Svake godine u Bosni i Hercegovini se zabilježi oko 14.000 novih slučajeva raka i oko 8.600 smrtnih slučajeva. Mnogi oblici raka otkrivaju se kasno, kada je liječenje teže i postotak preživljavanja niži, unatoč činjenici da se značajan broj slučajeva može spriječiti ili uspješno liječiti zahvaljujući ranom otkrivanju i probiru.

Priopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH nakon što su predstavljeni rezultati prvog sveobuhvatnog istraživanja prevencije raka u Bosni i Hercegovini.

Ističu kako rak predstavlja jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih izazova u našoj zemlji.

– Istraživanje predstavlja najcjelovitiju ocjenu prevencije raka grlića maternice, dojke, debelog crijeva i prostate u Bosni i Hercegovini i nudi operativni putokaz za uspostavu organiziranih programa probira u skladu sa standardima Europske unije – navode iz Ministarstva.

Istraživanje je provedeno u sklopu zajedničkog projekta EU i UN-a. Europska unija financira ga s 900.000 eura, a UN sa 100.000 dolara.

Na temelju njegovih rezultata, EU će izdvojiti dodatnih 11,5 milijuna eura za sveobuhvatni program prevencije raka, koji će podržati uspostavu organiziranog sustava probira širom Bosne i Hercegovine.

– Ovo istraživanje predstavlja važan korak za Bosnu i Hercegovinu. Po prvi put imamo zajedničku i sveobuhvatnu osnovu za bolje planiranje prevencije, ranog otkrivanja i kontrole četiri vrste raka. Naš cilj je jasan: da rezultati ovog istraživanja postanu temelj konkretnih politika, održivih preventivnih programa i boljih ishoda liječenja pacijenata. BiH treba sustav koji neće čekati – kazala je Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova BiH.

Istraživanje pokazuje da Bosna i Hercegovina već ima snažnu osnovu za daljnji razvoj: pravne okvire, kliničke kapacitete i temelje za unapređenje populacijskih registara raka.

No niti jedna od četiri vrste raka još uvijek nije obuhvaćena organiziranim programom probira.

Danas se pregledi većinom provode individualno, a ne kroz sustavno organiziran program, a otprilike 70 posto pacijenata ulazi u sustav zdravstvene skrbi tek nakon pojave simptoma.

– Sada su potrebne operativne odluke: donošenje preventivnih programa, uspostava posebnih informacijskih sustava koji će sustavno pozivati ​​i pratiti osobe uključene u skrining, dosljedna primjena propisa koji jamče besplatne preventivne usluge i održivo financiranje kako bi programi dugoročno opstali – navedeno je.

Istaknuto je da je probir raka dojke trenutno najrazvijeniji, a mamografija široko dostupna, ali uglavnom oportunističkim pristupom.

– Probir za rak debelog crijeva još je u ranoj fazi: dijagnostički kapaciteti postoje, ali nedostaju strukturirani programi i sustavi za pozivanje građana. Rano otkrivanje raka prostate temelji se na oportunističkom testiranju PSA, u skladu s europskim pristupom koji procjeni rizika daje prednost nad univerzalnim probirom – zaključuje MCP.

Justine Coulson, predstavnica UNFPA-e u Bosni i Hercegovini, istaknula je da su dokazi sada jasni.

– Kod sve četiri vrste raka trošak spašavanja jedne godine života organiziranim probirom predstavlja samo mali dio bruto društvenog proizvoda po stanovniku. Uz kontinuirani politički angažman i daljnja ulaganja u koordinaciju i kvalitetu, zahvaljujući ranom otkrivanju bolesti mogu se spasiti tisuće života, što je cilj koji je potpuno ostvariv – rekla je.

Prema tursko-američkom kardiovaskularnom kirurgu Mehmet Oz, američki predsjednik Donald Trump navodno je u neformalnim razgovorima izrazio mišljenje da gazirana pića mogu imati zaštitni učinak na organizam, pa čak i protiv stanica raka.

Svoju je tvrdnju, prema tim izjavama, obrazložio usporedbom s činjenicom da takva pića mogu oštetiti travu ili biljke, pa bi, po njegovoj logici, mogla utjecati i na stanice u tijelu.

Ove izjave se prenose kao anegdote iz razgovora u užem krugu suradnika i ne predstavljaju se kao službeni medicinski stavovi.

U istom kontekstu spominju se i predsjednikove navike koje uključuju konzumaciju zaslađenih i gaziranih pića, uključujući Fantu, unatoč savjetima zdravstvenih stručnjaka okupljenih oko pokreta “Make America Healthy Again”.

Među njima se ističe Robert F. Kennedy Jr., koji se zajedno s Ozom zalaže za zdraviju prehranu i smanjenje ultraprocesirane hrane, no prema njihovim izjavama, bez većeg utjecaja na osobne navike predsjednika.

Stručnjaci ipak upozoravaju da nema znanstvenih dokaza koji bi poduprli tvrdnju da dijetna gazirana pića uništavaju stanice raka u ljudskom tijelu.

Medicinska istraživanja uglavnom upućuju na moguće negativne učinke prekomjerne konzumacije takvih pića, posebice u odnosu na metabolizam i rizik od kroničnih bolesti, ali ne i na antikancerogeno djelovanje.

Sebija Izetbegović, bivša generalna direktorica KCUS-a i zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, oglasila se na svom Facebook profilu povodom Svjetskog dana borbe protiv raka te podijelila svoje iskustvo i poručila.

– Moje iskustvo s rakom dojke pada upravo na ove dane, prije 25 godina. I sada se čudim svojoj hrabrosti da se i sama suočim s težinom dijagnoze i suprotstavim tadašnjim „autoritetima“ koji su tvrdili da se radi o bezazlenoj, hormonskoj promjeni. Tvrdili su da sam dobro. Umišljeni autoriteti koji ne slušaju i ne promatraju pažljivo bolesnika. Znao sam što je, odmah. I bilo je. I dobro je prošlo zahvaljujući tome što se nisam dao prevariti i što znam svoj posao. Prošla sam dvije izuzetno teške operacije, obje u 7 dana, a zatim zračenje i kemoterapija. Umirala je od straha čekajući patohistološke nalaze. Borio sam se s teškim strahom, ali nisam odustajao.

Sutradan sam se tuširala, nakon svake operacije, hodajući na koljenima, jer se uz tri drenaže i jake bolove nisam mogla uspraviti. Rekli su mi da više neću moći operirati, voziti auto, plivati ​​i mnoge druge teške stvari i tada sam prvi put zaplakala. Sretan što sam shvatio da ću živjeti, tužan što neću raditi ono što volim. Ali ja ne bih bila ja da si, čim sam se smirila, ne kažem: “Vidjet ćemo”. Čim mi je počela opadati kosa, odlučio sam potpuno obrijati glavu. Prijateljima sam rekao: ja sad idem, Bakir će mi pomoći i nemojte me čudno gledati. Nisam se napravio ružnim. Bilo je ok. Još su mi davali komplimente.

Nakon točno pet mjeseci, gotovo posve ćelava, vratila sam se na posao i nastavila jednako uspješno raditi i rađati i operirati žene. Nastavila je obnašati dužnost voditeljice tima. Izrasla mi je šiljasta crna kosa kakvu nikad nisam imala. Družila sam se s planinama i prirodom, muž i zet su me naučili skijati, jela sam livade žeravice, nisam to mogla shvatiti. Posjetio sam prijatelje koji su imali pse, igrao se s njima. Provodio sam vrijeme samo sa svojom obitelji i onima koji nisu spominjali ništa ružno, samo lijepe priče. Sve je bilo ljekovito.

Nastavio sam se baviti onkologijom i teškim bolesnicima. Nikad nisam prestala voljeti pomagati bolesnima. Najteže sam spasio, možda sam zato i spašen? – naveo je Izetbegović.

Rekla je da u “dobrom zdravstvenom sustavu, kakav mi možemo stvoriti, malo je onih koji ne bi trebali nastaviti živjeti. Kao i ja. Takav sustav moramo stvoriti”.

– Oboljeli moraju imati pažnju, dobrotu, pravu terapiju i šansu. Za to u sustavu ima dovoljno novca. Mi moramo napraviti takav sustav i vi morate pomoći u tome. Ovo sam napisao jer Federalno ministarstvo zdravstva i Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, kao i Kantonalno ministarstvo zdravstva i K ZZOiR moraju puno više i puno bolje raditi. O putu pacijenta, brzini postavljanja dijagnoze da i ne govorimo – to se podrazumijeva, osim za neznalice. Ima nas dovoljno koji znamo. A, novca ima dovoljno za puno bolju uslugu oboljelima. Moramo to učiniti.

I, ne može jedan dan biti njihov dan borbe protiv raka, već je svaki dan njihov dok ih liječimo. Kasnije neka izaberu neke ljepše datume, a veselije – istaknuo je Izetbegović.

Unatoč burnim reakcijama javnosti zbog odluke BH Telecoma da ukloni nekoliko domaćih televizijskih kanala s platforme Moja TV, Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) pojašnjava da ovakve izmjene programske ponude ne daju korisnicima pravo na raskid pretplatničkog ugovora bez plaćanja naknade, ako je ugovorni period još na snazi.

To znači, ako želite raskinuti već potpisani ugovor prije isteka, dužni ste “platiti penale”.

Prošlog tjedna u javnosti se vodila burna rasprava o odluci BH Telecoma da sa platforme Moja TV ukloni Hayat TV, OTV Valentino, Izvornu TV i još nekoliko domaćih kanala, čija autorska prava zastupa portugalska kompanija VIP Team.

Putem Moje TV i dalje je moguće pratiti program OBN-a koji je raskinuo ugovor sa VIP Teamom i pristao na besplatno emitovanje programa.

Iako su iz portugalske kompanije BH Telecomu uputili pismo u kojem su zaprijetili višemilijunskim tužbama tražeći povlačenje odluke o prestanku emitiranja, to se nije dogodilo te su 1. veljače u ponoć ovi kanali isključeni iz mreže Moja TV.

Veliki broj građana putem društvenih mreža i medija pokušava doći do informacija mogu li otkazati već potpisani ugovor s Mojom TV i BH Telecomom, s obzirom da su sa svoje platforme uklonili neke od domaćih kanala koje više nemaju priliku gledati.

Nakon obraćanja čitateljima na naš redakcijski mail, Faktor je zatražio odgovor od Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), a iz ove agencije su pojasnili pravni okvir vezan za sastavljanje i izmjene programske ponude kablovskih i ostalih distributera TV signala u BiH, kao i prava krajnjih korisnika u slučaju izmjene liste kanala.

Kako se navodi, prema Zakonu o komunikacijama i Pravilniku 79/2016 o distribuciji audiovizualnih medijskih usluga, nositelji dozvola za distribuciju samostalno odlučuju o programskoj ponudi domaćih i stranih TV kanala, u skladu s vlastitim komercijalnim interesima i poslovnom politikom.

Pritom, jedina zakonska obveza distributera je da u svojoj ponudi imaju programe javnih RTV servisa i domaćih televizija koje emitiraju program putem zemaljske radiodifuzije na području koje pokriva njihova mreža.

Iznimka od ove obveze postoji u slučajevima kada televizijska postaja ne dopusti distribuciju svog programa pisanim putem ili kada je njegovo emitiranje uvjetovano plaćanjem naknade. U takvim situacijama distributer, sukladno članku 9. stavak (3) Pravila 79/2016, nema obvezu zadržati taj TV kanal u ponudi.

Iz RAK-a dodatno pojašnjavaju da su izmjene programske liste, koje uključuju uključivanje ili isključenje jednog ili više TV kanala, dopuštene i regulirane člankom 7. stavak (2) i (3) Pravilnika 79/2016, te da ih imatelj dozvole može provesti na način propisan tim pravilima.

U odnosu na prava krajnjih korisnika, a posebno na pitanje raskida pretplatničkog ugovora prije isteka obveznog ugovornog roka, RAK navodi da prestanak distribucije pojedinih TV kanala zbog isteka ili raskida nekomercijalnih ugovora s televizijskim kućama ne predstavlja pravni temelj za raskid ugovora bez naknade.

Prema Pravilniku 97/2024 o uvjetima pružanja javnih elektroničkih komunikacijskih usluga i odnosima s krajnjim korisnicima, ovakva promjena programske liste ne daje korisniku pravo da u roku od 30 dana od primitka obavijesti o promjeni jednostrano raskine pretplatnički ugovor bez plaćanja ugovorne naknade.

Pravilo 97/2024 o uvjetima za pružanje javnih elektroničkih usluga komunikacija usluga i odnosa s krajnjim korisnicima (“Službeni glasnik BiH”, broj 3/25) koji je na snazi ​​od 25.01.2026. godine na snazi ​​su nova prava krajnjih korisnika, ali i obveze operatora.

Najvažnije izmjene odnose se na način informiranja krajnjih korisnika, mjerenje brzine interneta, sažetak ugovora te sklapanje i raskid ugovora.

Prije sklapanja ugovora, operator je dužan krajnjem korisniku besplatno dati sažetak ugovora koji sadrži sve podatke o ugovorenoj usluzi, kako bi korisniku olakšao odabir i usporedbu ponude operatora, priopćila je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK).

Korisnički ugovor se u pravilu sklapa na neodređeno vrijeme, uz mogućnost sklapanja ugovora s obveznim trajanjem. Obvezno trajanje korisničkog ugovora ne može biti dulje od 24 mjeseca, dok je operator dužan ponuditi ugovor u trajanju od 12 mjeseci.

U slučaju promjene cijena, općih i posebnih uvjeta poslovanja, operator je dužan obavijestiti krajnjeg korisnika elektroničkim ili pisanim putem najmanje 30 dana prije stupanja promjena na snagu. U tom slučaju krajnji korisnik ima pravo raskinuti ugovor bez plaćanja troškova vezanih uz prijevremeni raskid ugovora, kao i pravo na povrat neiskorištenog, a plaćenog iznosa (prepaid korisnici). Pravo na raskid ugovora bez troškova krajnji korisnik ne ostvaruje ako je promjena ugovorenih uvjeta posljedica promjene veleprodajne cijene na koju operator nema utjecaja ili drugih obveza utvrđenih od strane nadležnih institucija ili su u korist korisnika.

Također, za širokopojasni pristup internetu putem nepokretne elektroničke komunikacijske mreže operator je dužan odrediti najmanju, uobičajeno dostupnu i najveću brzinu. Minimalna brzina predstavlja vrijednost od najmanje 70 posto najveće ugovorene brzine širokopojasnog pristupa internetu.

Za mjerenje brzine interneta korisnici mogu koristiti aplikaciju koju je izradila Agencija, RAK NetTest (https://nettest.rak.ba/home), čiji rezultati mjerenja su odgovarajući dokaz u postupku rješavanja prigovora na ispunjenje ugovorom definirane brzine širokopojasnog pristupa internetu putem fiksne elektroničke komunikacijske mreže.

U slučaju prigovora na brzinu širokopojasnog pristupa internetu putem fiksne elektroničke komunikacijske mreže, krajnji korisnik dužan je operatoru dostaviti rezultate minimalno tri (3) mjerenja provedena u razdoblju od pet (5) uzastopnih dana uz obvezu maksimalno jednog mjerenja unutar 24 sata.

Ukoliko operator krajnjem korisniku nije osigurao minimalnu brzinu širokopojasnog pristupa internetu, dužan je ponuditi raskid ugovora bez plaćanja naknade za prijevremeni raskid, au slučaju da krajnji korisnik ne želi raskinuti ugovor, omogućiti prelazak na paket s manjom brzinom širokopojasnog pristupa internetu ili smanjiti cijenu mjesečne pretplate, prema izboru korisnika, dodaje se u priopćenju.

Gašenje 3G mreže u Bosni i Hercegovini trenutno nije zakonski propisano niti vremenski definirano, a država još uvijek nema jasnu strategiju uvođenja 5G mreže. Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH ističu da je 3G signal moguće ukinuti samo ako se osigura adekvatna pokrivenost 4G mrežom, dok telekom operateri najavljuju postupnu modernizaciju mreža, ali bez preciznih rokova za prelazak na 5G.

Iz RAK-a su u razgovoru za Fenu naveli da postojeća politika telekomunikacijskog sektora ne predviđa da se operatorima nalaže konkretan rok za obavezno gašenje 3G usluga.

– U tom smislu, za ove aktivnosti u Bosni i Hercegovini nije utvrđen precizan rok i način primjene. Zbog nepostojanja jasnih i obvezujućih smjernica, te se aktivnosti provode temeljem poslovne odluke operatera – ističu.

Pritom se, dodaju, mora striktno voditi računa o obvezi pokrivanja teritorija zamjenskom uslugom, što znači da se 3G signal na određenom području ne može isključiti prije nego što se osigura dostupnost 4G mreže, koja pruža značajno bolju kvalitetu usluge.

Iz ove agencije pojašnjavaju da starija 3G tehnologija više ne zadovoljava potrebe suvremenih usluga, a cilj njezinog postupnog ukidanja je oslobađanje radiofrekvencijskog spektra za razvoj naprednijih mobilnih mreža nove generacije.

Imajući u vidu da je gašenje 3G mreže opsežan projekt gašenja tehnologije koja je bila u širokoj upotrebi, RAK očekuje od operatora da pripreme detaljan plan aktivnosti prije gašenja 3G mreže te da o tome pravovremeno obavijeste Agenciju i javnost.

Poseban su izazov, kažu, korisnici čiji uređaji ne podržavaju 4G ili 5G usluge jer će im uređaji prestati raditi nakon prekida 3G signala. Zato ističu da je pravodobno informiranje korisnika ključno za nesmetan prijelaz na nove tehnologije.

Kada je riječ o uvođenju 5G mreže u BiH, iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH navode da, s obzirom na relativno kasnu dodjelu 4G licenci mobilnim operaterima, uspostava 5G regulative i dodjela 5G licenci do sada nije bila prioritet u BiH.

Prema uvjetima 4G licence koja im je dodijeljena 2019. godine, operateri su bili dužni pokriti 75 posto teritorija i 95 posto putnih ruta širokopojasnom uslugom te 90 posto teritorija i 98 posto putnih ruta glasovnom uslugom do sredine 2024. godine.

– Međutim, trenutno ne postoje jasne smjernice niti strategije za uvođenje 5G mreže u BiH – ističu iz RAK-a.

Napominju da je Nacrtom Politike Sektora elektroničkih komunikacija za razdoblje 2023. – 2027. godine predviđena mogućnost dodjele dozvola i uvođenja 5G mreže. Prema rokovima predviđenim u nacrtu Sektorske politike, Vijeće ministara BiH do listopada ove godine trebalo bi donijeti odluku kojom će se definirati rok za izdavanje dozvole za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga putem 5G mreža, uvjeti za dodjelu dozvole te cijena, način i postupak plaćanja, kao i namjena uplaćenih sredstava.

Međutim, prema RAK-u, nova sektorska politika još nije donesena.

Europska komisija je 2016. usvojila 5G akcijski plan za Europu kako bi osigurala ranu implementaciju 5G infrastrukture diljem Europe, s ciljem uvođenja 5G usluga u svim državama članicama EU-a najkasnije do kraja 2020. godine.

Nakon toga, podsjećaju iz RAK-a, predložena je brza uspostava kako bi se do 2025. osigurala neprekinuta 5G pokrivenost u urbanim sredinama i duž glavnih prometnih pravaca. Dokumentom “Digitalni kompas: Europski put za digitalno desetljeće”, usvojenim 2021., postavlja se dodatni cilj pokrivanja svih naseljenih područja 5G mrežom do 2030. godine.

Navode i da, prema izvješću Europske unije o implementaciji 5G za 2025., zemlje EU s ostvarenom pokrivenošću od 94,3 posto kućanstava u svrhu globalnog razvoja tek neznatno zaostaju za globalnim liderima, poput Južne Koreje, Japana, Norveške i Islanda.

Kada je u pitanju Zapadni Balkan i šire, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su već napravile značajan napredak kada je u pitanju pokrivenost 5G mrežom, u Albaniji je 5G mreža uvedena u studenom 2024. godine, dok se u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Turskoj i Ukrajini uvođenje ove mreže tek očekuje.

Iz RAK-a pojašnjavaju da praksa uvođenja 5G mreža u Europi i svijetu ukazuje na to da je različit stupanj dostupnosti 5G mreže uzrokovan složenim čimbenicima uključujući državne politike dodjele spektra i šire ekonomske čimbenike.

– Dostupnost 5G mreže snažno je povezana sa strateškim odlukama i pristupom, kao što su rokovi, način dodjele spektra i troškovi, obveze pokrivenosti, mehanizmi subvencioniranja i propisi o dijeljenju infrastrukture i licenciranju. To ukazuje na činjenicu da konkurentnost 5G mreže oblikuju manje tehnološki nedostaci ili tržišne neravnoteže, a više učinkovita provedba politika – dodaju.

Sa stajališta upravljanja spektrom, kao jednog od ključnih uvjeta za uspješnu implementaciju 5G mreža, pojasnili su situaciju u BiH u tom kontekstu.

– Tri su frekvencijska pojasa na kojima se dodjeljuju dozvole za spektar za potrebe mreža nove generacije, a to su 700 MHz, 3,5 GHz i 26 GHz. S obzirom na trenutnu situaciju u kojoj pojedine državne institucije još uvijek koriste dio radiofrekvencijskog spektra 3,5 i 26 GHz za potrebe svojih komunikacijskih sustava, posebnim međuinstitucionalnim sporazumom utvrđene su mjere i obveze s prijelaznim razdobljem do kraja 2026. godine za provedbu prijelaza i oslobađanje ovog dijela spektra, što podrazumijeva i osiguranje financijskih sredstava za nabavu nove opreme – navode iz RAK-a.

Istaknuli su da je u postupku izrade dozvole potrebno provesti detaljne analize kako bi se odredio adekvatan način dodjele spektra, uzimajući u obzir sve relevantne ekonomske i tržišne aspekte koji mogu utjecati na uspostavu i primjenu 5G mreža i usluga.

Napominju da će važan korak u tom procesu biti donošenje novog Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji bi, usklađivanjem s Europskim kodeksom za elektroničke komunikacije, trebao omogućiti poboljšanja u dodjeli radiofrekvencijskog spektra i postavljanju 5G mreže.

Mtel, jedan od bosanskohercegovačkih telekom operatera, u razgovoru za Fenu pojasnio je vlastite planove i aktivnosti vezane za modernizaciju mobilnih mreža.

Iz kompanije navode da se proces postupnog gašenja 3G tehnologije i prelaska korisnika na 4G odvija u skladu s tehničkim mogućnostima i trendovima u regiji i Europskoj uniji, te da se očekuje da će se u taj proces uključiti i Bosna i Hercegovina.

Potvrdili su da Regulatorna agencija za komunikacije BiH ne propisuje obvezu gašenja 3G mreže, a ne postoje ni službeni rokovi za taj proces.

– Odluku o gašenju 3G mreže teleoperateri donose samostalno. Proces zahtijeva detaljnu tehničku pripremu, analizu korištenja 3G usluga i pravovremeno informiranje korisnika, kako bi se osigurala nesmetana migracija na 4G mrežu – objašnjavaju.

Naglašavaju da je održavanje više generacija mobilnih mreža i tehnički i financijski zahtjevno te da je 3G mreža manje energetski učinkovita i skuplja za održavanje u usporedbi s novijim tehnologijama.

– Zato je njegovo gašenje planirano u sklopu šire modernizacije, uz prelazak korisnika na 4G i pripremu za 5G – poručuju iz Mtela.

Kada je riječ o trenutnoj pokrivenosti 4G mrežom i hoće li ona biti zadovoljavajuća kada se 3G ugasi, kažu da Mtel 4G mrežom trenutno pokriva 97,76 posto stanovništva i 97,30 posto prometnica u BiH.

– Ovako visoka pokrivenost omogućuje stabilan pristup mobilnim uslugama i predstavlja temelj za uspješnu migraciju korisnika s 3G na 4G mrežu – dodali su.

Uvođenje 5G mreže u BiH, kako navode, ovisi o nizu faktora, među kojima su regulatorni okvir, dostupnost frekvencijskog spektra i tehnička spremnost tržišta. Ističu da prate razvoj situacije i pripremaju se za sljedeće korake, iako točan vremenski okvir komercijalnog pokretanja 5G mreže još nije određen.

– Mtel je već uspješno proveo testno puštanje u rad 5G mreže i aktivno testira spremnost svih segmenata za njezinu implementaciju. Kompanija intenzivno prati trendove i ulaže u modernizaciju, kako bi, čim se steknu regulatorni uvjeti i osiguraju potrebne frekvencije, bila spremna za uvođenje 5G mreže i pružila vrhunsko iskustvo u korištenju mobilnih usluga – pojašnjavaju iz Mtela.

Iz HT Eroneta za Fenu su kazali da je u ovom trenutku još prerano za donošenje odluke o potpunom gašenju 2G i 3G mreža, ali da je, u svakom slučaju, realno očekivati ​​da će se u naredne dvije godine krenuti s postupnim gašenjem, prvo 3G, a potom i 2G mreža.

Kako pojašnjavaju, 4G mreža pokriva više od 95 posto stanovništva i magistralnih prometnica te pokriva oko 75 posto ukupnog teritorija BiH, tako da bi do potpunog gašenja 3G mreže pokrivenost trebala biti potpuno zadovoljavajuća.

Kako navode iz HT Eroneta, uvođenje 5G mreže započet će onog trenutka kada Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Regulatorna agencija za komunikacije raspišu javni natječaj i izdaju dozvolu za korištenje 5G frekvencijskog spektra.

Do tada, ističu, jedine aktivnosti koje su se mogle provoditi bez dodjele 5G licence bile su implementacija i modernizacija 4G opreme, koja je također “5G ready”, kako bi bila spremna za dodjelu 5G licence.

Oprema koju je HT Eronet nabavio za 4G mrežu, a koja je “5G ready”, dolazi od europskog dobavljača Ericssona i u potpunosti zadovoljava sve tehničke i sigurnosne standarde, sukladno EU “toolbox for 5G security”, ističu iz tvrtke.

U mnogim europskim zemljama 3G mreže već su potpuno ugašene ili se njihovo gašenje planira u narednim godinama, kako bi se radiofrekvencijski spektar oslobodio za razvoj 4G i 5G mreža.

Prosječna pokrivenost 5G mrežom u Europskoj uniji znatno je veća od većine drugih zemalja, a pokrivenost u nekim članicama doseže 98-100 posto.

Dok neke susjedne zemlje već implementiraju 5G tehnologiju, BiH je među zemljama u kojima 5G još nije implementiran u osnovnoj komercijalnoj fazi.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) će po službenoj dužnosti ispitati navode o izvještaju koji je izazvao niz reakcija, a koji je emitiran na entitetskom javnom servisu RTRS, o kupnji stanova u Istočnom Sarajevu, au kojem se broje stanovi koje su kupili Bošnjaci i navodi da će to dovesti do posljedica po Srbe, potvrđeno je. Na detektor.

Na početku emisije “Pečat”, koja je emitirana 18. prosinca 2025. godine, voditeljica navodi kako podaci pokazuju da su stotine stanova u Istočnom Sarajevu u posljednjem desetljeću kupili Bošnjaci iz Sarajeva, što je, dodaje, zakonom dopušteno.

– Pomama za kvadratima u bivšem srpskom Sarajevu najviše se objašnjava pristupačnom cijenom. Ali građani i dužnosnici iz Istočnog Sarajeva u tome prepoznaju opasne trendove – navodi se u prilogu RTRS-a.

Ovaj prilog emitiran je nakon što je bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik tijekom predizborne kampanje u Istočnom Sarajevu govorio o Bošnjacima koji se “kao amebe šire” i kupuju stanove po Istočnom Sarajevu. Predsjednik SNSD-a je zbog ovakvih trendova kritizirao lokalnu vlast na čelu sa šefom SDS-a.

Voditeljica emisije Nada Veletić u najavi emisije tvrdi da se vraćaju crne slike iz prošlosti, kada su početkom rata, a potom i “u egzodusu”, današnji stanovnici Istočnog Sarajeva “morali napustiti svoje domove u federalnom Sarajevu jer su tako htjeli susjedi Bošnjaci”.

– Danas im susjedi hrle u zagrljaj, žele živjeti s, kako oni vole reći, 'genocidnim Srbima'. Ostaje misterij zašto, a možda i nije misterij, već dobro osmišljen plan da se kupnjom nekretnina preuzme kontrola nad ovim dijelom Republike Srpske – navodi se na početku reportaže novinara Gvozdena Šarca.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić u prilogu tvrdi da je trend opasan i da “možemo imati problem”.

– Uporno izmičemo, a oni uvijek krenu za nama. Riječ je o strateškom planu prvenstveno bošnjačke političke elite – okupaciji teritorija za potencijalne buduće kalkulacije – tvrdi u emisiji politolog Filip Matić.

RAK je u više navrata kažnjavao RTRS zbog kršenja pravilnika, ali je ranija analiza Detektora pokazala da se broj kazni smanjio otkako je direktor agencije Draško Milinović, koji je došao s RTRS-a.

RAK je za Detektor potvrdio da je Agencija zaprimila pojedinačne pritužbe na programske sadržaje.

– Regulatorna agencija za komunikacije će po službenoj dužnosti postupati u skladu s Pravilnikom o postupku rješavanja povreda uvjeta dozvole i propisima Regulatorne agencije za komunikacije, te će ispitati navode u vezi s prilogom emitiranim u emisiji “Pečat” RTRS-a – rečeno je Detektoru iz RAK-a.