Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) nije poštivalo načela zakonitosti i učinkovitosti jer nije u zakonom utvrđenom roku kao drugostupanjski organ rješavalo po žalbama izjavljenim protiv upravnih akata Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine kao prvostupanjskog organa, sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku i Pravilnika o načinu Ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, upozoreno je u najnovijem izvješće Ureda za reviziju institucija FBiH o radu ministarstva u 2025. godini.

Kako su naveli revizori, u nadležnosti je FMZ-a rješavanje žalbi podnesenih protiv upravnih akata prvostupanjskih tijela sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku i Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Podsjetili su da je člankom 6. Zakona propisano da su tijela i ustanove s javnim ovlastima u upravnim stvarima dužni osigurati djelotvorno ostvarivanje prava i interesa stranaka, što podrazumijeva dobru organizaciju u obavljanju poslova tijela, koja osigurava brzo, potpuno i kvalitetno rješavanje upravnih stvari u upravnom postupku, uz svestrano sagledavanje tih stvari.

Nadalje, člankom 14. Zakona propisano je da se postupak treba provesti brzo i sa što manje troškova i gubitka vremena za stranku i druge osobe koje sudjeluju u postupku, ali tako da se postigne sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i donošenje zakonitog i pravilnog rješenja.

– Također, rješenje po žalbi mora se donijeti i dostaviti stranci u što kraćem roku, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja žalbe, sukladno članku 244. Zakona. Također, člankom 294. stavak 4. Zakona utvrđena je obveza kantonalnih i federalnih organa uprave u vezi s podnošenjem godišnjeg izvješća o rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku, prema kojoj su isti dužni dostavljati Federalnom ministarstvu pravde.

Pravilnikom se utvrđuju uvjeti, način i postupak za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, uključujući i prava koja se ostvaruju na teret sredstava Fonda solidarnosti FBiH, osim prava za koja se, u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju, uvjeti, način i postupak ostvarivanja uređuju drugim podzakonskim aktima federalnih, odnosno kantonalnih organa, sporazumom kantonalnih zavoda za zdravstveno osiguranje ili drugim aktima nadležnih organa. Člankom 41. Pravilnika propisano je da, osim odredaba članka 39. i 40. ovog pravilnika o pravima iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja se ostvaruju na teret sredstava Federalnog fonda solidarnosti, u drugom stupnju rješava Ministarstvo, sukladno odredbama članka 224. stavak 4. Zakona o upravnom postupku – podsjetili su revizori.

Revizijom je utvrđeno da FMZ nema uspostavljenu evidenciju zaprimljenih pritužbi, te je ista nastala tijekom revizije, ali još uvijek nije potpuna.

– Prema iznesenim podacima, od ukupno 54 zaprimljene žalbe, 26 žalbi nije riješeno (48 posto), a 22 žalbe nisu riješene u zakonskom roku od 30 dana (41 posto). Razmatranjem žalbi obuhvaćenih uzorkom, nije odlučeno o žalbama izjavljenim protiv upravnih akata prvostupanjskih organa, u ovom slučaju Federalnog zavoda, u roku od 30 dana, računajući od dana podnošenja žalbe, kako je propisano člankom 244. Zakona. Osim toga, pregledom uzorka žalbi utvrđeno je da pojedine datiraju iz 2023. i 2024. godine, a za koje odluke još nisu donesene – istaknuli su revizori.

Navedeno, prema njihovim riječima, ukazuje na nepostojanje unutarnjih kontrola u dijelu praćenja i nadzora njihovog rješavanja u zakonskom roku.

– Također, FMZ nije Federalnom ministarstvu pravde dostavio godišnje izvješće o rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku sukladno članku 294. stavak 4. Zakona. Zbog neblagovremenog rješavanja prigovora nije osigurano načelo učinkovitosti sukladno članku 6. Zakona, niti je postupano sukladno članku 14. i 244. Zakona – navodi se u izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH.

Plan rada Vlade Federacije BiH za 2026. godinu otkriva ambicioznu sigurnosnu i zakonodavnu agendu, ali i ozbiljan paradoks u samom sustavu: dok Federalno ministarstvo unutarnjih poslova najavljuje borbu protiv kriminala, nasilja i institucionalne slabosti, istovremeno je suočeno s gotovo stotinu nepopunjenih radnih mjesta – kadrovskim deficitom koji bi mogao zakočiti upravo one reforme o kojima najglasnije govori. najavljuje.

U financijskom smislu, plan dodatno otvara pitanja održivosti, gotovo 27,8 milijuna KM planirano je za rad Ministarstva, dok je oko 5,9 milijuna KM izdvojeno za ključni segment jačanja sigurnosti, uključujući više od 5 milijuna KM za obuku do 800 novih policijskih službenika.

Istovremeno, za izradu čak šest zakona planirani su tek simbolični iznosi od nekoliko tisuća maraka, što dodatno naglašava nesrazmjer između ambicioznih ciljeva i stvarnih kapaciteta sustava.

U analizi koju je za Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH napravio Faktor, ovo ministarstvo je u 2026. godinu ušlo s ambicioznim planovima, ali i s ozbiljnim kadrovskim deficitom koji bi mogao usporiti provedbu ključnih mjera.

Prema službenim podacima, Ministarstvu trenutno nedostaje čak 97 državnih službenika, a popunjeno je tek 90 od planiranih 187 radnih mjesta.

Ni situacija sa zaposlenicima nije idealna – od očekivanih 120 zaposleno ih je 78. Ovaj nedostatak ljudi prepoznat je kao jedan od glavnih rizika za provedbu planiranih aktivnosti.

Borba protiv organiziranog kriminala, terorizma, trgovine drogom i međužupanijskog kriminala ostaje na vrhu prioriteta.

Ministarstvo planira dodatno unaprjeđivati ​​koordinaciju i operativni rad policije, s ciljem jačanja ukupne sigurnosne situacije u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Pritom se među ključnim programima ističe borba protiv govora mržnje, kao i promicanje tolerancije i nenasilja, posebice u kontekstu obiteljskih odnosa i zaštite žena.

Jedan od važnijih pravaca djelovanja odnosi se na donošenje novih zakona i usklađivanje propisa sa standardima Europske unije.

Posebno treba istaknuti regulaciju prijevoza opasnih tvari koja je do sada bila neujednačena po kantonima, kao i donošenje novog zakona o zaštiti od požara.

U planu je i donošenje zakona o javnom okupljanju, kojim bi se osiguralo puno poštivanje prava građana na prosvjed i slobodu mišljenja.

Ove aktivnosti su u izravnoj vezi s obvezama koje Bosna i Hercegovina ima u procesu približavanja Europskoj uniji.

Ministarstvo nastavlja s modernizacijom uprave. Uspostavljena je e-urednica, au narednom razdoblju planira se dodatno unaprjeđenje Jedinstvenog središnjeg registra.

Cilj je građanima olakšati ostvarivanje prava iz područja državljanstva, osobnog imena i matičnih knjiga, uz širi elektronički pristup podacima nadležnim institucijama.

Školovanje i stručno osposobljavanje policijskih službenika na Policijskoj akademiji nastavit će se kontinuirano, uz postupno poboljšanje uvjeta rada i usavršavanja, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.

Za rad Ministarstva u 2026. godini planirano je gotovo 27,8 milijuna KM, i to isključivo iz proračunskih sredstava.

Iako su planovi široko postavljeni – od sigurnosti preko zakonodavstva do digitalizacije – najveći izazov ostaje isti: nedostatak osoblja.

Bez dodatnog zapošljavanja i jačanja administrativnih kapaciteta, pojedini sektori bi mogli imati ozbiljne poteškoće u realizaciji postavljenih ciljeva.

Unatoč tome, Ministarstvo najavljuje nastavak reformi s ciljem jačanja pravne sigurnosti i učinkovitije zaštite građana u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U 2026. Federalno ministarstvo unutarnjih poslova planira snažan zakonodavni i operativni zamah – od donošenja niza ključnih zakona do višemilijunskog ulaganja u policijsku obuku i prevenciju nasilja.

Najviše zakonodavnih aktivnosti planirano je za četvrti kvartal, a među najvažnijim nacrtima su: Zakon o prijevozu opasnih tvari, Zakon o oružju i streljivu u Federaciji BiH, Zakon o suzbijanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, Zakon o slobodi mirnog okupljanja, Zakon o prometu eksplozivnih tvari, zapaljivih tekućina i plinova, Zakon o javnom okupljanju.

Za izradu ovih propisa predviđena su simbolična sredstva – uglavnom po 2.000 do 3.000 KM, što jasno pokazuje da je riječ o normativnim, a ne infrastrukturnim projektima. Nositelj većine aktivnosti je Služba za pravne poslove FMUP-a.

Posebno treba istaknuti rad na Zakonu o zaštiti kritične infrastrukture, koji će se razvijati tijekom cijele godine, što ukazuje na njegovu stratešku važnost.

Najveći financijski ulog odnosi se na školovanje kadrova.

Za temeljnu policijsku obuku planirano je čak 5.004.950 KM, uz projekciju do 800 kadeta, s tim da taj broj može varirati ovisno o kapacitetu Policijske akademije.

Dodatno, za stručno osposobljavanje policijskih službenika planirano je: 250.000 KM za cca 300 polaznika, 300.000 KM za dodatnih 600 polaznika kroz razne programe i suradnju s međunarodnim institucijama.

Ove aktivnosti pokazuju da FMUP nastoji intenzivnijim školovanjem i zapošljavanjem odgovoriti na problem nedostatka kadrova.

Predviđene su i izmjene ključnih zakona koji reguliraju rad policije, uključujući: izmjene Zakona o unutarnjim poslovima FBiH, izmjene Zakona o policijskim službenicima, izmjene Zakona o plaćama i naknadama u policiji.

Istovremeno, Policijska akademija prolazi kroz niz unutarnjih reformi, od izmjena pravilnika i evidencija do uvođenja nove stručne literature i unapređenja nastavnih programa.

Za ove aktivnosti planirani su manji iznosi (od 2.000 do 25.000 KM), ali je njihov značaj sistemski.

U planu je i donošenje pravilnika o inspekcijskom nadzoru, dok će za provedbu komunikacijskog plana FMUP-a biti izdvojeno 250.000 KM.

Cilj je poboljšati transparentnost i komunikaciju s javnošću, segment koji je prije bio često kritiziran.

U sklopu posebnog programa FMUP planira intenzivirati aktivnosti na suzbijanju obiteljskog nasilja, korupcije i maloljetničke delinkvencije.

Za ove mjere planirano je: 250.000 KM za izradu analiza, baza podataka i podzakonskih akata u skladu s novim Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, dodatnih 150.000 KM za izradu pratećih akata.

Ove aktivnosti uključuju jačanje evidencija i baza podataka, što bi trebalo omogućiti učinkovitiji odgovor institucija.

Za realizaciju programa koji se odnose na borbu protiv kriminala i jačanje sigurnosti planirano je ukupno 5.901.950 KM, dok su dodatna sredstva izdvojena za socijalne i preventivne programe.

Plan FMUP-a za 2026. pokazuje jasnu ambiciju: više zakona, više policajaca i veći fokus na prevenciju nasilja.

No, ostaje otvoreno pitanje hoće li administrativni kapaciteti i proračunska ograničenja slijediti tako široko postavljene ciljeve.

Deseci liječnika iz kliničkih centara i kantonalnih bolnica u Federaciji BiH rade u privatnim zdravstvenim ustanovama. Najviše je to kirurga, ali i dijagnostičara, internista, radiologa, pedijatara… koji nakon osam sati rada u javnoj zdravstvenoj ustanovi odlaze raditi u privatne ordinacije, poliklinike, bolnice.

Razlozi su uglavnom nezadovoljstvo liječnika plaćama koje primaju u javnim zdravstvenim ustanovama, ali i nedostatak kadra, posebice specijalista, pa privatne ustanove takve liječnike dočekuju raširenih ruku i izdašno plaćaju.

Nije rijetkost da liječnici čak odlaze iz jednog kantona u drugi da rade u privatnoj ustanovi.

Iako svatko, pa tako i liječnik, slobodno vrijeme nakon odrađenog posla može provoditi kako želi, pacijenti se s pravom žale i pitaju – zašto liječnika koji može nastaviti raditi i nakon osam sati ne angažiraju u javnoj ustanovi kako bi se smanjila lista čekanja na preglede, umjesto da mu se omogući rad u privatnoj praksi?

Preduge liste čekanja na preglede, posebno radiološke, gorući su problem javnog zdravstva u FBiH. Brojni građani smatraju da bi se problemi lista čekanja riješili zabranom ili smanjenjem rada liječnika u privatnim ustanovama te njihovim dodatnim angažmanom u javnim ustanovama.

Kako navode, ovom bi se mjerom ojačao javnozdravstveni sustav jer kraće čekanje na preglede znači brže postavljanje dijagnoza i bolje ishode liječenja.

Kada je riječ o dopunskom radu liječnika, Liječnička komora FBiH krenula je u izmjene Pravilnika na način da ga dodatno liberalizira, odnosno da se liječnicima omogući dopunski rad u dvije ustanove, naravno uz suglasnost poslodavca.

Dopunski rad, prema riječima dr. Rifat Riyad Zaid, predsjednik Komore, ne bi trebao prelaziti 30 posto posla u javnoj ustanovi u kojoj je liječnik zaposlen.

– Gdje nema dopuštenja poslodavca, liječnik neće raditi. I u ovom slučaju ispoštovali smo praksu zemalja Europske unije na način da smo prepisali iskustva zemalja koje imaju daleko više liječnika od BiH, ali smo dopustili njihovim stručnjacima da u slobodno vrijeme rade u drugim zdravstvenim ustanovama. Kod nas je specifično to što smo zemlja s najmanjim brojem doktora i na neki način smo htjeli omogućiti malim sredinama da mogu priuštiti doktore raznih specijalizacija – kaže Zaid.

Iz Liječničke komore kažu da ne postoji ni pravna ni ljudska mogućnost da se liječnicima zabrani rad u drugim ustanovama, u smislu komplementarne djelatnosti.

– To jednostavno nigdje u svijetu nije zabranjeno. Nedavno su u Sloveniji pokušali zabraniti dopunski rad liječnicima, što je protumačeno kao potpuna zabrana te vrste rada. Pokušalo se striktno odrediti gdje liječnici mogu raditi prekovremeno. Imamo konkretne primjere od Austrije do Skandinavije, Amerike, Kanade i konkretne odgovore na ta pitanja od predsjednika Američke liječničke komore, tako da smo potpuno informirani i protiv zabrane prekovremenog rada liječnika u slobodno vrijeme – ističe Zaid.

No građani sve češće postavljaju pitanja o kvaliteti zdravstvene zaštite koju dobivaju od liječnika koji rade na više mjesta.

Zanima ih – kontrolira li netko, primjerice, rad liječnika koji je do jučer kasno radio u privatnoj poliklinici, a jutros je došao na posao u klinički centar u kojem je zaposlen te kakvu su zdravstvenu skrb dobivali njegovi pacijenti?

Zaid ističe da je to lako provjerljivo i da liječnik mora raditi sve što mu se naloži i što se od njega očekuje, bez obzira da li radi u javnoj ili privatnoj zdravstvenoj ustanovi.

– Nema kompromisa. U manjim sredinama imamo liječnike koji rade neprekidno 36 sati dnevno, a nitko ne postavlja pitanje jesu li sposobni i ocjenjuje li se njihova sposobnost. Ujutro dolaze na posao, a onda taj dan nastavljaju noćnu smjenu. Sutradan ostaju u ambulanti u prvoj smjeni – objašnjava Zaid.

Prema Zakonu o radu i važećem Kolektivnom ugovoru u Kantonu Sarajevo, liječnik u FBiH radi puno radno vrijeme od 40 sati tjedno. Ukoliko je potrebno, poslodavac može doktoru odrediti i nešto duže vrijeme rada, kaže prim. dr.sc. Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije KS.

– BiH ima problem s nedostatkom liječnika i primorani smo raditi na ovakav način, iako smatram da je posao liječnika jako težak i odgovoran i da u većini slučajeva svi oni u javnoj ustanovi za osam sati rada potroše svoje kapacitete. No, zbog potreba pacijenata, zastarjele opreme i loših financijskih uvjeta, prisiljeni su surađivati ​​i s privatnim osobama.

Naravno, postoji razlika i među liječnicima, pa se neki “istroše” u redovnom radnom vremenu od osam sati, ali ima i onih s jačim kapacitetom i mogu podnijeti veći teret. Po meni je država ta koja je trebala riješiti sustav, osigurati dobre uvjete za rad u javnom zdravstvu, što bi sigurno rezultiralo odlaskom malog broja liječnika u privatni sektor. Dakle, u ovim teškim vremenima ljudi moraju dodatno raditi kako bi sebi i svojoj obitelji osigurali bolji život – kaže Hotko.

Dodaje da razumije revolt građana koji čekaju mjesecima na preglede kod pojedinih liječnika u kliničkim centrima i bolnicama, a onda kada zbog zdravstvenog stanja to više ne mogu i odluče otići privatnom liječniku, tamo nađu istog liječnika.

– Nažalost, to je točno, ali to je pitanje za menadžment javnih zdravstvenih ustanova koji treba organizirati svoj rad. Druge su države ovaj problem riješile na način da tamo gdje postoji potreba za dodatnim radom ustupe prostor svoje ustanove i na taj način omoguće pacijentima usluge u javnom zdravstvu. Kod nas toga nema, svi ti potezi su tromi, spori i nedostatni – naglašava Hotko.

Ministar zdravstva KS prim. dr.sc. Enis Hasanović nije za zabranu prekovremenog rada, ali je, kako kaže, za susankcioniranje svake zloupotrebe.

– I u privatnim zdravstvenim ustanovama postoje liste čekanja. Zamislite da se ukine mogućnost da pacijenti budu primljeni u te ustanove. Imali bismo dodatni pritisak u kliničkim centrima i bolnicama. Zavod zdravstvenog osiguranja KS plaća deficitarne usluge u privatnim ustanovama kako bi se smanjile liste čekanja. Što se tiče Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, magnetna rezonanca se može raditi subotom i nedjeljom kako bi se skratilo vrijeme čekanja. Ministarstvo institucija gura i stimulira, ali imamo zakonska ograničenja kada je riječ o prekovremenom radu, a to je osam sati u tjednu, tri tjedna zaredom, odnosno 10 tjedana u godini – kaže Hasanović.

Iz Liječničke komore ističu da će uz pomoć nadležnih ministarstava ove godine pokušati riješiti problem lista čekanja.

– Moramo napraviti sustav u kojem teški pacijenti ne smiju čekati tjednima ili mjesecima na preglede. Bolesnici čiji nastavak liječenja, novozapočeto liječenje ili uspostavljanje terapijskog protokola ovisi o dijagnostičkom postupku ili pregledu, ne smiju čekati ni dana. Onima koji nisu hitni slučajevi nije problem čekati koliko treba, jer takvih pacijenata imamo svuda u svijetu – zaključuje Zaid.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo je Vladi FBiH Prednacrt Zakona o radu na razmatranje i usvajanje, nakon čega će zakon u formi nacrta biti upućen u parlamentarnu proceduru, priopćeno je iz tog ministarstva.

U priopćenju ističu da je Prednacrt Zakona o radu rezultat gotovo dvogodišnjeg intenzivnog rada, širokog socijalnog dijaloga i opsežnih javnih savjetovanja.

– U procesu izrade pribavljena su mišljenja svih kantona u Federaciji BiH, Ureda za zakonodavstvo i usklađivanje s propisima Europske unije, nadležnih tijela za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, federalnih i kantonalnih inspekcija rada, kao i svih nadležnih federalnih i kantonalnih ministarstava i institucija, osim Federalnog ministarstva pravde i Ministarstva financija.

Pribavljena su i mišljenja socijalnih partnera, odnosno Udruge poslodavaca i sindikata, te je dostavljena na mišljenje Gospodarsko-socijalnom vijeću Federacije BiH – kazali su iz Ministarstva rada i socijalne politike.

Kako su istaknuli, zakon je u potpunosti usklađen s europskim direktivama i konvencijama, a izrađen je uz snažnu suradnju s Međunarodnom organizacijom rada (ILO), Europskom komisijom, UN Women i drugim međunarodnim partnerima.

– Predloženim zakonom čini se značajan iskorak u uređenju tržišta rada u Federaciji BiH, s ciljem poboljšanja položaja radnika, povećanja pravne sigurnosti, ali istovremeno omogućavanja fleksibilnijeg i predvidljivijeg poslovanja poslodavaca.

Za radnike, Prednacrt Zakona o radu donosi niz važnih poboljšanja. Neodređeni rad postaje sustavno pravilo, čime se jača sigurnost zaposlenja i smanjuje nesigurni i dugotrajni privremeni rad. Značajno su unaprijeđena prava iz radnog odnosa, detaljnije su uređeni ugovori o radu, vođenje evidencija, zaštita sindikalnih povjerenika, stegovni postupak i inspekcijski nadzor – izjavio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, u svojstvu resornog ministra i predlagača ovog teksta Zakona.

Posebna pažnja, istaknula je ministrica Delić, posvećena je zaštiti žena, obitelji, roditelja i djece.

– Zakon proširuje prava majki, očeva, posvojitelja, skrbnika i hranitelja obitelji, omogućuje fleksibilnije korištenje roditeljskog dopusta, precizira rad s polovicom punog radnog vremena, a prvi put uvode posebne kaznene odredbe za diskriminaciju na temelju trudnoće, spola i roditeljstva, uključujući zabranu uvjetovanja zapošljavanja testom trudnoće i uskraćivanje prava tijekom trudnoće i roditeljskog dopusta.

Značajna novost je i ukidanje ograničenja trajanja godišnjeg odmora, čime se ispravljaju dugogodišnje nepravde prema pojedinim sektorima, poput obrazovanja, zdravstva, rudarstva i drugih, a trajanje godišnjeg odmora se produljuje i veže uz kolektivne ugovore i posebne propise.

Za poslodavce zakon donosi širi raspon zakonskih i jasno uređenih instituta rada, čime se smanjuje pravna nesigurnost i siva zona rada. Uvodi se i precizno regulira sezonski rad, rad na daljinu, rad na izdvojenom radnom mjestu, rad u izvanrednim situacijama, kao i rad putem digitalnih radnih platformi. Konkretno, reguliran je rad agencija za privremeno zapošljavanje, sukladno europskim direktivama i konvencijama, čime se uređuje područje koje već postoji u praksi, ali bez jasnih pravila.

Zakon dodatno razrađuje pitanje plaće i dodataka na plaću, uključujući prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom i rad u dane kada zaposlenik nije dužan raditi, uz mogućnost osiguranja dodatnih prava kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Radno vrijeme ostaje organizirano na 40 sati tjedno, dok su stanke predviđene unutar plaćenog radnog vremena, uz mogućnost prilagodbe određenim aktivnostima, što je rješenje usklađeno s praksom u zemljama Europske unije i regije.

Prednacrtom Zakona o radu po prvi put se detaljno uređuje rad Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH i kantona, čime se jača institucionalni okvir socijalnog dijaloga i ispunjava jedan od važnih uvjeta na europskom putu Bosne i Hercegovine – kazao je Delić.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu da Prednacrt Zakona o radu nije kompromis koji zadovoljava samo jednu stranu, već uravnotežen pokušaj da se odgovori na potrebe suvremenog tržišta rada, zaštite prava radnika i osigura konkurentnije i stabilnije poslovno okruženje u Federaciji BiH.

Redakciji Faktora ovih dana javilo se nekoliko građana koji su se žalili na rad Hitne pomoći u Kantonu Sarajevo.

Većina pritužbi građana odnosila se na to što pojedine ambulante, unatoč velikom broju pacijenata, rade samo u jednoj smjeni, te da se prvi pacijent u jutarnjoj smjeni, iako je naznačeno da radno vrijeme počinje u 7.30, ne javlja prije osam ili 8.15 sati.

– Radno vrijeme Područne ambulante Podhrastovi počinje u 7.30 sati, kako piše na vratima ustanove, a prvog pacijenta liječnik zove tek u 8.15 ili 8.20 sati, a ako dođete u 7.30 sati, zateći ćete samo higijeničarku – kaže pacijentica (ime i prezime poznato redakciji Faktora).

Osim toga, kako nam je dalje rekla pacijentica, sve veći problem predstavljaju mladi liječnici koji rade u Područnoj ambulanti Podhrastovi.

– Ne posvećuju dovoljno pažnje pacijentima i to vam mogu reći iz osobnog iskustva. Prošli tjedan sam došao u kliniku jer imam simptome slične gripi. Mlada liječnica koja me primila rekla je da pijem lijek lupocet, a ako njime ne mogu sniziti temperaturu, onda da pijem voltaren. Svaki poluozbiljni liječnik, prije nego što propiše lijek, morao je pogledati bolesnikov karton i pitati ga za povijest njegovih bolesti, jer ne može svaki pacijent konzumirati voltaren. Konkretno u mom slučaju, jer sam bubrežni bolesnik, ne mogu uzimati voltaren jer je dosta rizično. Sreća je da unaprijed znam da to ne smijem uzimati, ali vjerojatno ima pacijenata koji ne znaju ili ne obraćaju pažnju, što u konačnici takvima može izazvati zdravstvene komplikacije – kaže pacijentica.

Prema njegovim riječima, vrlo često se događa da je ambulanta prazna i da je on jedini pacijent u njoj, ali svejedno čeka 10-15 minuta da ga liječnik pozove.

– Vrlo često tome prethodi medicinska sestra koja uđe u ordinaciju i podsjeti liječnika da me pozove. Isti je slučaj i sa Zavodom za stomatologiju. Ako ih tražite, ne možete ih naći u liječničkoj ordinaciji jer su uvijek u prostoriji gdje se jede i puši. Početkom prošlog tjedna bio sam na tom odjelu u 7.30 ujutro, do 8.30 ili 8.40 liječnici su bili u blagovaonici. Došla je majka s djevojčicom i pitala gdje je zubar, rade li uopće, nakon čega je medicinska sestra otišla pozvati ih. Nakon toga iz sobe je prva izašla stomatološka sestra, a nakon nje i stomatolog. Nevjerojatno je da radno vrijeme počinje u 7.30, a da pacijenti moraju tražiti medicinsko osoblje u ambulanti u 8.30 – dodaje pacijent.

Kaže da zbog svega nije zadovoljan Odjelom obiteljske medicine te da su istog mišljenja i njegovi susjedi.

– Sa susjedima sam više puta razgovarao o radu ambulante Podhrastovi i oni imaju ista ili slična iskustva. Nisam zadovoljna i ne mogu to sakriti, jer sjećam se da smo ranije u ambulanti Podhrastovi imali obiteljske doktore koji su se posvetili pacijentu u pravom smislu te riječi, poput velikih doktorica Lejle Silajdžić i Selme Kemure. Nažalost, to ne mogu reći za mlade liječnike, mnogi od njih niti ne pogledaju zdravstveni karton kakav je pacijent pred njima, na što trebaju obratiti pozornost. Vjerujte mi, često se bojim doći u ambulantu upravo iz tog razloga, a moram – rekla je pacijentica.

Stav menadžmenta Doma zdravlja KS je da je svaki doktor svojom diplomom, stručnim znanjem, etikom, moralom i na kraju Hipokratovom zakletvom odgovoran za savjesno liječenje svog pacijenta.

– JU Dom zdravlja KS već duže vrijeme u svim središnjim prostorijama, na svakom spratu i u svim ambulantama obiteljske medicine ima kutije za žalbe, kao i Povjerenstvo za žalbe i prigovore pacijenata, te Etičko povjerenstvo, čija se stručna tijela bave pitanjima vezanim za eventualne propuste u liječenju ili neadekvatno pružanje zdravstvene zaštite. Ovakvi mehanizmi jedini su ispravan način rješavanja problema pacijenata koji smatraju da su uskraćeni za neki vid zdravstvene zaštite – poručuju iz Doma zdravlja.

Dodaju da je liječnik u ordinaciji jedina stručna i ovlaštena osoba u liječenju bolesnika, točnije pregledu i utvrđivanju anamneze, te sukladno navedenom propisivanju adekvatne terapije, ako je to potrebno i ako je u skladu s dobrom medicinskom praksom.

– Dakle, pacijent ne može odrediti terapiju i vrstu bolesti. Povjerenje između liječnika i pacijenta mora biti neupitno, jer je liječnik svojom diplomom i stručnim znanjem odgovoran za zdravlje pacijenta i pravilno liječenje. Dio koji se odnosi na radno vrijeme i moguće zlouporabe radnog vremena u pružanju zdravstvene zaštite u ambulanti Podhrastovi također je jasno definiran Pravilnikom o radnom vremenu. U Pravilniku je jasno napisano da rad s pacijentima u prvoj smjeni počinje u osam sati i traje do 13.30, nakon pola sata administrativne pripreme za rad. Rad s pacijentima u drugoj smjeni završava u 20 sati, a zadnjih 30 minuta također je rezervirano za obavljanje administrativnih poslova. Hitna stanja se uvijek obrađuju hitno u okviru radnog vremena Doma zdravlja KS, a stepen hitnosti uvijek procjenjuje ljekar uvidom u zdravstveno stanje, a ne pacijent – stoji u odgovoru iz Doma zdravlja KS.