Bosna i Hercegovina će sudjelovati u postupku prekogranične procjene utjecaja na okoliš za planirani centar za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovska Goračime su stekli pravo uvida u kompletnu dokumentaciju, davanja primjedbi i sudjelovanja u javnosti.

Naša država ulazi u odlučujuću fazu spora oko Trgovske gore. Stručni i pravni dokumenti su protiv izbora lokacije.

Istodobno, pravni stručnjaci upozoravaju da je Hrvatska odluku o lokaciji donijela prije nego što je završena procjena utjecaja na okoliš, što bi moglo bitno utjecati na daljnji tijek projekta i postupaka koje je BiH pokrenula pred međunarodnim tijelima.

Bosna i Hercegovina je službeno obavijestila Hrvatsku da namjerava sudjelovati u postupku procjene utjecaja na okoliš za izgradnju dugoročnog skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i institucionalnog radioaktivnog otpada, na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, u hrvatskoj općini Dvor.

Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je u lipnju, nakon sučeljavanja Bosne i Hercegovine i Hrvatske pred Odborom Espoo konvencije održanog u Ženevi u svibnju, obavijestilo BiH o pokretanju procedure i zatražilo odgovor želi li sudjelovati u prekograničnim konzultacijama u skladu s Espoo konvencijom.

Institucije BiH odgovorile su da je hrvatska obavijest nejasna, nepotpuna i nepravodobna, te da postupak nije proveden u skladu s Espoom i drugim međunarodnim konvencijama.

Zatraženo je da se postupak vrati u raniju fazu, da Hrvatska dostavi relevantne podatke i dokumentaciju te da dvije države formiraju zajedničko tijelo ili sklope poseban bilateralni sporazum.

Hrvatska još nije dostavila studiju utjecaja na okoliš niti popratnu dokumentaciju Bosni i Hercegovini. Studija se očekuje u zadnjem kvartalu ove godine, nakon čega bi trebale uslijediti konzultacije i javne rasprave.

Nemanja Galić, član pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine, pojasnio je Feni da ulaskom u postupak Bosna i Hercegovina dobiva pravo pristupa svim informacijama koje su od značaja za procjenu mogućih posljedica projekta na njenom teritoriju.

– Hrvatska je sada dužna dostaviti relevantnu dokumentaciju i dodatne informacije, posebice one koje se odnose na moguće prekogranične učinke. BiH ima pravo davati komentare, primjedbe i prijedloge, prvenstveno u vezi sa studijom utjecaja na okoliš – kazao je Galić.

Dodao je da se javne rasprave trebaju organizirati na području Bosne i Hercegovine te da se građanima BiH mora dati jednaka mogućnost sudjelovanja kao i javnosti u Hrvatskoj, uključujući i pristup relevantnoj dokumentaciji.

Prema njegovim riječima, ključni problem je redoslijed poteza Hrvatske jer je odluka o mikrolokaciji objekta donesena prije nego što je završena procjena utjecaja na okoliš.

– Hrvatska je prvo donijela odluku o točnoj lokaciji objekta, a tek onda se okrenula Bosni i Hercegovini. Takvim postupanjem obesmišljava se studija utjecaja na okoliš, ali i same prekogranične konzultacije – ustvrdio je Galić.

Istaknuo je kako je procjena utjecaja trebala prethoditi odluci o lokaciji, a ne provoditi se nakon što je lokacija već određena.

Galić smatra da takvo ponašanje može predstavljati kršenje Espoo konvencije, drugih pravila međunarodnog prava, propisa Europske unije i hrvatskog zakonodavstva.

– Kako se bliži rok za preuzimanje otpada, sve je očitije da je Hrvatska konačnu odluku donijela znatno prije završetka studije. Ti propusti mogu utjecati na daljnji tijek postupka – rekao je.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma priopćeno je da su tijekom 2019. godine započeta istraživanja o mogućim posljedicama projekta na okoliš, vode, zdravlje stanovništva i zaštićena područja u Federaciji BiH.

U istraživanje su uključeni Federalni hidrometeorološki zavod, Federalni agropedološki zavod, Federalni geološki zavod, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencija za vodno područje rijeke Save.

– Sva izrađena izvješća potvrđuju da lokacija Trgovska gora nije pogodna za uspostavu centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada – navode iz Ministarstva.

Posebno zabrinjava blizina Nacionalnog parka Una u kojem žive brojne zaštićene i ugrožene vrste i njihova staništa.

Bosna i Hercegovina već vodi aktivnosti pred nekoliko međunarodnih tijela zbog Trgovske gore. Prijave su poslane tijelima Espoo, Aarhuške i Bernske konvencije, Savskoj i Dunavskoj komisiji, kao i Europskoj komisiji.

Pred Odborom za provedbu Espoo konvencije u svibnju je u Ženevi održana rasprava izaslanstava BiH i Hrvatske, dok je u okviru Aarhuške konvencije istaknuto da javnosti u BiH nije omogućen adekvatan pristup informacijama niti puno sudjelovanje u donošenju odluka.

Galić smatra da ti mehanizmi, iako nisu klasični sudski postupci, mogu značajno utjecati na Hrvatsku i provedbu projekta.

Posebnu ulogu, kako je naveo, ima Europska komisija koja može pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije.

– Mišljenja međunarodnih tijela imaju veliku težinu i u praksi se poštuju. Ako fokus ostane na pravnim, a ne političkim pitanjima, povećavaju se šanse BiH da postigne konkretne rezultate – kazao je.

Galić je objasnio da nije lako pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde ili međunarodnom arbitražom jer je za to potreban dogovor kojim bi obje države prihvatile nadležnost takvog tijela.

No, kako je naveo, to ne znači da su iscrpljene pravne mogućnosti BiH.

– Trenutno pripremamo još aktivnosti. Ukoliko Hrvatska nastavi s projektom unatoč utemeljenom protivljenju BiH, poduzet će se daljnje pravne radnje u skladu sa strateškim smjernicama – kazao je.

Ocjenjujući mogućnost potpune obustave projekta, Galić je rekao da je još prerano za konačne ocjene jer studija utjecaja na okoliš nije objavljena.

Ipak, smatra da su dosadašnji potezi BiH već dali određene rezultate, prije svega usporavanje projekta.

– Hrvatska je svojim neuspjesima značajno povećala izglede BiH za uspjeh pred međunarodnim tijelima – naglasio je.

Kao najrazumniju alternativu naveo je mogućnost da radioaktivni otpad ostane u Sloveniji, gdje je i nastao, odnosno što bliže izvoru nastanka.

Prema njegovim riječima, takvo bi rješenje bilo prihvatljivije za građane Bosne i Hercegovine i za stanovništvo Hrvatske koje živi u blizini planiranog centra.

Radovi na lokaciji Čerkezovac, gdje Hrvatska planira odlagati radioaktivni i drugi opasni otpad, već su u tijeku, bez ikakve suglasnosti BiH i bez studije utjecaja na okoliš, javlja BHRT.

Već srušeni objekti i ravnanje terena izazivaju ozbiljnu zabrinutost, a te će aktivnosti biti jedna od glavnih tema pred međunarodnim institucijama u Ženevi.

Hrvatska krši odredbe Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPO), rečeno je na tematskoj sjednici Općine Bosanski Novi.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, ističe da su Bosna i Hercegovina i Hrvatska dobile 180 pitanja na koja trebaju odgovoriti.

– Dakle, morat ćemo argumentirati svoje stavove i suočiti se u svibnju u tajništvu ESPO konvencije – rekao je.

Miroslav Drljača, načelnik općine Bosanski Novi, istaknuo je kako su jednostavno tempirali sjednicu jer BiH polako dolazi do trenutka kada se pitanje Trgovske gore i taj hrvatski projekt prebacuje u institucije koje su praktički europskog i svjetskog karaktera.

Iz stručnog tima BiH kažu da slijede konkretni koraci, uključujući formiranje povjerenstva i pripremu odgovora međunarodnim tijelima.

– Sad će formirati komisiju. Studija utjecaja na okoliš je pred objavom, a prema ESPO konvenciji, cjelokupnu studiju utjecaja na okoliš ćemo dobiti putem notifikacijske točke Ministarstva vanjskih poslova, preko Ženeve. Jako nam je bitno da stručni tim što prije dobije studiju – rekao je Emir Dizdarević, predsjedavajući stručnog tima BiH.

Bosanski Novi udaljen je svega dva kilometra zračne linije od sporne lokacije, a posebno zabrinjava činjenica da je samo jedan kilometar udaljen od izvora pitke vode od kojeg ovise građani ovog kraja.

Stoga aktivisti za zaštitu okoliša podsjećaju da ova lokacija nije prihvatljiva te da institucije moraju iskoristiti sve zakonske mehanizme kako bi zaštitile pravo građana na zdrav okoliš.

– Jako je bitno da se sva naša argumentacija iskoristi na pravi način, ali i da se sva ta komunikacija iskomunicira prema ostalim zemljama EU, kao i prema zemljama našeg okruženja – rekao je Mario Crnković, iz Udruženja “Green Team” Bosanski Novi.

Vlasti BiH su angažirale francuske pravne konzulate i domaće stručnjake da spriječe izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada.

– Protivimo se bilo kakvoj formulaciji, bilo da je riječ o skladištu ili odlagalištu otpada, bilo kakvom nuklearnom objektu na granici s BiH, koji će u budućnosti, ako bi se takav plan realizirao, imati negativne posljedice na život i razvoj cijele regije – kazao je Jasmin Emrić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Bosna i Hercegovina jasno poručuje da neće dopustiti da Trgovska gora ugrozi zdravlje njezinih građana i okoliš.

Svi projekti s prekograničnim utjecajem moraju biti transparentni i u skladu s međunarodnim pravilima, istaknuto je na tematskoj sjednici Općine Bosanski Novi, a od 20. svibnja najavljeni su i prosvjedi protiv izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac.

Utjecaj deponije “Čerkezovac” na Trgovskoj gori na podzemne vode u Federaciji BiH, a posebno u Republici Srpskoj, moguć je “indirektno” preko površinskih voda i vodotoka, te zagađenja rijeke Une, kazao je direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir.

Podsjeća da Federalni zavod za geologiju, temeljem Zaključka Vlade Federacije BiH, od 2023. godine provodi aktivnosti geoloških i hidrogeoloških istraživanja u vezi s odlaganjem radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora.

Aktivnosti su, između ostalog, uključivale izradu i finalizaciju Osnovne geološke karte 1:100.000 list Bosanski Novi s tumačem i izradu Programa hidrogeoloških istraživanja za šire područje Trgovske gore na području Federacije BiH. Na području istraživanja Trgovska gora na području Federacije Bosne i Hercegovine tijekom istraživanja definirana su osnovna geomorfološka obilježja područja; najvažniji vodotoci, hidrometeorološke karakteristike područja, te osnovne geološke, strukturno-tektonske i hidrogeološke karakteristike terena.

– Odlagalište radioaktivnog otpada “Čerkezovac” se u dosadašnjem stupnju istraženosti nalazi u “pretežno nepropusnom kompleksu” karbonske dobi, pa je vjerojatnost infiltracije zagađujućih tvari u podzemlje i “izravnog” onečišćenja podzemnih voda u Federaciji Bosne i Hercegovine mala. Utjecaj odlagališta otpada “Čerkezovac” na podzemne vode u Federaciji BiH, a posebno u Republici Srpskoj, moguć je “posredno” preko površinskih voda i vodotoka, te zagađenja rijeke Une. S jedne strane, potoci na području Trgovske gore iz Hrvatske ulijevaju se u rijeku Unu, koja “napaja” izvore pitke vode u Bosanskom Novom (Republika Srpska), as druge strane, neki potoci s obronaka Trgovske gore na granici s Hrvatskom “poniraju” u krško područje Federacije BiH, pa je njihov utjecaj na izvore pitke vode vjerojatan i bit će predmetom budućih istraživanja. hidrogeološka istraživanja – kazao je Demir za Fenu.

Federalni zavod za geologiju planira u 2026. godini izraditi Projekt detaljnih hidrogeoloških istraživanja, kojim bi se izradila geološka, ​​strukturno-tektonska, hidrogeološka, ​​hidrološka i hidrotehnička istraživanja za potrebe utvrđivanja utjecaja odlagališta radioaktivnog otpada „Čerkezovac“ na podzemne vode u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nakon izrade Projekta pristupilo bi se realizaciji istražnih radova sukladno važećim zakonskim propisima.

– Važno je naglasiti da su u prostornom obuhvatu istraživanja u Federaciji BiH identificirana tri bitna faktora koji ograničavaju provedbu sadašnjih i budućih hidrogeoloških istraživanja, a to su: vrlo niska geološka i hidrogeološka istraženost terena, zagađenost prostora minsko-eksplozivnim sredstvima i neposredna blizina granice s Hrvatskom – zaključio je Demir.

Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. prosinca Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska Gora i vojarna Čerkezovac predviđene su kao lokacija za dugoročno skladištenje tog otpada.

Tamo bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao u Hrvatskoj.

Lokacija skladišta udaljena je oko 800 metara zračne linije od granice s BiH, a kilometar od vodozahvata općine Bosanski Novi s kojeg vodu pije 15.000 ljudi.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik priopćio je danas da je predaja dokumentacije Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPO) u Ženevi u slučaju Trgovske gore u završnoj fazi te da je formirano izaslanstvo.

– U ožujku 2026. godine sučelit ćemo se s hrvatskom stranom – istaknuo je Vipotnik.

Kazao je da Vlada RS-a nije iznenađena jučerašnjim usvajanjem Zakona o zbrinjavanju radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora u Hrvatskom saboru.

– Ovaj lokalitet je izabran politički bez konzultacija sa strukom, znanošću i pravom. Nismo bili iznenađeni. No, prateći tijek rasprave i na kraju glasovanja, vidljivo je da je veliki broj saborskih zastupnika bio protiv. To pokazuje da je i Hrvatska duboko podijeljena po tom pitanju – rekao je Vipotnik.

Naglasio je da su hrvatskim dužnosnicima u više navrata izrazili jasno protivljenje odlaganju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, ali da su svaki put dobili uvjeravanja da je sve “sigurno”.

– Naredili smo da, ako je tako sigurno, neka ga odlažu na Sljemenu, to je sigurno bliže elektrani Krško – rekao je entitetski ministar Vipotnik.

Hrvatski sabor donio je danas po hitnom postupku Zakon o izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada kojim se daje regulatorna osnova za izgradnju odlagališta otpada iz slovačke Nuklearne elektrane Krško, te hrvatskih bolnica i industrije, a željena lokacija je Čerkezovac na Trgovska Goranajavio je HRT.

Izgradnji ovog centra na granici s Bosnom i Hercegovinom protive se svi u našoj zemlji. Unatoč tome, Hrvatska ne odustaje od izgradnje spornog odlagališta.

– Zakon stvara i pretpostavke za procjenu utjecaja Centra na okoliš na lokaciji Čerkezovac, kao i njegovu izgradnju ako se zahvat utvrdi prihvatljivim za okoliš. U skladu s međudržavnim ugovorom s Republikom Slovenijom, Hrvatska bi trebala preuzeti obvezu osigurati zbrinjavanje polovice nisko i srednje radioaktivnog otpada koji nastaje u NE Krško – navodi HRT.

Lokalne zajednice i institucije Bosne i Hercegovine upozorile su u pismu hrvatskim saborskim zastupnicima da najavljeno donošenje posebnog zakona (lex specialis) za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, o kojem se raspravlja u Hrvatskom saboru i o kojem će se uskoro odlučivati, omogućuje Hrvatskoj izbjegavanje obveze strateške procjene utjecaja na okoliš i adekvatnog uključivanja javnosti iz BiH, što je protivno Direktivi 2001/42/EC (SEO), zatim ESPOO konvencija, SEA Protokol i Aarhuška konvencija, kao i deklaracije UN-a iz Stockholma i Rija.

Čerkezovac je blizu rijeke Une i naseljenih mjesta. Izražena je zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na izvore pitke vode, rijeku Unu i ekosustav Unsko-sanskog područja, a tu je i činjenica da bi prema dosadašnjim procjenama približno dvije trećine mogućih negativnih učinaka bilo na području Bosne i Hercegovine, koja nema koristi od projekta.

U pismu se ističe da lokalne zajednice nikada nisu bile aktivno uključene u proces odabira te lokacije, da se nisu razmatrale alternativne mogućnosti, te da je lokacija određena političkim odlukama bez zajedničkih terenskih istraživanja i procjena stručnjaka iz obje zemlje.