U Kantonu Sarajevo polako se budi svijest građana o važnosti reciklaže. Nisu to veliki pomaci, ali rezultati na terenu pokazuju napredak.

Prema riječima načelnika KJKP Rad Emira Dobrače, količina prikupljene ambalaže namijenjene reciklaži je u porastu.

– Riječ je o bocama, kartonu, staklu i limenkama gdje smo prije četiri godine prikupili 559 tona, a 2024. godine ta je brojka bila 995 tona. Riječ je o rastu od gotovo 80 posto u dvije godine, ostvarenom kroz proširenu mrežu spremnika za reciklažu, edukaciju građana i niz konkretnih projekata.

Prošle godine prikupljeno je manje otpada za recikliranje, odnosno 802 tone, što je ipak značajno više nego 2022., ali predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu.

KJKP Rad je u proteklom periodu predao na sigurno zbrinjavanje i reciklažu 2.519 komada starih uređaja, odnosno televizora, kompjutera, kućanskih aparata i preko 27 tona elektronskog otpada. Prikupljeno je i više od 28 tona istrošenih guma koje su umjesto na deponiji završile u Tvornici cementa Kakanj, gdje se koriste kao gorivo.

Kroz europski Green-Tex projekt u suradnji sa SERDA-om postavljeno je deset novih pametnih spremnika za staru odjeću i tekstil, istaknula je Dobrača.

KJKP Rad je ove godine potpisao sporazum o saradnji sa komunalnim poduzećem iz njemačkog Hildesheima u sklopu GIZ projekta zelene tranzicije u Bosni i Hercegovini.

Izrađena je i nova analiza sastava otpada u Kantonu Sarajevo, koja će poslužiti kao osnova za daljnji razvoj sustava reciklaže.

– U oblasti edukacije više od 4.000 učenika osnovnih škola godišnje uči kako pravilno razvrstavati otpad, a kroz projekat „Sedmica reciklaže“ mladi iz Kantona Sarajevo se aktivno uključuju u ekološke akcije. Obavljena je i edukacija za uposlenike Centralne banke Bosne i Hercegovine i kompanija Deloitte BiH i Becky.works – dodala je Dobrača.

Od 12. kolovoza 2026. novi zakon o ambalaži stupa na snagu u cijeloj Europskoj uniji. Restorani, hoteli i kafići više neće smjeti na stolove stavljati male plastične vrećice kečapa, umaka, šećera ili soli te će ih morati zamijeniti dozatorima za višekratnu upotrebu.

Prema podacima Europske komisije, 40 posto plastike u EU odlazi na ambalažu, a ambalaža čini gotovo polovicu morskog otpada. Cilj je do 2040. godine smanjiti količinu ambalažnog otpada po stanovniku za 15 posto.

Bosna i Hercegovina još nije članica EU, ali Kanton Sarajevo ide u tom smjeru i gradi sustav koji će biti spreman za buduće zahtjeve.

– Iza svake tone ambalaže koja završi u reciklaži stoji nečija odluka da je baci u pravi kontejner. Staklo koje smo prikupili 2022. godine danas prikupimo četiri puta više, a PET boca pet puta više.

To se ne događa samo od sebe. Imamo ljude na terenu, jer radimo s djecom u školama i jer se, polako ali sigurno, budi i svijest građana. Ponosan sam na ekipu koja to radi svaki dan.

Uvjereni smo da postoji mnogo potencijala za postizanje još boljih rezultata, te smo dodatno unapređenje ovog segmenta postavili kao jedan od naših ciljeva.

Cilj nam je da Kanton Sarajevo u ovoj tranziciji bude primjer dobre prakse u regionu i šire – kazao je Dobrača.