Međunarodni mehanizam za kaznene sudove (IMCM) ponovno je odbio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu bivšeg zapovjednika Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislava Krstića, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja u genocidu u Srebrenici.

Predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, u odluci je navela kako smatra da njegov zahtjev treba odbiti, iako ispunjava uvjete da bude razmatran za prijevremeno puštanje na slobodu.

– Iznimna težina kaznenog djela za koje je osuđen snažno govori protiv odobrenja prijevremenog puštanja na slobodu, a Krstić nije pokazao stupanj rehabilitacije koji bi bio razmjeran težini njegovog kriminalnog ponašanja – ustvrdio je Gatti Santana.

No, ukazala je na nekoliko važnih pokazatelja njegova napretka prema dostizanju rehabilitacijskih standarda, među kojima je i činjenica da je javno podržao donošenje rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda kojom se uspostavlja Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995., unatoč službenom stavu Srbije o toj rezoluciji.

Gatti Santana također je ukazao na činjenicu da je Krstić ostao pri priznanju odgovornosti za zločine za koje je osuđen i nakon velike medijske pozornosti koju je izazvala njegova izjava iz 2024. godine.

– Potaknuo bih Krstića da nastavi razmišljati o događajima koji su doveli do njegove osude, o svojim radnjama i propustima, kao i o utjecaju njegova ponašanja na počinjenje zločina, te da temeljito razmotri postoje li informacije koje bi mogao pružiti a koje bi mogle pomoći nacionalnom kaznenom postupku ili identifikaciji lokacija na kojima se nalaze posmrtni ostaci nestalih osoba – rekao je Gatti Santana.

Krstić je ranije uputio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, kao i pismo u kojem prihvaća odgovornost, što je i prijavio Detektor.

Krstić je u pismu pohvalio donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kojom je 11. juli određen kao Dan sjećanja na žrtve genocida, te naveo da podržava tu Rezoluciju.

– Prihvaćam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje je utvrđeno da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid nad Bošnjacima u Srebrenici u srpnju 1995. godine, da sam pomagao i podržavao genocid znajući da su neki pripadnici Glavnog stožera imali namjeru počiniti genocid – naveo je Krstić u pismu.

Krstić je tada napisao da je pomagao i podržavao zločin protiv čovječnosti sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu prisilnog uklanjanja bošnjačkih civila iz Potočara, da je sudjelovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom preseljenju žena, djece i staraca iz Srebrenice, kako je naveo, znajući da su civili bili izloženi ubojstvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima.

Naveo je da mu je poznato da Glavni štab VRS-a nije imao dovoljno snaga da izvrši strijeljanja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa.

– Volio bih još jednom u životu biti u Potočarima, pokloniti se žrtvama i zamoliti za oprost – napisao je Krstić, pojašnjavajući da bi to učinio ako porodice žrtava dozvole.

Mehanizam je više puta odbio njegove zahtjeve za prijevremeno puštanje na slobodu.

Sud BiH potvrdio je početkom ove godine optužnicu koja Krstića tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine u Novoseocima kod Sokoca.

Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv Radislava Krstića koja ga tereti za kazneno djelo zločin protiv čovječnosti, priopćeno je iz Kaznenog odjela Suda BiH.

Prema potvrđenoj optužnici, Krstić se tereti da je tijekom rata u BiH, u razdoblju od sredine svibnja do kraja rujna 1992. godine, na području općine Sokolac, sudjelovao u širokom i sustavnom napadu na civilno stanovništvo.

Tužiteljstvo navodi da je optuženi, u svojstvu zapovjednika 2. rumunjske motorizirane brigade Vojske Republike Srpske, bio svjestan napada vojnih i policijskih struktura takozvane “Srpske Republike BiH”, te da je njegovo postupanje bilo dio tog napada.

Krstić je, između ostalog, optužen da je s drugim njemu poznatim osobama planirao, naredio, izvršio, poticao i pomagao progon civilnog stanovništva prisilnim preseljenjem, namjernim lišavanjem života, uništavanjem i pljačkanjem pokretne i nepokretne imovine, te rušenjem vjerskog objekta.

U optužnici stoji da je djelovao u sklopu udruženog zločinačkog plana vojnih, civilnih i policijskih vlasti općine Sokolac, čiji je cilj bio prisilno protjerivanje bošnjačkog stanovništva sela Novoseoci s područja pod kontrolom srpskih vlasti.

Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu za ratni zločin protiv Radislava Krstića, ranije osuđivanog za pomaganje u genocidu u Srebrenici, u rujnu 1992. godine u Novoseocima kod Sokoca.

Krstić je optužen, kako je priopćeno iz Tužiteljstva, da je u svojstvu zapovjednika Druge rumunjske motorizirane brigade, u okviru širokog i sustavnog napada Teritorijalne obrane, VRS-a i policije na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području Sokoca i okoline, krajem rujna 1992. godine sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu i napadu na Novoseoce.

– Nakon napada žene i djeca odvojeni su od muškaraca, a zarobljeni muškarci vojnim kamionima prevezeni na deponij na lokalitetu Ivan Polje, gdje su iz vatrenog oružja ubijeni – navodi se u priopćenju.

Tijekom počinjenog zločina, navodi Tužiteljstvo, opljačkana je i uništena imovina, a srušena je mjesna džamija i posmrtni ostaci bačeni na tijela žrtava na deponiju Ivan Polje.

– Na spomenutoj lokaciji ubijene su 44 žrtve, od kojih je najmlađa ubijena imala 14, a najstarija 77 godina. Ekshumirana su i pronađena tijela 43 žrtve, dok se za posmrtnim ostacima jedne žrtve još uvijek traga, navodi se u priopćenju.

Krstić je pred Haaškim sudom, kao zapovjednik Drinskog korpusa VRS-a, osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici u srpnju 1995. godine. Upućen je na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a zatim poslan na izdržavanje ostatka kazne u Poljsku, odakle je vraćen u Pritvorsku jedinicu u Haagu. “Detektor” je u travnju ove godine pisao da je Krstić prebačen u Estoniju gdje će služiti ostatak kazne.

Tužilaštvo BiH je u saopćenju navelo da je Krstić državljanin BiH i Srbije.

Pred Sudom BiH u tijeku je postupak za zločine u Novoseocima. Optuženi u tom predmetu su Dragomir Obradović, u svojstvu zapovjednika SJB Sokolac, Momčilo Pajić u svojstvu zapovjednika čete Vojne policije Druge rumunjske motorizirane brigade i Aleksa Gordić u svojstvu zamjenika, bivši vojni policajac Nikola Koprivica i Miladin Gašević zvani Ćirko u svojstvu zamjenika zapovjednika izviđačke čete, te Momir i Branislav Kezunović. Željko Gašević i Jadranko Šuka kao pripadnici te postrojbe.

Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Radislava Krstića, rođenog 1948. godine u Vlasenici, državljanina Bosne i Hercegovine i Srbije, koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora koju je izrekao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, saopćeno je danas iz Tužiteljstva BiH.

– Optuženi se tereti da je kao zapovjednik 2. rumunjske motorizirane brigade VRS-a tijekom rata u sklopu širokog i sustavnog napada TO, VRS i policije na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području Sokoca i okoline, 21./22. U rujnu 1992. godine sudjelovao je u udruženom zločinačkom pothvatu i napadu na mjesto Novoseoci, na području općine Sokolac, naseljeno bošnjačkim stanovništvom.

Nakon napada žene i djeca odvojeni su od muškaraca, a zarobljeni muškarci vojnim kamionima prevezeni na deponij na lokaciji Ivan Polje, gdje su strijeljani i ubijeni iz vatrenog oružja. Na navedenoj lokaciji ubijene su 44 žrtve, od kojih je najmlađa imala 14, a najstarija 77 godina – priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Ekshumirana su i pronađena tijela 43 žrtve, dok se za posmrtnim ostacima jedne žrtve još uvijek traga.

– Tijekom počinjenog zločina opljačkana je i uništena imovina, a mjesna džamija je srušena, a posmrtni ostaci bačeni na tijela žrtava na deponiju Ivan Polje.

Optuženi Krstić se tereti da je planirao, naredio, počinio, poticao i pomagao u planiranju, pripremanju, počinjenju i prikrivanju ratnog zločina počinjenog nad stanovništvom Novoseoca, čime je počinio kazneno djelo zločin protiv čovječnosti – dodaju iz Tužiteljstva BiH.

Krstić, bivši zapovjednik Drinskog korpusa Vojske RS-a, osuđen je na 35 godina zatvora zbog pomaganja u genocidu u Srebrenici.