Udruge iz Sarajeva i Banje Luke podnijele kaznene prijave protiv Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Damira Došenkoji je pred Haaškim sudom osuđen na pet godina zatvora za zločine počinjene u Prijedoru 1992. godine, zbog komentara na društvenoj mreži Facebook u kojima je vrijeđao žrtve i negirao da u ovom gradu postoje bijele trake, piše Detektor.

Osim prijave Tužiteljstvu, Udruga Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u Bosni i Hercegovini iz Sarajeva i Centar za demokraciju i tranzicijsku pravdu iz Banje Luke uputili su službeni dopis i Međunarodnom mehanizmu za kaznene sudove (IMCS).

U zajedničkom priopćenju udruge navodi se da su povod za obraćanje MMKS-u dostupne informacije i medijski napisi o Došenovim izjavama na društvenim mrežama, “u kojima osuđeni ratni zločinac negira činjenice utvrđene pravomoćnim presudama međunarodnih sudova, uključujući i navode o bijelim trakama u Prijedoru, te koristi uvredljive i ponižavajuće izraze prema Bošnjacima i žrtvama ratnih zločina”.

Udruge navode da su Došenovo priznanje krivnje na Haaškom sudu, iskazano kajanje i ocjena o rehabilitaciji bile okolnosti koje su uzete u obzir prilikom odmjeravanja kazne i donošenja odluke o prijevremenom puštanju na slobodu.

– Stoga smatramo da je legitimno i potrebno postaviti pitanje što znači institut priznanja krivnje i kajanja ako osoba koja je blaže kažnjena i prijevremeno puštena na slobodu kasnije javno dovodi u pitanje sudski utvrđene činjenice i vrijeđa žrtve, među ostalima, i svojih zločina koje je priznala.

Zlatica Gruhonjić, predsjednica Centra za demokraciju i tranzicijsku pravdu, kaže za Detektor kako je nevjerojatno da su unatoč pravomoćnim presudama ratni zločinci koji su izjavljivali, kleli se, tražili oprost od žrtava, nakon izlaska iz zatvora sve to zaboravili.

– Koliko je to pokajanje iskreno, veliko je pitanje. Jasno nam je da je sada teško promijeniti bilo koju odluku ili presudu, međutim, ako ništa drugo, nadamo se da se to negdje može evidentirati, takvo ponašanje, pa da se to u budućnosti spriječi ili da se razmisli o ranijem puštanju na slobodu – kaže ona.

Obraćanje Mehanizmu, smatraju udruge, nije zahtjev za obnovu postupka niti zahtjev za novom kaznom. Svrha dopisa je, kako pojašnjavaju, da Mehanizam evidentira te podatke i razmotri njihov značaj u kontekstu institucionalnog nasljeđa međunarodnog kaznenog pravosuđa i pitanja vjerodostojnosti ocjena kajanja i rehabilitacije.

Ove udruge su protiv Došena podnijele kaznenu prijavu Državnom tužiteljstvu “radi ispitivanja postojanja osnova za postupanje sukladno Kaznenom zakonu BiH”.

– Smatramo da očuvanje pravomoćno utvrđenih činjenica nije stvar političkog stava ili mišljenja pojedinca. Presude međunarodnih sudova ne predstavljaju prostor proizvoljnom prekrajanju činjenica, pogotovo ne od strane osoba koje su pred tim istim sudovima priznale vlastitu odgovornost i na temelju priznanja i iskazanog kajanja ostvarile procesnu korist – stoji u priopćenju.

Dodali su i kako od nadležnih institucija očekuju da postupe u okviru svojih nadležnosti i pošalju jasnu poruku da negiranje sudski utvrđenih činjenica i vrijeđanje žrtava ne može postati prihvatljiv oblik javnog djelovanja.

Detektor je ranije pisao da je na Facebook profilu izvjesnog Deana Dekija, ispod objave o Prijedoru, na jedan od komentara korisnik profila Damir Kain Došen odgovorio da su “bijele pruge izmišljene”, te Bošnjake nazvao pogrdnim imenima.

– Vi ste izmislili bijele trake, kao i sve laži koje ste iznijeli i ponavljate kao papagaji do danas, priložite barem jedan, bilo kakav dokaz za bijele trake… nema ga, jer vi niste nosili bijele trake. Priuštili ste sebi zadovoljstvo da budete uhićeni i zatočeni u tvornici keramičkih pločica zbog masovnog sudjelovanja u napadima na srpsku vojsku i policiju – stoji u komentaru na Facebooku u kojem se masovne grobnice uspoređuju sa septičkom jamom.

Protiv Došena su ranije prijave Tužiteljstvu podnijele dvije udruge žrtava, kao i jedan zaposlenik Tužiteljstva.

Došen je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen na pet godina zatvora nakon što je priznao zločine počinjene 1992. godine u logoru “Keraterm” u Prijedoru. Proglašen je krivim da je kao vođa smjene straže omogućio progon i nasilje nad zatočenicima u logoru, uključujući premlaćivanja, silovanja, spolno zlostavljanje, kao i uznemiravanje, ponižavanje, psihičko zlostavljanje i ubojstva.

Udruge žrtava zatražile su hitnu reviziju i poništenje sudskih odluka kojima su upisani nazivi političkih stranaka povezanih s presuđenim ratnim zločinima i nasljeđem udruženih zločinačkih pothvata.

– Izražavamo duboku zabrinutost činjenicom da su donesene sudske odluke kojima je odobrena registracija, odnosno promjena naziva političkih stranaka koje u svom nazivu koriste izraze i nazive koji se povezuju s teškim kršenjem međunarodnog humanitarnog prava i pravomoćno utvrđenim ratnim zločinima.

Posebno ističemo rješenje Općinskog suda u Širokom Brijegu, kojim je upisan naziv “Hrvatska stranka prava BiH i Herceg Bosne”, kao i rješenje Osnovnog suda u Bijeljini, kojim je upisano mijenjanje političke organizacije “Srpska radikalna stranka dr. Vojislav Šešelj” – stoji u priopćenju koje potpisuju Udruga žrtava i svjedoka genocida, Pokret majki Srebrenice. i Enklave Žepa, Žene Podrinja, Majke Srebrenice, Žene Srebrenice, Unija civilnih žrtava rata Federacije BiH i Udruga roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995.

Smatraju da navedene odluke otvaraju ozbiljna pitanja o njihovoj usklađenosti s temeljnim vrijednostima na kojima počiva Bosna i Hercegovina, Europskom konvencijom o ljudskim pravima, međunarodnim humanitarnim pravom, kao i obvezom poštivanja pravomoćnih presuda međunarodnih sudova.

– Naziv “Herceg Bosna” ne može se promatrati izvan povijesno-pravnog konteksta međunarodnih presuda koje su se bavile djelovanjem političkih i vojnih struktura povezanih s tim projektom. Ujedno, korištenje imena Vojislava Šešelja u nazivu političke stranke predstavlja veličanje osobe pravomoćno osuđene za ratne zločine, čime se dodatno vrijeđa dostojanstvo žrtava i njihovih obitelji.

Izmjenama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, kao i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, postignuta su zakonska rješenja koja jasno definiraju odnos prema osuđenim ratnim zločincima i ratnim zločinima. Zato smatramo neprihvatljivim da institucije Bosne i Hercegovine, posredno ili posredno, putem sudske registracije, daju legitimitet imenima koja su za veliki broj građana bolna sjećanja na genocid, ratne zločine, progone, logore, etničko čišćenje i druga teška kršenja ljudskih prava – istaknuli su u priopćenju.

Podsjećaju da se mir, pomirenje i izgradnja demokratskog društva ne mogu temeljiti na veličanju osoba osuđenih za ratne zločine niti na političkoj rehabilitaciji projekata koji su bili predmetom međunarodnih sudskih procesa. Poštovanje prema žrtvama, kako dodaju, mora predstavljati minimalni civilizacijski standard svakog demokratskog društva.

Zbog svega navedenog zahtijevaju od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da:

– hitno izvršiti pravnu analizu navedenih sudskih odluka i njihovu suglasnost s Ustavom Bosne i Hercegovine, međunarodnim pravom i javnim poretkom;

– pokrenuti odgovarajuće postupke za preispitivanje zakonitosti registracije političkih subjekata čiji nazivi sadrže imena pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca ili pojmove povezane s politikama koje su bile predmetom presuda međunarodnih sudova;

– utvrditi postoje li pravni razlozi za brisanje ili promjenu osporenih upisa;

– osigurati da buduće registracije političkih organizacija budu u skladu s načelima zaštite ljudskog dostojanstva, prava žrtava i očuvanja mira;

– u suradnji sa zakonodavnim institucijama razmotriti donošenje jasnih zakonskih zabrana veličanja ratnih zločinaca kroz nazive političkih organizacija i drugih pravnih osoba.

Ističu da će o tome obavijestiti domaće i međunarodne institucije, uključujući nadležna tijela Bosne i Hercegovine, međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, predstavnike Europske unije, Vijeća Europe, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) i Ureda visokog predstavnika (OHR).

– Žrtve ratnih zločina imaju pravo očekivati ​​da institucije Bosne i Hercegovine zaštite istinu, pravdu i dostojanstvo žrtava, a ne da omoguće javnu promociju imena i simbola koji se vezuju za najteža stradanja u novijoj povijesti naše zemlje.

Nikada nećemo dopustiti da se osuđeni ratni zločini relativiziraju, a njihovi počinitelji politički veličaju. Bosna i Hercegovina mora ostati društvo utemeljeno na vladavini prava, poštivanju sudskih presuda, zaštiti ljudskog dostojanstva i kulturi sjećanja koja poštuje istinu i štiti žrtve – ističu u saopćenju.

Tužiteljstvo BiH zaprimilo je izvještaj protiv Damira Došena, osuđenog za ratni zločin u Prijedoru, zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, odnosno vrijeđanja žrtava putem objava na društvenim mrežama.

Tužiteljstvo je za Detektor potvrditi da je prijava zaprimljena e-mailom.

– Sukladno proceduri, prijava će biti dodijeljena jednom od postupajućih tužitelja – potvrđeno je iz Tužiteljstva BiH.

Korisnik profila Damir Kain Došen je na jedan od komentara ispod objave o Prijedoru na Facebook profilu izvjesnog Deana Dekija odgovorio da su “bijele trake izmišljene” te Bošnjake nazvao pogrdnim imenima.

– Bijele trake ste izmislili kao i sve laži koje ste izrekli i ponavljate kao papagaji do danas, priložite barem jedan, bilo kakav dokaz bijelih traka… nijedan, jer vi niste nosili bijele trake. Priredili ste sebi zadovoljstvo da budete uhićeni i zatočeni u tvornici keramičkih pločica zbog masovnog sudjelovanja u napadima na srpsku vojsku i policiju – stoji u Facebook komentaru.

Haaškim presudama utvrđeno je da je prostor tvornice keramičkih pločica Keraterm bio jedan od logora u Prijedoru koji je Krizni štab u ovom gradu otvorio nakon niza napada srpskih snaga na sela i područja naseljena nesrpskim stanovništvom. Prema presudama, prvi zatočenici dovedeni su u Keraterm oko 25. svibnja, a logor je zatvoren početkom kolovoza 1992. godine. U tom razdoblju veliki broj logoraša je ubijen i zlostavljan.

Došen je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na pet godina zatvora nakon što je priznao zločine u logoru Keraterm u Prijedoru 1992. godine.

Proglašen je krivim da je kao vođa smjene straže omogućio progon i nasilje nad zatočenicima u logoru, uključujući premlaćivanja, silovanja, spolno zlostavljanje, kao i uznemiravanje, ponižavanje, psihičko zlostavljanje i ubojstva.

Haaški tribunal je u najmanje dvije pravomoćne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo prisiljeno da ispred svojih kuća objese bijele plahte i nose bijele marame na rukama “kao znak lojalnosti srpskim vlastima”. Tribunal je u presudama utvrdio da je tijekom rata u Prijedoru ubijeno nekoliko tisuća ljudi, kao i da je kroz logore prošlo više tisuća Bošnjaka i Hrvata.

Aleksandar Knjeginjić, koji je također ranije osuđivan za zločine u Prijedoru, prošle godine je pokrenuo peticiju protiv Dana bijelih traka u ovom gradu. Protiv njega su Tužiteljstvu BiH dostavljene dvije prijave, od kojih se jedna odnosi na organiziranje peticije protiv Dana bijelih traka.

Glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz razgovarao je u utorak u Sarajevu s predstavnicima udruga žrtava o ratnim zločinima, arhivima Haaškog suda i sudbini osuđenih ratnih zločinaca, uključujući i zahtjeve za oslobađanje ratnog zločinca Ratka Mladića, dok žrtve poručuju da nema slobode za osuđene za genocid.

Tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz sastao se u Sarajevu s predstavnicima Udruge Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa i Udruge žrtava i svjedoka genocida, s fokusom na arhive Haškog tribunala, procesuiranje ratnih zločina u BiH i regiji, kao i negiranje genocid.

– Kao što znate, dolazim jednom ili dvaput godišnje, između ostalog, a vjerojatno i kao glavno, da se sastanem sa žrtvama ovdje u Bosni i Hercegovini – rekao je Brammertz.

Dodao je da je ranije tijekom posjeta razgovarao i s predstavnicima diplomatskog zbora i glavnom tužiteljicom, a da je bilo riječi o nacionalnoj strategiji procesuiranja ratnih zločina i više od 1.000 neriješenih predmeta protiv nepoznatih počinitelja.

– Razgovarali smo i o toj vrlo neugodnoj situaciji, da postoje stotine osumnjičenih za ratne zločine počinjene na području BiH, koji slobodno žive na području drugih država – Srbije i Hrvatske – rekao je Brammertz.

Istaknuo je da je jedan od ključnih problema odnos prema arhivima Haaškog suda, kao i pitanja osuđenih ratnih zločinaca.

– Razgovarali smo o radu tužiteljstava s kojim vjerojatno nismo zadovoljni, a vjerojatno bi trebao biti puno bolji. Razgovarali smo i o nekim stvarima za koje nisam odgovoran, ali smo razgovarali o njima. Riječ je o pitanju arhiva kao i o zahtjevu za oslobađanje Ratka Mladića – podsjetio je.

Dodao je da mandat Mehanizma istječe u lipnju, a da će se o njegovom nastavku raspravljati u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

– Međutim, ono što vidimo je da postoji potreba za nastavkom rada Mehanizma po pitanju pomoći tužiteljima ovdje u regiji – rekao je Brammertz.

Predsjednica Pokreta Majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić kazala je nakon sastanka da su u fokusu bile tri ključne teme, među kojima su arhivi Haškog tribunala i status osuđenih ratnih zločinaca.

– Susrela sam se s Brammertzom stotine puta, ali nikad nisam bila zadovoljnija ishodom sastanka nego sada – istaknula je, zahvalivši Brammertzu što se zauzeo za žrtve genocida.

Navela je da su na današnjem sastanku razgovarali o tri stvari, među kojima je i pitanje arhiva i zgrade koja se nalazi u Haagu.

Istaknula je da je izričito protiv bilo kakvog oslobađanja ratnog zločinca Ratka Mladića.

– Tu mora biti doživotno jer tu mu je i mjesto. I kad umre, imat će grob, njegova djeca će znati gdje je, i što će biti s onim majkama koje su umrle, a da nisu pronašle nijednu kost svojih najmilijih – rekla je Subašić.

Kako je navela, razgovarano je io Tužiteljstvu BiH.

– Nismo zadovoljni s njima. Tužiteljstvo se pretvorilo u nekakvo politikanstvo, a glavni tužitelj je manipulant – dodala je Subašić.

Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić posjetio je krajem travnja Ratka Mladića, koji se nalazi u bolnici pritvorske jedinice u Haagu, i zatražio od Mehanizma da bivšeg ratnog zapovjednika Vojske Republike Srpske pusti na liječenje, uz ustupanje jamstva Vlade u Beogradu.

U srpnju prošle godine Međunarodni mehanizam za kaznene sudove (MICT) u Haagu odbio je Mladićev zahtjev za sedmodnevnim privremenim dopustom kako bi posjetio grob i prisustvovao žalosti zbog nedavne smrti člana obitelji.

Ratko Mladić, ratni zapovjednik Vojske RS-a, osuđen je pred Haaškim sudom 2017. godine na doživotni zatvor, a pravomoćnost je postala pravomoćna nakon drugostupanjske presude 2021. godine.

Mladić je proglašen krivim za zločine genocida (po dvije točke), zločine protiv čovječnosti (po pet točaka) i ratne zločine (po četiri točke), koje je počinio kao najviši general u vojsci RS-a, a u svrhu stvaranja RS-a.

Od pravde se skrivao 16 godina, a uhićen je u Srbiji 2011. godine.

Zastupnici žrtava i preživjelih oštro se protive zahtjevu obrane za prijevremenim ili privremenim puštanjem ratnog zločinca Ratka Mladića.

Pismo je upućeno predsjednici Mehanizma Gracieli Gatti Santana, a potpisali su ga Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, Udruženje Žene Podrinja, Udruženje Majke Srebrenice i Udruženje Žene Srebrenice.

– Ovaj zahtjev nije ništa novo. Otkako je Ratko Mladić izveden pred međunarodni sud, obrana istim ili sličnim argumentima sustavno pokušava ishoditi njegovo oslobađanje. Sudska vijeća i predsjednici sudova više su puta razmatrali i odbijali takve pokušaje.

Jučerašnji zahtjev temelji se na navodnim humanitarnim razlozima. No, sama činjenica da obrana nudi alternativu ili privremenog ili prijevremenog puštanja na slobodu jasno govori da to nije jedina nužna mjera, već pravna taktika. Time se dovodi u pitanje tvrdnja o neposrednoj životnoj opasnosti – stoji u dopisu.

Posebno je problematična tvrdnja da bi tretman u Srbiji bio primjereniji od onog koji se pruža u okviru Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, ističe se.

– Riječ je o ustanovi koja ima jasnu obvezu pružiti adekvatnu medicinsku skrb svim pritvorenicima uz međunarodni nadzor i visoke standarde. Za tvrdnju da ovakav sustav ne može pružiti odgovarajuću zdravstvenu zaštitu potrebni su čvrsti i nedvojbeni dokazi, koji u ovom slučaju nisu uvjerljivo prezentirani – ističe se.

Ratko Mladić, podsjećaju žrtve, osuđen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i najteže ratne zločine počinjene u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Kazna doživotnog zatvora nije simbolična, ona predstavlja minimum pravde za tisuće ubijenih i njihove obitelji.

– Za preživjele takvi zahtjevi znače ponovno otvaranje rana i pokušaj relativiziranja odgovornosti. Govoreći o “dostojanstvu” osuđenih, ne smije se zaboraviti dostojanstvo žrtava koje traje cijeli život.

Izvršenje kazne predstavlja minimum pravde. Prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu:

– To bi narušilo pravomoćnost presuda, retraumatiziralo žrtve i preživjele, narušilo povjerenje u međunarodnu pravdu.

Mnoge žrtve nastavljaju živjeti s trajnim fizičkim i psihičkim posljedicama. Za razliku od osuđenika, njima nisu ponuđene nikakve “olakšice”.

Dok se obrana poziva na dostojanstvo na kraju života, žrtve ističu da dostojanstvo uključuje i odgovornost. Izrečena kazna je upravo izraz tog dostojanstva prema žrtvama i ne smije se smanjivati ​​osim u doista iznimnim okolnostima, kojih u ovom slučaju nema.

Dodaju da bi puštanje na slobodu u ovom trenutku poslalo opasnu poruku da čak i oni osuđeni za genocid mogu izbjeći punu odgovornost pozivajući se na starost ili bolest.

Zato žrtve jasno poručuju:

Pravda mora ostati dosljedna. Kazna se mora izvršiti.

Nema prijevremenog prekida za zločine koji nemaju rok zastare.

Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić posjetio je u ponedjeljak osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i zatražio od Rezidualnog mehanizma (MICT), uručujući jamstva Vlade u Beogradu, da bivši ratni zapovjednik Vojske RS-a i ratni zločinac bude pušten radi liječenja, priopćilo je u ponedjeljak srbijansko ministarstvo.

Kako se navodi, Vujić je boravio u Haagu, gdje je u zatvoru posjetio osuđene ratne zločince Mladića i Miću Stanišića, nakon čega se sastao s predsjednicom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Gracielom Gatti Santana, kao i s predsjednikom EUROJUST-a Michaelom Schmidom.

Vujić je izrazio veliku zabrinutost zdravstvenim stanjem zločinca Mladića koje, kako je naveo, zahtijeva ozbiljan medicinski tretman, o čemu je izvijestio i predsjednika Mehanizma, kojem je osobno uručio jamstva Vlade Srbije sa zahtjevom za njegovo puštanje iz humanitarnih razloga na liječenje u Srbiju.

– Mladić je u vrlo teškom stanju, slabo je komunikativan – rekao je Vujić, napomenuvši da se kriminalac nalazi u zatvorskoj bolnici.

– Republika Srbija je dala ozbiljna jamstva i ostajemo otvoreni za davanje dodatnih ukoliko Mehanizam to ocijeni potrebnim – priopćilo je ministarstvo.

Vujić je rekao da to pitanje planira istaknuti u svom obraćanju Vijeću sigurnosti u lipnju.

U srpnju prošle godine Međunarodni mehanizam za kaznene sudove (MICT) u Haagu odbio je zahtjev osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića za privremeni dopust od sedam dana kako bi posjetio grob i prisustvovao žalosti zbog nedavne smrti člana obitelji.

Ratko Mladić, ratni zapovjednik Vojske RS-a, osuđen je pred Haaškim sudom 2017. godine na doživotni zatvor, a pravomoćna je presuda postala pravomoćna nakon drugostupanjske presude 2021. godine.

Mladić je proglašen krivim za zločine genocida (po dvije točke), zločine protiv čovječnosti (po pet točaka) i ratne zločine (po četiri točke), koje je počinio kao najviši general u Vojsci RS-a, a u svrhu stvaranja RS-a.

Od pravde se skrivao 16 godina, a uhićen je u Srbiji 2011. godine.

Bošnjački povratnici u Bosanskoj Dubici uznemireni su novim grafitima koji veličaju osuđene ratne zločince i vrijeđaju žrtve.

Posljednji incident dogodio se prije dva dana u naselju Leptihor, gdje su na kući u vlasništvu Hrvata i na potpornim zidovima bošnjačke kuće osvanuli natpisi “Ratko Mladić” i “Ratko Mladić pustošio Bosnu”.

Jasmin Spahić, vijećnik u Skupštini općine Bosanska Dubica i član Predsjedništva SDA, kaže da je novi incident izazvao strah i nesigurnost među Bošnjacima.

– Ovakvi postupci su nedopustivi, štetni su za društvo i predstavljaju izravan atak na vrijednosti mira, suživota i poštivanja ljudskog dostojanstva – dodaje Spahić.

Prema njegovim riječima, život Bošnjaka u Bosanskoj Dubici je već težak, a ovakvi slučajevi samo dodatno komplikuju situaciju.

– Bošnjaci na ovim prostorima države Bosne i Hercegovine nemaju ustavom zagarantirana prava koja bi nam garantirala ravnopravnost pri zapošljavanju, raspodjeli budžeta i niz drugih prava koja nam pripadaju.

Uskraćeno nam je zapošljavanje u ustanovama i javnim poduzećima u gradu. Tek tri-četiri Bošnjaka zaposlena su u policiji i jedan u lokalnoj upravi. U proteklih 25 godina to je jedina mogućnost za koju smo se uspjeli izboriti. Sve ostalo je opstrukcija, ponižavanje i diskriminacija – naglašava Spahić.

Pozvao je, kaže, nadležne institucije da hitno otkriju i sankcioniraju odgovorne te poduzmu mjere da se ovakvi incidenti ne ponove.

– Pozvao sam policiju u Bosanskoj Dubici i nadležne u MUP-u entiteta Republika Srpska (RS) da što prije reagiraju i identificiraju zločin te da se vidi tko je naručitelj ovakvih natpisa, koji u ovom trenutku nikome ne trebaju, pogotovo u gradu u kojem pokušavamo uspostaviti normalan život. Društvo koje teži pravdi i stabilnosti mora jasno i nedvosmisleno odbaciti svaki oblik veličanja zločina i netolerancije. Naša je obaveza graditi ambijent u kojem će se poštivati ​​istina, njegovati kultura sjećanja i afirmirati vrijednosti koje vode pomirenju i boljoj budućnosti za sve građane – ističe Spahić.

Napominje da ovo nije prvi put da su Bošnjaci provocirani.

– Ranije su se pisali grafiti koji su veličali ratne zločince, razbijali su se prozori na džamijama, nevladinim organizacijama…, poput Merhameta, ali ono što zabrinjava jeste da do sada ni u jednom slučaju nemamo epilog. Nikada nismo dobili informaciju šta su nadležni organi poduzeli, da li su otkriveni počinitelji za nešto što se dogodilo u proteklih 10 godina – kaže Spahić.

Podsjeća da su građani svakodnevno izloženi izjavama određenih političkih krugova, koji vode entitet RS, a koje ciljaju i ponižavaju Bošnjake.

– Ovakve izjave ne vode ničemu dobrom, prije svega pomirenju i suživotu, a to nam je jako potrebno. Zato još jednom pozivam nadležne u Bosanskoj Dubici i entitetu RS da što prije rasvijetle ovaj slučaj i kažu nam – ko stoji iza toga, ko je ispisao uvredljive grafite i zašto? Bošnjaci se s pravom boje jer nije ugodno vidjeti grafite ratnih zločinaca. Dužnost mi je kao vijećniku da pokušam smiriti ljude da ostanu prisebni i smireni kako ne bi došlo do nekog većeg incidenta – rekao je Spahić.

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Sanel Kajan uputio je službena zastupnička pitanja u vezi sramnih događaja u Mostaru i naselju Ortiješ od jučerašnjeg dana, kada je okupljena grupa spriječila uklanjanje murala ratnog zločinca Slobodana Praljka.

– Neću šutjeti (kao što mnogi šute) dok se otvoreno krše zakoni države Bosne i Hercegovine, a pravna država kapitulira pred grupom izgrednika! Konkretne odgovore zatražio sam od MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, JP Komunalno Mostar, Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara – kazao je Kajan u izjavi.

Dodaje da je policija kapitulirala.

– Zašto MUP HNK nije identificirao i uhapsio one koji su spriječili službenu radnju i omogućili radnicima uklanjanje murala? Tko je donio odluku da se policija povuče pred “šačicom izgrednika” – upitao je.

Kada su u pitanju javne funkcije, upitao je kako je moguće da je na čelu gradske tvrtke još uvijek osoba koja je javno veličala ratnog zločinca.

Osvrnuo se i na grafite mržnje.

– Tražim evidenciju svih lokacija u Mostaru gdje se promiču fašističke, nacističke i ustaške ideologije. Privatno vlasništvo ne može biti izgovor za kršenje zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja zločinaca!

Moja poruka je jasna: član 145a Kaznenog zakona BiH propisuje kaznu zatvora od najmanje tri godine za veličanje osuđenih ratnih zločinaca. To se odnosi na sve – i one na ulici i one u foteljama – istaknuo je.

Dodao je da je jučer, ovim povodom, podnio kaznene prijave Tužiteljstvu Federacije BiH i Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine.

– Ako želimo graditi europski Mostar, u našem javnom prostoru ne smije biti mjesta mračnim ideologijama. Red i zakon moraju biti isti za sve!

Odgovore koje dobijem objavit ću. Borba za civilizacijske vrijednosti se nastavlja!

Objavio je i dopis upućen na navedene adrese, službeno, preko Sabora:

Parlament FBiH

Zastupnički dom

Predmet: Zagovaranje je važno

Na temelju članka 11. i 116. Poslovnika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a u okviru obnašanja svoje zastupničke dužnosti, upućujem sljedeća zastupnička pitanja nadležnim institucijama i tražim konkretne, jasne i na zakonu utemeljene odgovore.

Ostaje li izvršna direktorica JP Komunalno Mostar Jadranka Senkić i dalje kod svojih riječi javno izrečenih u prosincu 2020. godine: “Dragi građani grada Mostara… hrabro kao što je bio naš general Slobodan Praljak. A što se tiče dr. Kordića, on nas u svemu ovome gura naprijed!”?

Kako osoba koja je javno podržala osuđenog ratnog zločinca može obnašati javnu funkciju i biti na čelu gradskog javnog poduzeća?

Zašto naredba za uklanjanje murala ratnih zločinaca u naselju Ortiješ nije izvršena odmah po njenom primitku? Tko je “držao nalog u ladici” i tko je obavijestio “grupu građana” o točnom datumu uklanjanja (petak, 10.04.2026., ujutro)?

Kada će JP Komunalno ukloniti predmetni mural, kao i sve ostale murale ratnih zločinaca i grafita mržnje i poziva na nasilje na području Grada Mostara?

Koji su konkretni razlozi nepoštivanja naloženih mjera na već utvrđenim lokacijama?

Koliko je tehnički potrebno vremena za uklanjanje murala i što je konkretna prepreka da se taj proces završi u roku od 24 ili 48 sati od izdavanja naloga?

Zašto policija nije identificirala i privela osobe koje su se aktivno protivile uklanjanju murala osuđenog ratnog zločinca s javne površine, 04.10.2026. u naselju Ortiješ, Mostar?

Na temelju koje sigurnosne procjene je MUP HNK dozvolio grupi izgrednika da spriječe izvršenje službene radnje i prisile policijske snage na povlačenje bez izvršenja zadatka?

Da li je MUP HNK pokrenuo istražne radnje povodom osnovane sumnje u “curenje” informacija iz nadležnih službi, s obzirom da je “grupa građana” imala preciznu informaciju o datumu akcije?

Koje su konkretno mjere poduzete protiv osoba koje su počinile prekršaj iz članka 145.a Kaznenog zakona BiH (izmjene i dopune o zabrani veličanja ratnih zločinaca) u konkretnom slučaju iz Ortiješa 04.10.2026. godina?

Na temelju kojeg zakonskog akta ili interne procedure se odugovlači postupak uklanjanja nezakonitih sadržaja koji veličaju ratne zločince (poput murala Slobodana Praljka)?

Da li je Služba izvršila kompletan obilazak teritorija Grada Mostara u cilju snimanja svih grafita i murala koji šire govor mržnje i veličaju fašističke, nacističke ili ustaške ideologije i koliko je takvih murala i grafita evidentirala?

Ukoliko se predmetni sadržaj nalazi u privatnim prostorima, je li Služba službeno obavijestila nadležna pravosudna tijela i zatražila pomoć policije (pomoć u provođenju zakona)?

Jeste li, po službenoj dužnosti, ove slučajeve prijavili Tužiteljstvu BiH zbog prekršaja iz članka 145.a Kaznenog zakona BiH? Ako ne, zašto? Ako je tako, tražim broj predmeta i datum podnošenja prijave.

S obzirom na postojanje murala ratnog zločinca Praljka u naselju Podhum (šifra 5118/1 ko Mostar II) i pored zgrade „Europrofil“ doo (šifra 2622 ko Rodoč), pozivam Vas da o postojanju kaznenog djela, bez obzira na vrstu vlasništva objekta, odmah obavijestite FUP/SIPA/Tužiteljstvo.

Kazneni zakon Bosne i Hercegovine je nedvosmislen: država ne smije odustati od veličanja ratnih zločinaca. Člankom 145.a Kaznenog zakona BiH propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine za onoga tko veliča osobu koja je pravomoćno osuđena za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Ova se odredba izravno odnosi i na dužnosnike u državnim institucijama.

Događaji u Ortiješu od 10. travnja 2026. godine, gdje je “grupa građana” spriječila uklanjanje murala Slobodanu Praljku, predstavljaju izravan udar na integritet institucija. Činjenica da je grupa imala interne informacije ukazuje na sabotažu i kazneno djelo u nadležnim službama.

Naglašavam da je Slobodan Praljak pravomoćno osuđen pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu. Čin samoubojstva ne poništava presudu; trajno je evidentiran kao ratni zločinac. Opravdanja o “privatnom vlasništvu” pravno su neutemeljena kada je u pitanju javna promocija ratnih zločina. Pravna država ne smije kapitulirati pred skupinom prosvjednika. Tražim hitnu istragu, utvrđivanje odgovornih i uklanjanje svih simbola mržnje sa ulica Mostara.

U mostarskom naselju Ortiješ danas je pokušano uklanjanje murala posvećenog ratnom zločincu Slobodanu Praljku, ali akcija nije završena, rekao je federalni zastupnik Sanel Kajan.

Riječ je o muralu čije je uklanjanje Kajan ranije zatražio, nakon čega je, prema ranijim informacijama, pokrenut postupak uklanjanja.

– U vrijeme kada je mural trebao biti uklonjen, u Ortiješu se okupio veliki broj građana koji su se protivili njegovom uklanjanju. Čule su se psovke i prijetnje – istaknuo je Kajan, koji je istaknuo kako skupine koje slave pravomoćno osuđene ratne zločince ne mogu i ne smiju biti jače od institucija ove države.

Podsjetio je na članak 145.a Kaznenog zakona BiH koji je precizan i rigorozan:

“Tko osobi osuđenoj za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin oda priznanje, nagradu ili bilo kakvu drugu opomenu…Tko ulicu, trg, most ili ustanovu nazove imenom takve osobe…Tko na bilo koji način veliča ratnog zločinca… Kazna: Zatvor najmanje tri godine”.

– Posebno je važno istaknuti da su kazne jednako stroge (minimalno tri godine zatvora) za službene, odgovorne osobe ili zaposlenike u državnim institucijama koji krše ove odredbe – naveo je.

Povodom nedavnih događanja i opstrukcije uklanjanja murala ratnih zločinaca, postavio je javno pitanje na koje će se obratiti i preko službi Sabora:

Kako je skupina koja je spriječila uklanjanje murala znala točan datum i vrijeme zakazane akcije?

Ističe da su te podatke znali isključivo: Služba za inspekcijske poslove, postupajući inspektor, osoba/tvrtka koja je zaprimila nalog za uklanjanje.

– Može se zaključiti da postoji “curenje” informacija iznutra. Tko štiti one koji krše zakon i tko iz redova države izravno sabotira provođenje pravde? Da li je MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona identificirao one koji nisu dopuštali provođenje zakona države Bosne i Hercegovine?! Tražim hitnu istragu i odgovornost! – zaključio je Kajan u svom priopćenju.

Udruga žrtava i svjedoka genocida uputila je zahtjev nadležnim institucijama za uklanjanje spomen-ploče osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.

– Imajući u vidu da je Odjeljenje za opštu upravu Opštine Istočno Novo Sarajevo, u saradnji sa Boračkom organizacijom Istočno Novo Sarajevo, utvrdilo Listu spomenika i spomen obilježja od velikog značaja za područje opštine Istočno Novo Sarajevo, na koju listu je Skupština opština Istočno Novo Sarajevo odobrila Odlukom donesenom na redovnoj sjednici održanoj 29.04.2023. godine, zahtijevamo da svi iz svoje nadležnosti poduzmu hitne korake kako bi se spomen ploča na Vracama s imenom ratnog zločinca Ratka Mladića što prije uklonila – navode iz Udruge.

Ističu da Kazneni zakon Bosne i Hercegovine propisuje da: tko javno odobrava, negira, grubo umanjuje ili pokušava opravdati kazneno djelo genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina utvrđenog pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda priloženom Londonskom sporazumu od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivše Jugoslaviji ili Međunarodnom kaznenom sudu ili sudu u Bosni i Hercegovini, a usmjeren je protiv skupine osoba ili pripadnika skupine određenih s obzirom na rasu, boju kože, vjeru, podrijetlo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, na način koji bi mogao poticati nasilje ili mržnju usmjeren protiv takve skupine osoba ili pripadnika takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Također, dodaju, propisano je da tko osobi pravomoćno osuđenoj za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakvu opomenu ili kakvu povlasticu ili slično, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, ustanova, ustanova, općina ili grad, naselje i naselje ili slično, ili upiše naziv po imenu ili prema pravomoćno osuđenoj osobi. za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin ili na bilo koji način veliča osobu koja je pravomoćno osuđena za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

– Iako je Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine stupio na snagu 28.07.2021. nadležni organi općine Istočno Novo Sarajevo ne samo da nisu poduzeli potrebne radnje za uklanjanje navedene spomen-ploče, već su rješenjem od 23.04.2023. Spomen ploča na Vracama, posvećena osuđenom ratnom zločincu, 2010. godine ponovno je uvrštena na listu od velikog značaja za općinu Istočno Novo Sarajevo, čime je svjesno postupala suprotno zabranama propisanim Krivičnim zakonom BiH – ističu iz Udruženja.

Podsjećaju da je Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove 8. lipnja 2021. godine izreklo presudu Ratku Mladiću kojom je Mladiću potvrđena osuda za genocid, progon, istrebljenje, ubojstvo, deportaciju i druga nečovječna djela (prisilno premještanje) kao zločine protiv čovječnosti, te za ubojstva, terorizam, protupravne napade na civila i uzimanje talaca kao kršenje zakona i običaja ratovanja. Žalbeno vijeće potvrdilo je kaznu doživotnog zatvora koju je Mladiću izreklo Pretresno vijeće.

– Postojanje ovakvih simbola na javnim površinama direktno vrijeđa žrtve i njihove obitelji, izaziva strah i nesigurnost kod povratnika, te narušava međunacionalne odnose i proces pomirenja u Bosni i Hercegovini. Ukoliko ne postupite po ovom zahtjevu, o ovom slučaju ćemo izvijestiti Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zbog kršenja zakonskih odredbi i kontinuiranog veličanja ratnih zločinaca u javnom prostoru – zaključuju u zahtjevu.

Zahtjev je upućen načelniku Općine Istočno Novo Sarajevo Jovanu Katiću, predsjedniku Skupštine te općine Vedranu Jovančiću, načelniku Odjeljenja za opću upravu Općine Vanji Kaporu, zatim Dragiši Tuševnjaku iz Boračke organizacije Istočno Novo Sarajevo, te načelniku Općine Istočno Sarajevo Ljubiši Ćosiću.