžio je pritvor Mirsadu Bakaloviću, bivšem direktoru Doma penzionera Tuzla i Zinaidi Razić Halilović, šefici Službe za ekonomsko-finansijske, računovodstvene i opće poslove i članici Upravnog odbora ove ustanove.

Kako je saopćeno, pritvor je na prijedlog Kantonalnog tužiteljstva TK-a produžen za još mjesec dana i može trajati do 14. veljače 2026. godine ili do druge odluke suda.

Osumnjičenike se tereti za kazneno djelo teška kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine u vezi s kaznenim djelom izazivanja opće opasnosti, a Bakalović se tereti i za produljeno kazneno djelo zlouporabe položaja ili ovlasti. Tužiteljstvo ih sumnjiči da su navedena kaznena djela počinili kao suizvršitelji.

Sud je naveo da je produljenje pritvora za mjesec dana dovoljno za poduzimanje potrebnih istražnih radnji u cilju dovršetka istrage.

Pritvor je produžen zbog postojanja razloga propisanih člankom 146. stavak 1. točka d) Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno zbog postojanja izvanrednih okolnosti. Sud je ocijenio da se radi o posebno teškom kaznenom djelu s obzirom na njegove posljedice, činjenicu da je mjesto izvršenja bila javna ustanova od posebnog društvenog značaja u kojoj je u trenutku događaja bilo smješteno oko 180 starijih osoba, kao i uznemirenost javnosti koju je ovaj događaj izazvao.

Također je istaknuto da postoji veliki interes javnosti te da bi puštanje osumnjičenih na slobodu predstavljalo realnu prijetnju narušavanju javnog reda i mira.

Podsjetimo, u požaru u Domu penzionera u Tuzli koji se dogodio 4. novembra smrtno je stradalo 17 osoba.