Pacijenti u Federaciji BiH, među kojima su najteži, onkološki, ogorčeni su nakon što im je iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH rečeno da postoje alternativna rješenja za nedostajuće citostatike i da mogu refundirati novac za kupljeni lijek.

Podsjetimo, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) je 5. siječnja obavijestio pacijente da na Klinici za onkologiju nedostaje 11 citostatika.

Riječ je o sljedećim lijekovima: Flutamide tbl, Blastomat 20 mg, Etoposide caps a 50 mg, Eligard 7,5 mg, Plivatinib tbl, Enzalutamide tbl, Pemetrexed amp, Dacarbazine amp, Exemestan tbl, Anastraze tbl i Fulvestrant inj.

Prema riječima Alme Stefanišin, predsjednice Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u Bosni i Hercegovini i članice projekta “Glasaj za život”, stanje na KCUS-u je katastrofalno.

– Pacijenti nemaju osnovne citostatike za liječenje raka, a onda im Zavod kaže da sami kupe lijekove i traže povrat novca – to je sramotno. Da li se neko iz Federalnog zavoda zapitao imaju li pacijenti novca da kupe lijek. Odmah da im odgovorim – mnogi nemaju jer su se godinama borili s bolešću i jer su oni i njihove obitelji svaku marku koju su imali dali za liječenje. Ne postoji “privremena alternativa”, ovdje su životi ljudi u pitanju. Fond solidarnosti i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH moraju hitno osigurati terapiju. To je problem cijelog sustava i ne smije se više ignorirati – istaknuo je Stefanišin.

Istaknula je da pacijenti ne bi trebali plaćati kvarove sustava.

– Mi – udruge koje okupljamo oboljele i članove projekta “Glasaj za život” – borimo se za živote naših članova. Ovo nije samo problem KCUS-a – ovo je problem cijelog sistema i više se ne može ignorirati – kazao je Stefanišin.

Iako je 8. siječnja na upit novinara Faktora iz Federalnog zavoda rečeno da su “u međuvremenu isporučeni neki lijekovi, koji su se vodili kao deficitarni”, na zvaničnoj stranici KCUS-a i dalje stoji podatak da Klinici za onkologiju nedostaje 11 citostatika.

Seda Sefić, predsjednica Udruženja oboljelih od raka prostate u FBiH i čovjek koji stoji na čelu projekta “Glasaj za život”, kaže da neodgovorna vlast nebrigom za najosjetljiviju populaciju društva, a to su teški bolesnici, zapravo pokazuje svoje pravo lice.

– Nedostatak cistostatika, važnih lijekova za onkološke bolesnike, nažalost više nije vijest. Da imamo odgovornu vlast, provela bi sve procedure oko nabave lijekova na vrijeme, kako se ne bi događalo da ih nema, kao što rade sve normalne zemlje u svijetu. Naravno, može se dogoditi da nedostaju jedan ili dva citostatika, što se događa iu zemljama u okruženju i u Europskoj uniji, ali ako zdravstvena ustanova nema 10, 11 ili više lijekova, to je nažalost samo kod nas, jer naša vlast i oni koji brinu o zdravlju pacijenata su nemarni, bez obzira na to što ih zakon i ustav obavezuju – ističe Sefić.

Sefić ističe da udruge pacijenata konstantno reagiraju i pozivaju nadležne da rade svoj posao, ali se to pokazalo nedovoljno, te da će, ukoliko se želi promijeniti situacija, morati poduzeti radikalne mjere.

– Ova vlast više nema smisla. Nemamo situaciju da imamo dijalog s vlastima, drugu stranu, sugovornika koji će to argumentirati ili ne. Već mjesecima pričamo u lice i odavno to nije imalo smisla. Moramo pod hitno promijeniti način rada jer ovo je izmaklo kontroli. Vidite da institucije koje se bave nabavom lijekova ne reagiraju, ne oglašavaju se, to nije njihova stvar. Nešto odgovaraju ako ih novinari i pacijenti pitaju. Dogovor, produžena ruka suradnje, više nema smisla kod donositelja odluka u zdravstvu. Ili ne razumiju situaciju pacijenata ili neće raditi svoj posao za koji su masno plaćeni. Svoj nemar pacijenti plaćaju životom – kazao je Sefić.

Redakciji Faktora ovih dana javilo se nekoliko građana koji su se žalili na rad Hitne pomoći u Kantonu Sarajevo.

Većina pritužbi građana odnosila se na to što pojedine ambulante, unatoč velikom broju pacijenata, rade samo u jednoj smjeni, te da se prvi pacijent u jutarnjoj smjeni, iako je naznačeno da radno vrijeme počinje u 7.30, ne javlja prije osam ili 8.15 sati.

– Radno vrijeme Područne ambulante Podhrastovi počinje u 7.30 sati, kako piše na vratima ustanove, a prvog pacijenta liječnik zove tek u 8.15 ili 8.20 sati, a ako dođete u 7.30 sati, zateći ćete samo higijeničarku – kaže pacijentica (ime i prezime poznato redakciji Faktora).

Osim toga, kako nam je dalje rekla pacijentica, sve veći problem predstavljaju mladi liječnici koji rade u Područnoj ambulanti Podhrastovi.

– Ne posvećuju dovoljno pažnje pacijentima i to vam mogu reći iz osobnog iskustva. Prošli tjedan sam došao u kliniku jer imam simptome slične gripi. Mlada liječnica koja me primila rekla je da pijem lijek lupocet, a ako njime ne mogu sniziti temperaturu, onda da pijem voltaren. Svaki poluozbiljni liječnik, prije nego što propiše lijek, morao je pogledati bolesnikov karton i pitati ga za povijest njegovih bolesti, jer ne može svaki pacijent konzumirati voltaren. Konkretno u mom slučaju, jer sam bubrežni bolesnik, ne mogu uzimati voltaren jer je dosta rizično. Sreća je da unaprijed znam da to ne smijem uzimati, ali vjerojatno ima pacijenata koji ne znaju ili ne obraćaju pažnju, što u konačnici takvima može izazvati zdravstvene komplikacije – kaže pacijentica.

Prema njegovim riječima, vrlo često se događa da je ambulanta prazna i da je on jedini pacijent u njoj, ali svejedno čeka 10-15 minuta da ga liječnik pozove.

– Vrlo često tome prethodi medicinska sestra koja uđe u ordinaciju i podsjeti liječnika da me pozove. Isti je slučaj i sa Zavodom za stomatologiju. Ako ih tražite, ne možete ih naći u liječničkoj ordinaciji jer su uvijek u prostoriji gdje se jede i puši. Početkom prošlog tjedna bio sam na tom odjelu u 7.30 ujutro, do 8.30 ili 8.40 liječnici su bili u blagovaonici. Došla je majka s djevojčicom i pitala gdje je zubar, rade li uopće, nakon čega je medicinska sestra otišla pozvati ih. Nakon toga iz sobe je prva izašla stomatološka sestra, a nakon nje i stomatolog. Nevjerojatno je da radno vrijeme počinje u 7.30, a da pacijenti moraju tražiti medicinsko osoblje u ambulanti u 8.30 – dodaje pacijent.

Kaže da zbog svega nije zadovoljan Odjelom obiteljske medicine te da su istog mišljenja i njegovi susjedi.

– Sa susjedima sam više puta razgovarao o radu ambulante Podhrastovi i oni imaju ista ili slična iskustva. Nisam zadovoljna i ne mogu to sakriti, jer sjećam se da smo ranije u ambulanti Podhrastovi imali obiteljske doktore koji su se posvetili pacijentu u pravom smislu te riječi, poput velikih doktorica Lejle Silajdžić i Selme Kemure. Nažalost, to ne mogu reći za mlade liječnike, mnogi od njih niti ne pogledaju zdravstveni karton kakav je pacijent pred njima, na što trebaju obratiti pozornost. Vjerujte mi, često se bojim doći u ambulantu upravo iz tog razloga, a moram – rekla je pacijentica.

Stav menadžmenta Doma zdravlja KS je da je svaki doktor svojom diplomom, stručnim znanjem, etikom, moralom i na kraju Hipokratovom zakletvom odgovoran za savjesno liječenje svog pacijenta.

– JU Dom zdravlja KS već duže vrijeme u svim središnjim prostorijama, na svakom spratu i u svim ambulantama obiteljske medicine ima kutije za žalbe, kao i Povjerenstvo za žalbe i prigovore pacijenata, te Etičko povjerenstvo, čija se stručna tijela bave pitanjima vezanim za eventualne propuste u liječenju ili neadekvatno pružanje zdravstvene zaštite. Ovakvi mehanizmi jedini su ispravan način rješavanja problema pacijenata koji smatraju da su uskraćeni za neki vid zdravstvene zaštite – poručuju iz Doma zdravlja.

Dodaju da je liječnik u ordinaciji jedina stručna i ovlaštena osoba u liječenju bolesnika, točnije pregledu i utvrđivanju anamneze, te sukladno navedenom propisivanju adekvatne terapije, ako je to potrebno i ako je u skladu s dobrom medicinskom praksom.

– Dakle, pacijent ne može odrediti terapiju i vrstu bolesti. Povjerenje između liječnika i pacijenta mora biti neupitno, jer je liječnik svojom diplomom i stručnim znanjem odgovoran za zdravlje pacijenta i pravilno liječenje. Dio koji se odnosi na radno vrijeme i moguće zlouporabe radnog vremena u pružanju zdravstvene zaštite u ambulanti Podhrastovi također je jasno definiran Pravilnikom o radnom vremenu. U Pravilniku je jasno napisano da rad s pacijentima u prvoj smjeni počinje u osam sati i traje do 13.30, nakon pola sata administrativne pripreme za rad. Rad s pacijentima u drugoj smjeni završava u 20 sati, a zadnjih 30 minuta također je rezervirano za obavljanje administrativnih poslova. Hitna stanja se uvijek obrađuju hitno u okviru radnog vremena Doma zdravlja KS, a stepen hitnosti uvijek procjenjuje ljekar uvidom u zdravstveno stanje, a ne pacijent – stoji u odgovoru iz Doma zdravlja KS.