Vlada Federacije BiH odobrila je interventna sredstva od 200.000 kuna za provedbu aktivnosti gašenja požara iz zraka tijekom požarne sezone 2026. godine, čime je dodatno osnažena spremnost institucija za pravovremeno djelovanje u zaštiti ljudi, prirodnih resursa i imovine od požara.

Naveli su da je zaključkom Vlade Federacije BiH Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH zadužen za osiguranje interventnih financijskih sredstava u iznosu od 200.000 KM za realizaciju projekta pružanja usluge wet leasinga protupožarnih zrakoplova Air Tractor, namijenjenih za izvršavanje zadataka zračnog patroliranja, ranog otkrivanja i gašenja požara tijekom sezona požara 2026.

Za provedbu projekta zaduženo je Javno poduzeće Međunarodna zračna luka Mostar doo, koje će Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine dostavljati potrebnu dokumentaciju i redovita izvješća o provedbi aktivnosti.

U Informaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma navedeno je da su, zbog povećanih potreba na terenu i potrebe efikasnijeg odgovora na požare, za ovogodišnju požarnu sezonu osigurana dva aviona Air Tractor, čime su značajno poboljšani kapaciteti zaštite od požara iz zraka.

Zračna luka Mostar obratila se ovom ministarstvu sa zahtjevom za osiguranje dodatnih interventnih sredstava za potpunu realizaciju projekta, a Vlada Federacije BiH je, prepoznajući njegov značaj za zaštitu stanovništva i prirodnih resursa, donijela odgovarajuće zaključke.

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder istakla je da klimatske promjene i sve učestaliji ekstremni vremenski uvjeti zahtijevaju snažniji i brži institucionalni odgovor.

– Zaštita ljudi, prirode i imovine mora biti prioritet. Pravovremeno otkrivanje i brzo gašenje požara ključni su za očuvanje naših šuma, zaštićenih područja i lokalnih zajednica. Dodatnim sredstvima osiguravamo punu operativnost kapaciteta za gašenje požara iz zraka i potvrđujemo opredijeljenost Vlade Federacije BiH da kontinuirano ulaže u prevenciju i učinkovit odgovor na požare, posebno u vrijeme kada klimatske promjene povećavaju rizik od njihovog nastanka i širenja – kazao je ministar Pozder, priopćeno je iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Revizija Federalnog zavoda za zapošljavanje utvrdila je višemilijunske nepravilnosti u raspodjeli javnih sredstava, uz izostanak kontrole i kršenje kriterija od strane ključnih korisnika kao što su Sveučilišna klinika Mostar i Dom zdravlja Stolac.

Utvrđeno je da su sredstva dodjeljivana ustanovama s velikim poreznim dugovima, kao i za fiktivna zapošljavanja, te da se nije kontroliralo poštivanje zakonskih ograničenja sufinanciranja.

Revizori su ukazali i na neusklađenost Poslovnika o radu Povjerenstva za valorizaciju projekata i odluke o njegovom imenovanju. Dok je odlukom Povjerenstvu povjerena zadaća ocjenjivanja kvalificiranosti projektnih prijedloga, Poslovnik njegovu ulogu reducira na provjeru formalno-pravne ispravnosti prijava, što nije u skladu s odlukom na temelju koje je formirano.

Najveće nepravilnosti utvrđene su kod nekoliko korisnika sredstava.

Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar odobreno je 115.200 KM za zapošljavanje 12 osoba, iako je u trenutku podnošenja zahtjeva, prema evidenciji Porezne uprave FBiH, imala više od 137,1 milijun KM duga po osnovu poreza i doprinosa, bez potpisanog sporazuma o njegovom izmirenju.

U programu je posebno navedeno da korisnici s takvim dugovima ne mogu sudjelovati. Revizijom je također utvrđeno da su odobrena sredstva u cijelosti utrošena za isplatu neto plaća, umjesto za doprinose, kako je programom bilo predviđeno.

U Domu zdravlja Stolac utvrđeno je da je odobreno 132.000 KM za zapošljavanje 14 osoba, od kojih je čak 11 već bilo zaposleno kroz prethodne projekte.

Program je, međutim, bio namijenjen nezaposlenim osobama s evidencije biroa rada.

Revizori navode da nisu pronašli dokumentaciju koja bi dokazala da se radi o konkretnom projektu koji opravdava odstupanje od pravila, niti da su utvrđeni posebni kriteriji za dodjelu sredstava. Osim toga, 30. rujna formalno je otkazan radni odnos za 11 djelatnika, koji su već sljedeći dan ponovno prijavljeni kod istog poslodavca.

Slične nepravilnosti utvrđene su iu Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Županije Zapadnohercegovačke, kojem je za zapošljavanje stručnog kadra za djecu s poteškoćama u razvoju izdvojeno 300.000 KM.

Od ukupno 25 osoba uključenih u projekt, njih 18 nastavilo je rad iz ranijih projekata, iako Programom nije bilo predviđeno financiranje već zaposlenih osoba. Revizori navode da sredstva nisu dodjeljivana na temelju jasno definiranih kriterija, niti je provedena ocjena kvalificiranosti projekta.

Izdvojen je slučaj Federalnog ministarstva rada i socijalne politike kojem je odobreno 100.000 KM za organizaciju Sajma zapošljavanja.

Revizijom je utvrđeno da su sredstva rezervirana isključivo na temelju pisma namjere, bez provedbe postupka odabira projekata, bez ocjene Povjerenstva za valorizaciju projekata i bez ispunjavanja kriterija predviđenih Programom.

Revizori su dodatno upozorili da Zavod nije dokazao da je proveo obvezne kontrole kako bi utvrdio koliko su dugo iste osobe već bile financirane kroz ranije programe.

Naime, neki projekti dopuštali su sufinanciranje zapošljavanja do najviše 35 mjeseci, ali nije predočena dokumentacija koja potvrđuje da je Zavod prije odobravanja novih sredstava provjeravao je li taj limit već dostignut.

Zaključak revizije je da su u nekoliko slučajeva sredstva dodjeljivana mimo programom utvrđenih uvjeta, bez dosljedne primjene kriterija i bez odgovarajuće kontrole opravdanosti dodjele javnog novca.

Eksplozivan rast umjetne inteligencije počinje se isplaćivati. Industrija, koja je posljednjih godina gotovo bezgranično rasla, sada se suočava s ozbiljnim problemom, nedostatkom računalne snage, ključnog resursa bez kojeg nije moguć daljnji razvoj, piše Wall Street Jurnal, a prenosi Tportal.

Posljedice su već vidljive, česti padovi sustava, ograničenja korištenja i odgode novih proizvoda. To je prvi ozbiljan signal da bi procvat AI možda dosegao svoje granice baš kao što ga svakim danom koristi sve više ljudi.

U središtu problema je nagli rast potražnje za tzv. AI agentima – alatima koji samostalno obavljaju složene zadatke, od pisanja koda do organizacije poslovnih procesa.

Takvi sustavi troše znatno više resursa od klasičnih chatbota.

– Svi pričaju o nafti, ali ja mislim da svijetu zapravo najviše nedostaju tokeni – kaže inženjer i investitor Ben Pouladian.

Tokeni su osnovna jedinica koja se koristi za mjerenje potrošnje računalne snage u AI sustavima.

Jedan od najvidljivijih pokazatelja krize je rast cijena. Najnapredniji Nvidia GPU čipovi sada se iznajmljuju za 4,08 dolara po satu, što je 48 posto više nego prije dva mjeseca.

Zbog toga tvrtke počinju uvoditi ograničenja.

Anthropic, tvrtka koja stoji iza modela Claude, već se suočava s čestim padovima sustava i ograničava upotrebu tijekom vršnih sati, a korisnici tvrde da postižu ograničenja mnogo brže nego prije.

– Tjednima nisam dosegao limit, a sad sam ga došao za 45 minuta – rekao je jedan korisnik.

Problemi nisu zaobišli ni OpenAI.

Prema dostupnim informacijama, tvrtka je odustala od razvoja video alata Sora kako bi oslobodila resurse za ključne projekte.

Istodobno je naglo porasla potrošnja njihovih sustava – sa šest milijardi tokena u minuti na čak 15 milijardi.

– Donosimo teške odluke o projektima koje nećemo razvijati jer nemamo dovoljno kapaciteta – rekla je financijska direktorica Sarah Friar.

Problem nije samo u čipovima, već i u sporoj izgradnji infrastrukture.

– Ovo je kriza kapaciteta kakvu nisam vidjela godinama – upozorava JJ Kardwell, direktor cloud tvrtke Vultr.

Dodaje kako izgradnja podatkovnih centara traje dugo, a energija za naredno razdoblje već je unaprijed rezervirana.

Osim cijene i dostupnosti, problem postaje i stabilnost sustava.

AI usluge još ne dosežu standard pouzdanosti od 99,99 posto. Na primjer, Claude API imao je dostupnost od 98,95 posto u posljednja tri mjeseca.

– To nije normalno – upozoravaju stručnjaci i dodaju da korisnici zbog čestih prekida već prelaze na konkurente.

Paradoksalno, sve se to događa u vrijeme rekordnog rasta industrije.

Prihod Anthropica je u samo nekoliko mjeseci narastao s devet na čak 30 milijardi dolara.

Međutim, tvrtka je već počela ograničavati korištenje resursa tijekom vršnih sati.

Umjetna inteligencija danas više nije ograničena idejama ili algoritmima, već fizičkom infrastrukturom.

Ako industrija ne uspije brzo povećati kapacitete, daljnji bi se rast mogao usporiti.

A to bi bio ozbiljan udarac tehnologiji koja se sve više naziva temeljem buduće globalne ekonomije.

Sukob između SAD-a i Irana se nastavlja, i iako američke i savezničke snage ostvaruju određeni napredak, Iran pokazuje sposobnost za protunapade i dugotrajnu obranu.

Ono što je prvotno zamišljeno kao brza vojna operacija sada se pokazalo daleko složenijim i skupljim nego što se očekivalo.

Troškovi sukoba rastu svaki dan. Vojske iscrpljuju svoje zalihe oružja i obrambenih sustava, dok zatvaranje ključnih pomorskih ruta u regiji destabilizira globalna energetska tržišta.

Rast cijena nafte i poremećaji u opskrbi utječu na gospodarstva diljem svijeta, a strateški ciljevi u Iranu ostaju neispunjeni.

Prvotni planovi za brzi kolaps iranskih vlasti i uspostavu stabilnog poretka sada se čine nerealnima. Rat se pokazuje dugotrajnim, nepredvidivim i iznimno riskantnim, a nastavak sukoba bez jasne strategije mogao bi imati ozbiljne političke i gospodarske posljedice.

Sada se postavlja pitanje hoće li SAD nastaviti riskantan sukob ili će odlučiti povući snage prije nego što troškovi i rizici eskaliraju?

Analitičari upozoravaju da bi pravovremeno povlačenje moglo očuvati resurse, spriječiti daljnje komplikacije i možda donijeti političku prednost.