Građani Federacije BiH koji su uvjete za mirovinu stekli od 1. siječnja do 23. siječnja otišli su u mirovinu prema izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje je Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio tek 23. siječnja, a zakon se od 1. siječnja primjenjuje retroaktivno.

Tako, u trenutku kada su podnijeli zahtjev za mirovinu na snazi ​​je bio stari zakon, jer su izmjene donesene tek 23. siječnja, no išlo se po izmijenjenom zakonu, jer je pri donošenju stajalo da se primjenjuje retroaktivno, od 1. siječnja..

– Federalni zavod, kao javna ustanova koja provodi propise iz ove oblasti, dužan je primjenjivati ​​Zakon onako kako ga je usvojio zakonodavac, odnosno od 1. siječnja 2026. godine – saopćeno je iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Parlament FBiH usvojio je i izmjene članka 81. koji se odnosi na najniže starosne mirovine, kojim su uvedene mirovine niže od najniže, što je prepisano iz manjeg bh. entitetu RS.

Sada će osoba koja je, primjera radi, imala 15 godina radnog staža i 65 godina života i svih tih 15 godina prosječnu plaću u Federaciji, imati mirovinu od 434 KM.. Oni s 20 godina staža i manje od 25 godina imat će 470 KM mirovine, a svi oni koji imaju 25 godina staža te više i manje od 30 godina imat će 507 KM.

Prema starom zakonu imali bi veću mirovinu, koja ne bi bila manja od najniže, koja sada iznosi 666,76 KM.

I to nije sve, ako sve te godine niste imali prosječnu plaću, onda u mirovini nećete dobiti bod za svaku godinu. Ako vam plaća znači pola boda godišnje, onda za 15 godina staža i 65 godina života možete očekivati ​​mirovinu od 197 KM.

Zbog svega ovoga grupa zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o PIO i njegovu retroaktivnu primjenu od Ustavnog suda FBiH.

– U razdoblju od 1. do 23. siječnja 2026. evidentirano je ukupno 1995 korisnika koji su ostvarili pravo na mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju.. Od toga je 197 korisnika pravo je ostvarilo uz mirovinski staž do 20 godina. Najznačajnija izmjena Zakona, koja se primjenjuje od 1. siječnja 2026., odnosi se na članak 81. koji uređuje najnižu, zajamčenu i najvišu mirovinu.

Tom je izmjenom propisano čak šest kategorija najniže starosne mirovine, pri čemu je kategorizacija izvršena na temelju navršenog mirovinskog staža. Izmjene nisu donijele promjene u načinu izračuna visine mirovine, već se ogledaju u osiguravanju više vrsta najnižih mirovina – i to samo u slučajevima kada mirovina izračunata na temelju staža i uplaćenih doprinosa ne doseže iznos najniže mirovine. U navedenom razdoblju pravo na najnižu mirovinu ostvarilo je ukupno 96 korisnika – kazao nam je Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Vlada Federacije BiH dala je suglasnost na odluku Upravnog odbora Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje o povećanju siječanjskih mirovina za 11,2 posto. To je neugodno iznenadilo umirovljenike jer je Vlada, obrazlažući izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, ranije obećala da će mirovine u veljači biti veće za 11,6 posto, odnosno ove godine za ukupno 17 posto.

Federalni zastupnik, ekonomski stručnjak Admir Čavalić kazao je kako je Federalna vlada ovim potezom pokazala svoj nepošten pristup.

– Rečeno je da će ove godine mirovine biti povećane za 17 posto. Međutim, ako biste pogledali novi raspored, taj će iznos vjerojatno biti manji. Mislim da je bilo neiskrenosti Vlade Federacije BiH u smislu zaokruživanja na neke brojke, u ovom slučaju 17 posto. I vjerojatno će u bruto iznosu to usklađivanje biti nešto manje, 16 i nešto posto. Dakle, od početka smo išli nepoštenim pristupom, što nije dobro, shvaćajući da naši umirovljenici zbog specifičnih uvjeta prate svaku marku koju dobiju iz proračuna.

Ovo je prvi takav test, a drugi će biti kada bude drugo usklađivanje, sredinom godine, kada će se pokazati da u ukupnom iznosu nije 17 posto koliko se očekivalo – kazao je za Faktor Čavalić.

Osvrnuo se na retroaktivnu primjenu izmjena i dopuna Zakona o PIO-u. Amandmani su potvrđeni u Domu naroda Parlamenta FBiH 23. siječnja, a zakon će se primjenjivati ​​od 1. siječnja.

Prema riječima stručnjaka, u pravilu je zabranjena retroaktivna primjena zakona radi očuvanja pravne sigurnosti.

– Bilo bi idealno da netko iz rukovodstva Federacije BiH pokrene inicijativu za ocjenu ustavnosti, mislim na predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Ako neće, uvijek je tu trećina Zastupničkog doma FBiH, a ja mislim i mišljenja sam da treba definitivno ocijeniti ustavnost člana 81. Zakona o PIO, da se ne dira u cjelovite izmjene. Ne vidim ništa zamjerljivo što Ustavni sud FBiH dovodi u pitanje koncept diferencijacije najniže mirovine i mislim da nitko ne bi trebao imati ništa protiv toga, da vidimo što kaže Ustavni sud, je li to diskriminacija ili ne, da stavimo točku na tu priču, na javnu polemiku – rekao je Čavalić.

Razgovarali smo i s federalnim zastupnikom Almedinom Aliefendićem, koji je komentirao manje povećanje mirovina u siječnju od onog koje je najavio federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

– Ministar Delić pokazuje potpuno neutemeljenu samouvjerenost u iznošenju svojih stavova kada su umirovljenici u pitanju. Ako se vratimo na raspravu o PIO fondu, to govori da ministar ne upravlja procesima. I da ono što je tada rekao ne odražava sadašnje stanje u njegovim potezima i postupcima. Ministar se ne miješa u svoj posao i vrlo često se dogodi da iskoči iz onoga što je rekao. Njegove riječi ne prate njegove postupke – rekao je Aliefendić.

Potom se osvrnuo na retroaktivnu primjenu zakona.

– U pravilu nema retroaktivne primjene. Vrlo je upitna retroaktivna primjena bilo kojeg zakona, a posebno Zakona o umirovljenicima, odnosno članka 81. koji će naštetiti budućim umirovljenicima. Nažalost, to nije pokrenuto u Parlamentu FBiH. U takvoj atmosferi s više od 20 točaka u kojima je središnja priča bio proračun, u kojem je bilo više od 200 amandmana, raspravljalo se o zakonu u koji nismo mogli ući punim kapacitetom. Vlada je izmjene kombinirala s povećanjem mirovina, a onda su minirali članak 81., a teško je bilo biti protiv zakona u kojem se povećavaju mirovine. A Vlada je lukavo postupila s člankom 81. Sada se definitivno vidi nestabilnost proračuna. Što se tiče žalbe, uvijek sam za preispitivanje zakona – kazao je Aliefendić.