Sjeverna Koreja priopćila je u četvrtak da je niz ovotjednih testova uključivao razne nove oružane sustave, uključujući balističke projektile opremljene kazetnim bojevim glavama, dok nastoji proširiti nuklearno sposobnu silu usmjerenu na suparničku Južnu Koreju. CNN.

Izvješće sjevernokorejskih državnih medija uslijedilo je dan nakon što je vojska Južne Koreje rekla da je otkrila višestruka lansiranja raketa s istočne obale Sjeverne Koreje, drugu rundu lansiranja u dva dana.

Sjevernokorejska državna novinska agencija KCNA rekla je da su testovi trajali tri dana, počevši od ponedjeljka, i uključivali demonstracije protuzračnog oružja, navodnih elektromagnetskih sustava oružja i bombi od karbonskih vlakana.

Združeni načelnik stožera južnokorejskih snaga rekao je da su projektili lansirani u srijedu letjeli između 240 i 700 kilometara prije nego što su pali u more, te da je otkriven najmanje jedan projektil lansiran u utorak iz područja u blizini sjevernokorejskog glavnog grada Pjongjanga.

KCNA je rekla da najnoviji testovi uključuju demonstraciju sustava kasetnih bojevih glava postavljenih na balističke projektile Hwasong-11, koji mogu nositi nuklearno oružje i po dizajnu su slični ruskim projektilima Iskander zbog svoje sposobnosti niskog leta i manevriranja kako bi izbjegli obrambene sustave projektila.

U izvješću se navodi da su lansiranja potvrdila da raketa kratkog dometa, kada je opremljena takvim bojevim glavama, “može spaliti bilo koju metu u području od 6,5 do 7 hektara, s maksimalnom gustoćom razorne moći.”

Južnokorejska vojska nije odmah komentirala tvrdnje sjevernokorejske strane.

Lansiranja su dodatno naglasila kontinuirane napetosti između dviju Koreja, prigušivši nade Južne Koreje za poboljšanje odnosa.

U izjavi objavljenoj u utorak navečer, Jang Kum-chol, prvi zamjenik ministra vanjskih poslova Pjongjanga, rekao je da će Južna Koreja uvijek ostati “najneprijateljskija zemlja” Sjeverne Koreje i ismijao liberalnu vladu u Seulu što pokušava oživjeti dugogodišnji zastoj u dijalogu, nazivajući njezine dužnosnike “budalama koje zapanjuju svijet”.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un praktički je obustavio svu diplomaciju sa Seulom i Washingtonom nakon propasti nuklearnih pregovora s predsjednikom Donaldom Trumpom 2019., a od tada je ubrzao razvoj raketa sposobnih za nošenje nuklearnog oružja koje predstavljaju prijetnju američkim saveznicima u Aziji, kao i teritoriju SAD-a.

Kim je također nastojao produbiti odnose s Rusijom, Kinom i drugim zemljama koje su u sukobu sa Sjedinjenim Državama, u pokušaju da izađe iz izolacije i ojača svoju regionalnu poziciju.

Sjevernokorejski državni mediji javljaju da će kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u četvrtak doputovati u zemlju u dvodnevni posjet, u sklopu najnovije runde diplomatskih kontakata između dviju zemalja.

Dvije bojeve glave iranskog projektila eksplodirale su u subotu ujutro u blizini sjedišta izraelskog Ministarstva obrane u Tel Avivu, javlja Anadolija pozivajući se na izraelski Kanal 12.

Televizija je objavila da su bojeve glave iz fragmenata rakete pale u blizini zgrade Ministarstva obrane tijekom jutrošnjeg iranskog napada, ali bez dodatnih detalja.

Izraelsko ministarstvo obrane nije odmah komentiralo ove navode.

Ranije u subotu, mediji su izvijestili da su dvije rasprskavajuće rakete pale u središnji Izrael, uzrokujući značajnu štetu na zgradama i vozilima u nekoliko područja, uključujući Tel Aviv, Petah Tikva i Bnei Brak.

Prema tadašnjim izvješćima, prijavljeno je najmanje dvoje lakše ozlijeđenih.

Fragmentacijske rakete karakterizira sposobnost da eksplodiraju u zraku u desetke manjih projektila koji padaju na široko područje i uzrokuju veliku štetu.

Regija je u stanju visoke pripravnosti otkako su Sjedinjene Države i Izrael 28. veljače pokrenuli zračnu ofenzivu u kojoj je dosad ubijeno više od 1340 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija.

Iran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američke vojne baze, uzrokujući žrtve i štetu na infrastrukturi te poremećaje na globalnim tržištima i zračnom prometu.

Iranska vojska tvrdi da su njezine krstareće rakete uspješno pogodile američki nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln, objavila je iranska novinska agencija IRNA.

Zasad nema reakcije iz SAD-a.

Iran je objavio i video koji prikazuje trenutak napada.

Ovo nije prvi put da Iranci tvrde da su pogodili USS Abraham Lincoln.

1. ožujka, drugog dana rata, tvrdili su da su napali i pogodili nosač s četiri balističke rakete.

Središnje zapovjedništvo američke vojske (CENTCOM) tada je demantiralo tvrdnje iranske Revolucionarne garde o uspješnom napadu raketama na nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln, nazvavši ih lažima.

Nosač Abraham Lincoln sadrži najnovije F-35 nevidljive borbene zrakoplove, sposobne izbjeći neprijateljske radare.

Njegovu udarnu skupinu čine tri razarača opremljena krstarećim projektilima Tomahawk za napad na kopnene ciljeve, a obično ih prati podmornica na nuklearni pogon s istim naoružanjem.

Prema satelitskim snimkama koje je potvrdio BBC Verify, nosač je posljednji put uočen 15. veljače u blizini obale Omana.

USS Abraham Lincoln (CVN-72) američki je nuklearni nosač zrakoplova klase Nimitz, jedan od najvećih ratnih brodova na svijetu.

Pridružio se američkoj mornarici 1989. godine, a ime je dobio po 16. predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu.

Brod je dug više od 330 metara, može nositi više od 60 aviona i helikoptera i ima posadu od blizu 5000 ljudi, uključujući i letačku grupu.

Zahvaljujući svom nuklearnom pogonu može ploviti mjesecima bez potrebe za gorivom, što mu omogućuje izvođenje dugotrajnih vojnih operacija bilo gdje u svijetu.

USS Abraham Lincoln sudjelovao je u brojnim vojnim operacijama, uključujući rat u Iraku, operacije u Afganistanu i misije na Bliskom istoku i zapadnom Pacifiku.

Ujedinjeni Arapski Emirati priopćili su u utorak da su njihovi protuzračni sustavi presreli nove projektile i bespilotne letjelice lansirane iz Irana, dok se sigurnosna situacija na Bliskom istoku dodatno pogoršava.

Ministarstvo obrane UAE izjavilo je da su “zvukovi koji se čuju u određenim područjima zemlje rezultat protuzračne obrane koja presreće nadolazeće projektile”.

Vlasti zasad nisu objavile detalje o mogućim žrtvama ili materijalnoj šteti.

Napadi dolaze u vrijeme intenzivne regionalne eskalacije nakon što su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli veliku vojnu operaciju protiv iranskih ciljeva 28. veljače.

Prema dostupnim podacima, u tim je napadima poginulo više od 1.200 ljudi, dok ih je preko 10.000 ranjeno.

Kao odgovor, Teheran je pokrenuo niz osvetničkih napada koristeći balističke rakete i bespilotne letjelice. Mete napada bili su vojni i strateški ciljevi u Izraelu, ali i u zemljama regije koje imaju američku vojnu prisutnost, uključujući Jordan, Irak i zemlje Perzijskog zaljeva.

Vlasti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima kažu da su njihovi sustavi protuzračne obrane uspjeli presresti većinu projektila prije nego što su pogodili mete unutar zemlje, čime su spriječili veću štetu.

Analitičari upozoravaju da bi nastavak razmjene napada mogao dodatno destabilizirati regiju i ugroziti ključne energetske i transportne rute na Bliskom istoku, posebice u regiji Perzijskog zaljeva.

U međuvremenu su u tijeku diplomatski napori, a nekoliko je zemalja pozvalo na trenutnu deeskalaciju sukoba i povratak pregovorima.

Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se u Haifi u Izraelu u utorak, 10. ožujka, nakon lansiranja osvetničkih projektila iz Irana prema Izraelu.

Uzbune u Haifi bile su dio šireg niza sirena koje su se oglasile diljem sjevernog i središnjeg Izraela dok su obrambene snage radile na neutraliziranju prijetnje.

Regionalne napetosti su eskalirale otkako su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli veliki napad na Iran 28. veljače, ubivši više od 1000 ljudi, uključujući iranskog vrhovnog vođu Alija Khameneija, više od 150 učenica i visoke vojne dužnosnike.

Iran je uzvratio širokom baražnom paljbom gađajući američke baze, diplomatske objekte i vojno osoblje diljem regije, kao i više izraelskih gradova.

Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati pozivaju saveznike da uvjere američkog predsjednika Donalda Trumpa da skrati rat s Iranom jer su njihovi raketni obrambeni sustavi pri kraju, izvijestio je Bloomberg.

Prema internoj analizi koju je naveo Bloombergkatarske zalihe raketa presretača Patriot trajat će sljedeća četiri dana ako se iranski napadi nastave trenutnim tempom.

Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su zatražili pomoć u protuzračnoj obrani srednjeg dometa, dok je Katar dronove smatrao većom prijetnjom od balističkih projektila.

Prema izvorima koje navodi Bloomberg, obje zemlje rade na izgradnji koalicije kako bi uvjerile Trumpa da diplomatski prekine rat.

Rusija je napala Ukrajinu desecima bespilotnih letjelica te balističkih i krstarećih projektila, gađajući energetsku infrastrukturu i ubivši najmanje jednu osobu, rekli su u nedjelju lokalni dužnosnici i ukrajinska vojska.

Noćni napadi pogodili su Kijev i okolicu glavnog grada, crnomorsku luku Odesu i središnju Ukrajinu.

Najmanje jedna osoba je poginula, a pet ih je ozlijeđeno u Kijevskoj regiji, s štetom u pet okruga gdje je oštećeno više od deset kuća, rekao je regionalni guverner Mykola Kalashnyk na aplikaciji Telegram.

Guverner Odese Oleh Kiper napisao je na Telegramu da je noćni napad drona na energetsku infrastrukturu u regiji izazvao požare koji su ugašeni.

– Rusija nastavlja potkopavati diplomaciju masovnim terorističkim napadima – rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha na platformi X.

– Ovaj teror se ne može normalizirati, njemu se mora stati na kraj. Rusija ne može mahati svijetom, kao što ni rep ne može mahati psom – dodao je, pozivajući međunarodnu zajednicu na uvođenje oštrih sankcija protiv Kremlja.

Rusija gotovo svakodnevno napada ukrajinski energetski sustav, ciljajući na termoelektrane i trafostanice. Napadi na elektrane, sustav prijenosa energije i plinski sektor ključni su elementi opće invazije na Ukrajinu koju je Rusija pokrenula u veljači 2022.

Moskva tvrdi da nastoji oslabiti sposobnost Ukrajine da se bori.