Istraživački tim predvođen američkim znanstvenicima potvrdio je prvu masovnu grobnicu u mediteranskoj regiji, u današnjem Jordanu, gdje su pokopane žrtve prve zabilježene pandemije na svijetu, dajući nove detalje o Justinijanovoj kugi, koja je ubila milijune ljudi u Bizantskom Carstvu između šestog i osmog stoljeća.

DNK uzet iz ljudskih ostataka u masovnoj grobnici u Jerashu, u današnjem Jordanu, pokazuje da je mikrob Yersinia pestis uzrokovao bubonsku kugu.

Justinijanova kuga bila je prva zabilježena pandemija bubonske kuge koja je poharala Bizantsko Carstvo i dijelove Europe, Azije i Afrike. Ime je dobio po caru Justinijanu I. koji je i sam bolovao od te bolesti.

Pandemija je ubila između 30 i 50 milijuna ljudi, značajno oslabivši carstvo i otvorivši put kasnijim epidemijama poput Crne smrti.

Najnovija otkrića, objavljena u Journal of Archaeological Science, nude ono što istraživači nazivaju rijetkim empirijskim uvidom u mobilnost, urbani život i ranjivost građana pogođenih kugom. Novo istraživanje usredotočilo se na žrtve, njihov način života i osjetljivost na bolesti u Jerashu, regionalnom trgovačkom središtu i epicentru pandemije koja je bjesnila od 541. do 750. godine.

– Stranica Jerash pruža nam ljudsku priču o tome tko je umro i kako je grad doživio krizu – rekao je glavni autor studije i izvanredni profesor na Odsjeku za globalne, okolišne i genomske zdravstvene znanosti Sveučilišta Južne Floride Rays Jiang.

Istaknula je da pandemije nisu samo biološki, već i društveni događaji.

– Povezivanjem bioloških dokaza iz tijela s arheološkim okolišem možemo vidjeti kako je bolest utjecala na stvarne ljude u njihovom društvenom i ekološkom kontekstu – objasnio je znanstvenik.

Prema njezinim riječima, to nam pomaže da pandemije u povijesti razumijemo kao proživljene događaje, a ne samo epidemije zabilježene u povijesnim kronikama.

Multidisciplinarni tim arheologa, povjesničara i genetičara sa Sveučilišta Južne Floride, Florida Atlantic Sveučilišta i Sveučilišta u Sydneyu sastavio je studiju, a Jiang i njezini istraživači proučavali su DNK izvađen iz zuba.

Pronašli su raznoliku demografiju žrtava, za koju je rekla da pokazuje da je inače uglavnom mobilna populacija ostala zajedno tijekom epidemije kuge, zarobljena na istom mjestu zbog bolesti, slično načinu na koji je putovanje zaustavljeno tijekom nedavne pandemije covida.

– Ljudi se sele, putuju, a kriza ih je ovdje okupila – istaknuo je Jiang, dodavši da su drevne pandemije cvjetale u gusto naseljenim gradovima.

Iskapanja su otkrila da je više od 200 ljudi pokopano u grobnici u Jerashu, poznatoj kao Pompeji Bliskog istoka zbog dobro očuvanih grčko-rimskih ruševina.