Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ratnih zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini rijeke Sane završeno je danas zajedničkom dženazom u Memorijalnom centru “Kamičani” u Kozarcu.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, koji je predvodio zajedničku dženazu, kazao je da juli ostaje mjesec najdublje tuge i bolnih sjećanja u životima i kolektivnom sjećanju bošnjačkog naroda.

Kazao je da se svake godine u ovom periodu proživljava ista bol, uz odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici i sjećanje na strašne zločine sa elementima genocida počinjene u dolini rijeke Sane.

– Dug je i pretežak popis mjesta gdje su naši ljudi bili izloženi brutalnoj eliminaciji od strane onih koji su izgubili svu ljudskost. Danas smo ponovo ovdje, na šehidskom mezarju u Kozarcu, pred posmrtnim ostacima nevino ubijenih ljudi, žena i djece – kazao je Kavazović.

Dodao je kako u ovoj dubokoj tuzi postoji i tračak olakšanja jer su nakon desetljeća potrage pronađeni posmrtni ostaci žrtava kako bi im se klanjao dženaza i podigli bijeli nišani.

Istaknuo je kako je bol obitelji dodatno pojačana činjenicom da se i danas, više od tri desetljeća nakon zločina, traga za posmrtnim ostacima stotina ubijenih s ovih prostora.

– Njihove kosti ni nakon više od tri desetljeća nisu našle mir, jer oni koji su planirali i provodili zločine i dalje kukavički šute. Zastrašujuća je i sama pomisao da su tragovi namjerno skrivani, a tijela žrtava usitnjavana i premještana iz jedne masovne grobnice u drugu – naglasio je reisul-ulema.

Poručio je kako je, zbog budućih naraštaja i savjesti cijeloga čovječanstva, obveza iznijeti istinu na svjetlo dana.

– To mora biti trajni podsjetnik na to što je pomračen um ispunjen mržnjom sposoban učiniti. Nećemo, uz Božiju pomoć, odustati od borbe za istinu i pravdu – kazao je Kavazović.

Pozvao je sve koji imaju bilo kakvu informaciju o grobovima nevino ubijenih da prekinu šutnju i pomognu u pronalasku preostalih žrtava.

Obraćajući se nazočnima kazao je kako je preživjelima suđeno da nose svoju bol, ali i da nastave živjeti ponosno i dostojanstveno.

– Naša je sveta dužnost ustrajati u pravnoj borbi i učiniti sve što je u našoj moći da se svi zlikovci privedu pravdi. Pozivam naš narod na duhovnu budnost i povratak pravim vrijednostima naše vjere, koje su naš najbolji štit od moralne degradacije – kazao je.

Sa šehidskog mezarja u Kozarcu ponovo je pozvao na jedinstvo i odgovornost.

– Pogledajmo ove bijele vidike i izdignimo se iznad sebičnosti i sitnih svađa. Zabluda je vjerovati da ćemo se spasiti pognutom glavom pred zlom – zaključio je reisu-l-ulema Kavazović.

Prilikom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ratnih zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini rijeke Sane poručeno je da kultura sjećanja predstavlja obavezu prema žrtvama, ali i upozorenje budućim generacijama na posljedice negiranja ratnih zločina i genocida.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović kazao je u obraćanju na komemoraciji da borba za istinu i pravdu, traženje nestalih i procesuiranje odgovornih za ratne zločine u Prijedoru i na Sani nikada ne smiju biti napušteni.

Organizatori obilježavanja podsjetili su da se ovaj datum još uvijek zvanično obilježava kao dan žalosti samo na području Unsko-sanskog kantona.

Ovogodišnji program bio je posvećen logoru Trnopolje, jednom od tri prijedorska logora formirana u svibnju 1992. godine kroz koji su prošle tisuće bošnjačkih i hrvatskih civila.

Mujo Begić, istraživač zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i uposlenik Instituta za nestale osobe BiH, rekao je da je Trnopolje bilo mjesto masovnog zatočenja žena, djece i staraca, ali i mjesta prisilnih deportacija, sustavnog zlostavljanja i seksualnog nasilja.

– Logor Trnopolje formiran je 26. svibnja 1992. godine odlukom Kriznog štaba tadašnje srpske općine Prijedor, zajedno s logorima Omarska i Keraterm. Kroz njega je prošlo oko 23.000 Bošnjaka i Hrvata prijedorske regije, uglavnom žena, djece i staraca, koji su bili zatočeni u uvjetima ispod svakog ljudskog dostojanstva – kazao je Begić.

Azmir Hajrudin (24), najmlađa žrtva ovogodišnje dženaze, Hase Omić (74), Adem Hopovac, Jusuf Jelečević i Muhamed Cerić danas su našli posljednji dah.

Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su na raznim lokacijama, uključujući Kruhare, Ljubiju, Sanski Most i Čarakovo. Neka su tijela ekshumirana još 1997. godine, a konačna identifikacija i ukop trajali su gotovo tri desetljeća. U skladu sa željama obitelji, nakon zajedničkog ispraćaja u Kamičanima, žrtve će biti ukopane na različitim mjesnim grobljima.

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ratnih zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini rijeke Sane završeno je danas zajedničkom dženazom u Memorijalnom centru “Kamičani” u Kozarcu.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, koji je predvodio zajedničku dženazu, kazao je da juli ostaje mjesec najdublje tuge i bolnih sjećanja u životima i kolektivnom sjećanju bošnjačkog naroda.

Kazao je da se svake godine u ovom periodu proživljava ista bol, uz odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici i sjećanje na strašne zločine sa elementima genocida počinjene u dolini rijeke Sane.

– Dug je i pretežak popis mjesta gdje su naši ljudi bili izloženi brutalnoj eliminaciji od strane onih koji su izgubili svu ljudskost. Danas smo ponovo ovdje, na šehidskom mezarju u Kozarcu, pred posmrtnim ostacima nevino ubijenih ljudi, žena i djece – kazao je Kavazović.

Dodao je kako u ovoj dubokoj tuzi postoji i tračak olakšanja jer su nakon desetljeća potrage pronađeni posmrtni ostaci žrtava kako bi im se klanjao dženaza i podigli bijeli nišani.

Istaknuo je kako je bol obitelji dodatno pojačana činjenicom da se i danas, više od tri desetljeća nakon zločina, traga za posmrtnim ostacima stotina ubijenih s ovih prostora.

– Njihove kosti ni nakon više od tri desetljeća nisu našle mir, jer oni koji su planirali i provodili zločine i dalje kukavički šute. Zastrašujuća je i sama pomisao da su tragovi namjerno skrivani, a tijela žrtava usitnjavana i premještana iz jedne masovne grobnice u drugu – naglasio je reisul-ulema.

Poručio je kako je, zbog budućih naraštaja i savjesti cijeloga čovječanstva, obveza iznijeti istinu na svjetlo dana.

– To mora biti trajni podsjetnik na to što je pomračen um ispunjen mržnjom sposoban učiniti. Nećemo, uz Božiju pomoć, odustati od borbe za istinu i pravdu – kazao je Kavazović.

Pozvao je sve koji imaju bilo kakvu informaciju o grobovima nevino ubijenih da prekinu šutnju i pomognu u pronalasku preostalih žrtava.

Obraćajući se nazočnima kazao je kako je preživjelima suđeno da nose svoju bol, ali i da nastave živjeti ponosno i dostojanstveno.

– Naša je sveta dužnost ustrajati u pravnoj borbi i učiniti sve što je u našoj moći da se svi zlikovci privedu pravdi. Pozivam naš narod na duhovnu budnost i povratak pravim vrijednostima naše vjere, koje su naš najbolji štit od moralne degradacije – kazao je.

Sa šehidskog mezarja u Kozarcu ponovo je pozvao na jedinstvo i odgovornost.

– Pogledajmo ove bijele vidike i izdignimo se iznad sebičnosti i sitnih svađa. Zabluda je vjerovati da ćemo se spasiti pognutom glavom pred zlom – zaključio je reisu-l-ulema Kavazović.

Prilikom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ratnih zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini rijeke Sane poručeno je da kultura sjećanja predstavlja obavezu prema žrtvama, ali i upozorenje budućim generacijama na posljedice negiranja ratnih zločina i genocida.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović kazao je u obraćanju na komemoraciji da borba za istinu i pravdu, traženje nestalih i procesuiranje odgovornih za ratne zločine u Prijedoru i na Sani nikada ne smiju biti napušteni.

Organizatori obilježavanja podsjetili su da se ovaj datum još uvijek zvanično obilježava kao dan žalosti samo na području Unsko-sanskog kantona.

Ovogodišnji program bio je posvećen logoru Trnopolje, jednom od tri prijedorska logora formirana u svibnju 1992. godine kroz koji su prošle tisuće bošnjačkih i hrvatskih civila.

Mujo Begić, istraživač zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i uposlenik Instituta za nestale osobe BiH, rekao je da je Trnopolje bilo mjesto masovnog zatočenja žena, djece i staraca, ali i mjesta prisilnih deportacija, sustavnog zlostavljanja i seksualnog nasilja.

– Logor Trnopolje formiran je 26. svibnja 1992. godine odlukom Kriznog štaba tadašnje srpske općine Prijedor, zajedno s logorima Omarska i Keraterm. Kroz njega je prošlo oko 23.000 Bošnjaka i Hrvata prijedorske regije, uglavnom žena, djece i staraca, koji su bili zatočeni u uvjetima ispod svakog ljudskog dostojanstva – kazao je Begić.

Azmir Hajrudin (24), najmlađa žrtva ovogodišnje dženaze, Hase Omić (74), Adem Hopovac, Jusuf Jelečević i Muhamed Cerić danas su našli posljednji dah.

Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su na raznim lokacijama, uključujući Kruhare, Ljubiju, Sanski Most i Čarakovo. Neka su tijela ekshumirana još 1997. godine, a konačna identifikacija i ukop trajali su gotovo tri desetljeća. U skladu sa željama obitelji, nakon zajedničkog ispraćaja u Kamičanima, žrtve će biti ukopane na različitim mjesnim grobljima.