Udruga nezavisnih intelektualaca Krug 99 odbacuje Rezoluciju Hrvatskog sabora od 10. srpnja 2026. o “jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini”, ocjenjujući da ona predstavlja nedopustivo miješanje u unutarnje stvari suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.

– Ovaj čin ne predstavlja ništa drugo nego otvoreno, hegemonističko zadiranje u unutarnje stvari druge suverene i međunarodno priznate države. Izražavajući prijezir prema ovakvoj politici, Krug 99 istovremeno manifestira nacionalni i državni dignitet Bosne i Hercegovine, opredijeljenost za izgradnju moderne građanske države i apsolutno odbacivanje daljnje etnizacije političkog sustava – navodi se u priopćenju Kruga 99.

Krug 99 podsjeća da je Memorandumom iz 2019. pozvao Republiku Hrvatsku na otvoreni i dobrosusjedski dijalog o svim otvorenim bilateralnim pitanjima, uključujući granicu, državnu imovinu, prava na moru i infrastrukturne projekte.

Umjesto dijaloga, smatraju da se usvajanjem ove rezolucije nastavlja praksa političke intervencije u ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine.

Iz udruge ističu da institucije Republike Hrvatske nemaju nikakvu ustavnu i političku nadležnost nad ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine te odbacuju svaki pokušaj međunarodne afirmacije koncepata koji, po njihovom mišljenju, produbljuju etničke podjele i udaljavaju Bosnu i Hercegovinu od razvoja moderne građanske demokracije.

Krug 99 također upozorava da se presude međunarodnih sudova za ratne zločine i udružene zločinačke pothvate ne mogu relativizirati niti politički reinterpretirati te smatraju da svaki pokušaj rehabilitacije politika vezanih uz to nasljeđe predstavlja neprihvatljiv odnos prema žrtvama i međunarodnom pravu.

Ujedno ukazuju na, kako navode, neprincipijelan odnos dijela međunarodne zajednice i pojedinih europskih političkih aktera prema postupcima koji kroz akte najviših institucija susjednih država zadiru u pitanja unutarnjeg političkog sustava Bosne i Hercegovine.

U susret predstojećim izborima, Krug 99 poziva građane Bosne i Hercegovine da iskoriste svoje pravo glasa i podrže politike koje zagovaraju suverenitet države, jednakost svih građana, demokratske institucije i europske vrijednosti.

Udruga također poziva državne institucije i političke subjekte da o ovoj problematici upoznaju Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, institucije Europske unije i međunarodne političke partnere, u cilju zaštite suvereniteta, ustavnog poretka i međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine.

Hrvatski sabor usvojio je Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali bez odredbi koje bi tražile ustavno uređenje BiH, uspostavu posebne hrvatske izborne jedinice ili teritorijalno rješenje s većinskim hrvatskim područjem.

Takve zahtjeve uputio je Klub zastupnika Mosta kroz svoje amandmane tražeći da se u rezoluciju uključi zalaganje za cjelovitu ustavnu i političku reformu Bosne i Hercegovine, koja bi omogućila “bolji” položaj hrvatskog naroda.

Među prijedlozima Mosta bilo je i stvaranje posebne izborne jedinice za izbor hrvatskih zastupnika, kao i modeli teritorijalnog preustroja koji bi uključivali većinski hrvatski prostor.

Mostove amandmane odbili su predlagatelji rezolucije, Domovinski pokret i vladajući HDZ, uz obrazloženje da takvi prijedlozi izlaze iz okvira dokumenta te da Rezolucija nije mjesto utvrđivanja konkretnih modela ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.

Usvojeni tekst rezolucije umjesto toga ističe potrebu poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, načela konstitutivnosti triju naroda i ravnopravne političke zastupljenosti Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine.

Most je ocijenio da je konačna verzija dokumenta daleko od izvornih stavova Domovinskog pokreta te da su nakon dogovora s HDZ-om izostavljeni neki od ranije spominjanih zahtjeva, uključujući konkretnije prijedloge za “rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja”.

Most je tražio da se u dokument uvrsti i poziv Vladi RH da upotrijebi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući i pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH. To je sadržavao i prvotni prijedlog, ali je zbog HDZ-ove politike dodvoravanja izbačen, istaknuli su iz Mosta, na što je Ivan Penava, predsjednik Demokratskog pokreta, odgovorio da “rezolucija nije mjesto gdje se propisuju konkretni instrumenti vanjske politike Republike Hrvatske”.

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava rekao je da su neki dijelovi prvotnog prijedloga izmijenjeni kako bi se postigao dovoljan stupanj političkog suglasja za usvajanje rezolucije.

Za rezoluciju su se izjasnila 83 zastupnika, tri su bila suzdržana, a jedan protiv.

“Rezolucija o jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini”, o kojoj će na prijedlog HDZ-a i Domovinskog pokreta raspravljati Sabor Republike Hrvatske, predstavlja nedopustivo izravno miješanje u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine, priopćeno je danas iz Stranke demokratske akcije (SDA).

– Neprihvatljiv je pokušaj susjedne države da svojim rješenjima uredi ustavna pitanja i izmjene i dopune Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. O tome se može odlučivati ​​isključivo u Bosni i Hercegovini, prema jasno predviđenim parlamentarnim procedurama. Eventualne izmjene Izbornog zakona moraju biti u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i presudama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), s kojima su zahtjevi za uspostavom posebne izborne jedinice za Hrvate u potpunoj koliziji – navode iz SDA.

Naglašavaju da, ako je namjera predlagača Rezolucije pritisak na bošnjačke političke predstavnike, onda je to pogrešan put.

– Kao što je pogrešan način surađivati ​​u tom smislu s Miloradom Dodikom, koji kontinuirano napada ustavni poredak, vodi secesionističku politiku, svakodnevno vrijeđa Bošnjake u islamofobnim ispadima i čiji režim provodi aparthejd nad Bošnjacima i Hrvatima u entitetu RS – navode u priopćenju.

Dodaju da je frustracija koju doživljavaju politički predstavnici Hrvata vezana uz nezadovoljstvo jednom pozicijom, onom Predsjedništva BiH.

– I na tome se temelji kompletna propaganda o “neravnopravnosti Hrvata”. Frustraciju imaju i Bošnjaci, a ona se temelji na stotinama važnih pozicija, jer se ne primjenjuje ustavno načelo i zakonska obveza proporcionalne zastupljenosti. Bošnjaci, koji čine 50 posto stanovništva Bosne i Hercegovine, na rukovodećim mjestima u državnim institucijama zastupljeni su sa svega 20 posto. Rukovodeća i druga važna mjesta u državnoj službi, na kojima bi trebali biti Bošnjaci, zauzeli su Srbi, a najvećim dijelom Hrvati – ističu iz SDA.

Bošnjaci su, navode dalje, frustrirani i diskriminatorskim odnosom prema njima u sredinama gdje su Hrvati većina.

– Eklatantan primjer je Stolac u kojem živi 38 posto Bošnjaka. U Gradskoj upravi, koja ima 120 ljudi, zaposleno je samo njih 6, a nema ih na rukovodećim mjestima i upravnim vijećima javnih ustanova.

Da bi se ispravio diskriminirajući odnos prema Bošnjacima, ne treba donositi nikakve rezolucije, mijenjati Ustav, niti dodatno kršiti presude ESLJP-a. Samo trebamo primjenjivati ​​postojeći Ustav i zakone.

Takav korak, a ne pritisci i suradnja s rušiteljima države, put je relaksacije odnosa i rješavanja frustracija oba naroda – zaključili su iz SDA.

Zastupnik u Hrvatskom saboru i zastupnik stranke Drito Nino Raspudić uputio je oštre kritike na usuglašeni tekst Rezolucije o Bosni i Hercegovini koji su zajednički pripremili HDZ i Domovinski pokret (DP).

Dokument je izgubio bit jer je, kako tvrdi, prilagođen političkim interesima premijera Andreja Plenkovića i njegovim europskim ambicijama.

Raspudić navodi da je sadržaj rezolucije namjerno ublažen, ističući da informacije koje su procurile sa sastanaka pokazuju stvarne motive njezina donošenja, ali i, kako kaže, sporne izjave Plenkovićeva suradnika Zvonimira Frka-Petešića.

– Ovo je obična farsa. Prethodno je Hrvatski sabor na prijedlog tadašnjeg zastupnika Boža Ljubića usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH i dovoljno je provoditi ono što ona kaže – rekao je Raspudić gostujući u Večernja TV.

Ustvrdio je da se politika Zagreba prema Hrvatima u BiH danas uglavnom svodi na financijsku pomoć, bez ozbiljnog političkog angažmana za njihovu ravnopravnost.

Govoreći o pitanju preglasavanja Hrvata u BiH, Raspudić je istaknuo da Hrvatska, kao članica Europske unije i NATO-a, treba odlučnije koristiti diplomatske mehanizme.

Ujedno je optužio pojedine zapadne zemlje, među kojima je istaknuo Francusku i Njemačku, da provode politiku koja nije naklonjena Hrvatima u BiH.

Zastupnik u Hrvatskom saboru i zastupnik stranke Drito Nino Raspudić uputio je oštre kritike na usuglašeni tekst Rezolucije o Bosni i Hercegovini koji su zajednički pripremili HDZ i Domovinski pokret (DP).

Dokument je izgubio bit jer je, kako tvrdi, prilagođen političkim interesima premijera Andreja Plenkovića i njegovim europskim ambicijama.

Raspudić navodi da je sadržaj rezolucije namjerno ublažen, ističući da informacije koje su procurile sa sastanaka pokazuju stvarne motive njezina donošenja, ali i, kako kaže, sporne izjave Plenkovićeva suradnika Zvonimira Frka-Petešića.

– Ovo je obična farsa. Prethodno je Hrvatski sabor na prijedlog tadašnjeg zastupnika Boža Ljubića usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH i dovoljno je provoditi ono što ona kaže – rekao je Raspudić gostujući u Večernja TV.

Ustvrdio je da se politika Zagreba prema Hrvatima u BiH danas uglavnom svodi na financijsku pomoć, bez ozbiljnog političkog angažmana za njihovu ravnopravnost.

Govoreći o pitanju preglasavanja Hrvata u BiH, Raspudić je istaknuo da Hrvatska kao članica Europske unije i NATO-a treba odlučnije koristiti diplomatske mehanizme.

Ujedno je optužio pojedine zapadne zemlje, među kojima je istaknuo Francusku i Njemačku, da provode politiku koja nije naklonjena Hrvatima u BiH.

Nedavno curenje informacija sa zatvorenog radnog sastanka u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Hrvatske, na kojem se raspravljalo o rezoluciji Domovinskog pokreta o položaju Hrvata u BiH, ukazalo je na dubok koncepcijski raskorak između Zagreba i dijela hercegovačkih krugova.

Posebno je zanimljivo da je u javnost dospjela navodna informacija da se Zvonimir Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, zalaže za savezništvo s Bošnjacima. Takav korak dočekan je kapitulacijom i uzmakom od hrvatskih nacionalnih interesa.

Cijela situacija sugerira postojanje dvaju pristupa.

S jedne strane je zagrebački pristup, oličen kroz politički realizam, dok su s druge strane dijelovi hrvatske političke strukture unutar BiH, koji zapravo održavaju vlastiti politički status quo s paradigmom vječne ugroženosti.

Ne treba gubiti iz vida ni činjenicu da je cijelu priču oko rezolucije pokrenuo Ivan Penava, čija je politička popularnost u ozbiljnom padu. To je rekao u intervjuu za Nacionalni istaknuo je Marijan Pavliček, gradonačelnik Vukovara i predsjednik Hrvatskih suverenista, osvrnuvši se na negativne postupke s kojima se povezuje Penava. Ono što je posebno važno za situaciju u BiH, Pavliček je istaknuo da je Penava pitanje trećeg entiteta otvorio tražeći izlaznu strategiju iz vladajuće koalicije. Zaoštravanjem odnosa, smatra Pavliček, Penava pokušava osvojiti koji mandat više na sljedećim izborima.

Na kraju je cijelu priču o tome što se događalo iza zatvorenih vrata i što se zapravo govorilo na sastanku morao razjasniti sam Zvonimir Frka-Petešić.

Pragmatičnu stratešku procjenu na skupu je iznio Zvonimir Petešić. Budući da se Željko Komšić, predsjednik DF-a i aktualni član Predsjedništva BiH, zbog ustavnih ograničenja ne može ponovno kandidirati, otvara se mogućnost izbora “autentičnog hrvatskog predstavnika” unutar postojećeg ustavnog okvira BiH. Prema njegovom tumačenju, zaoštravanje retorike i jednostrani zahtjevi u ovom trenutku samo provociraju i opravdano homogeniziraju bošnjačko biračko tijelo, koje to vidi kao pokušaj vanjskog političkog pritiska. Agresivan pristup, dakle, ne donosi rješenje, već samo motivira više birača u Federaciji da takvoj politici odgovore izlaskom na izbore, smatra Petešić.

U kontekstu ove kronologije, napadi na predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i Petešića otvaraju pitanje stvarnih motiva na hrvatskoj političkoj sceni. Izvori bliski tamošnjim vlastima upućuju na to da se radi o dijelu hercegovačkih Hrvata koji su Domovinski pokret i njegovu rezoluciju iskoristili za postizanje svojih partikularnih političkih ciljeva. Za te krugove stabilizacija političkih prilika i smirivanje tenzija zapravo znači gubitak monopola nad pričom o trajnoj ugroženosti.

S obzirom na svoje sigurne pozicije u Domu naroda BiH, kako na državnoj tako i na entitetskoj razini, ove skupine imaju institucionalnu moć i mehanizme blokade unutar sustava BiH. Istovremeno, narativ o konstantnom pritisku iz Sarajeva služi im kao zgodan izgovor za ekonomske neuspjehe, masovni odlazak stanovništva i izostanak pravih reformi. Kad bi se odnosi relaksirali, taj izgovor preko noći nestaje, a na red dolazi obveza preuzimanja odgovornosti za stvarni život i funkcioniranje institucija.

Službeni Zagreb pod vodstvom Plenkovića dakle jasno podvlači crtu. Zaštita ustavnih prava je legitimna, ali nikakve avanture s trećim entitetom, iscrtavanje novih granica ili dodatno teritorijalno komadanje BiH ne dolaze u obzir. Budući da Hrvati i Bošnjaci dijele zajednički prostor u Federaciji, jedini održivi strateški interes je izgradnja partnerskih odnosa, poštivanje suvereniteta BiH i vraćanje međusobnog povjerenja. Uostalom, Washingtonski i Daytonski sporazum bili su plod geopolitičke racionalnosti i savezništva koje je samo moglo donijeti mir i stabilnost zemlji.

– Za Hrvatsku i Hrvate dugoročno je izuzetno važno da odnosi između Hrvata i Bošnjaka budu što bolji. Upravo je hrvatsko-bošnjačko savezništvo omogućilo Washingtonski sporazum, vojni udar 1995. i Daytonski mirovni sporazum. Ono je tada bilo ključno za opstojnost Bosne i Hercegovine, a danas predstavlja jedan od ključnih preduvjeta njezine stabilnosti i pune političke ravnopravnosti Hrvata. Hrvati u Bosni i Hercegovini gotovo u potpunosti žive u Federaciji BiH, gdje su Bošnjaci više od tri puta brojniji. Upravo zato je u hrvatskom interesu graditi takve političke odnose u kojima će i bošnjačka politika imati jasan interes poštivati ​​načelo da svaki konstitutivni narod bira svoje legitimne političke predstavnike – napisao je Petešić.

Senat Parlamenta Češke usvojio je rezoluciju povodom Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, u kojoj je istaknuto da u razvijenoj Europi nema mjesta veličanju ratnih zločinaca i negiranju genocida.

Zaključak je, kako se navodi u priopćenju Veleposlanstva Češke Republike u BiH, donesen nakon posjete izaslanstva Odbora za EU poslove Senata Parlamenta Češke Republike Bosni i Hercegovini od 11. do 14. svibnja ove godine.

Senat je u rezoluciji podsjetio na Rezoluciju 78/282 Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 23. svibnja 2024. kojom je 11. srpnja proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine.

U zaključku se navodi da javno obilježavanje zločina u Srebrenici i Rezolucija UN-a predstavljaju doprinos naporima za osiguranje stabilnosti u regiji i jačanju zajedništva u različitostima Bosne i Hercegovine.

Senat je istaknuo da je, više od 30 godina nakon završetka sukoba, potrebno graditi budućnost Bosne i Hercegovine na temeljima pomirenja, međusobnog uvažavanja, mira i napretka.

Istaknuta je i obveza snažnog suprotstavljanja svim oblicima povijesnog revizionizma i separatističkih tendencija, uz poruku da u Europskoj uniji mora biti mjesta za prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu kao državu za sve njezine građane, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, navodi se u priopćenju Veleposlanstva Češke Republike u Bosni i Hercegovini.

Željko Silađi razriješen je dužnosti ravnatelja Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost s propisima Europske unije.

Odlukom Vlade Federacije BiH, Silađi je službeno razriješen dužnosti 10. lipnja ove godine.

Kako se navodi u rješenju objavljenom u Službenim novinama Federacije, Silađi se razrješuje dužnosti “zbog navršene punoljetnosti kao uvjeta za prestanak radnog odnosa u organu državne službe”.

Silađi je, kako je Faktor ranije pisao, uvjete za penziju stekao u siječnju 2024. godine, ali je unatoč tome nastavio obavljati dužnost ravnatelja Ureda.

Odluka o smjeni dolazi u trenutku kada se Silađijevo ime počelo povezivati ​​s nizom kontroverzi oko imenovanja u Federalnoj upravi civilne zaštite (FUCZ) i Međunarodnoj zračnoj luci Sarajevo, zbog čega je “zaradio” kaznenu prijavu koja je protiv njega podnesena POSKOK-u.

Protiv njega su radnici Međunarodne zračne luke Sarajevo u ožujku podnijeli kaznenu prijavu POSKOK-u jer je, prema prijavi, zlouporabio službeni položaj davanjem, kako tvrde podnositelji, pravno neutemeljenog mišljenja kojim je omogućio imenovanje osobe koja ne ispunjava statutom propisane uvjete za vršitelja dužnosti direktora Sarajevske zračne luke.

Riječ je o imenovanju Dine Selimovića za kojeg je konstatirano da ne ispunjava ključne uvjete Statuta Društva.

U prijavi se posebno ističe da Ured za zakonodavstvo nema ovlasti utvrđivati ​​ispunjavanje uvjeta za imenovanja u javnim poduzećima, već da je to isključiva odgovornost Nadzornog odbora i osnivača, sukladno zakonu i statutu.

Protiv njega je u svibnju podnijeta nova kaznena prijava, ovoga puta od strane službenika Federalne uprave civilne zaštite, a zbog davanja novog mišljenja u kojem je pozitivno odgovorio na pitanje Aldina Brašnjića, privremeno imenovanog ravnatelja Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), može li obavljati dužnost “privremeno postavljenog ravnatelja” i je li to u skladu sa Zakonom.

Zakon kaže da je Ured za zakonodavstvo dužan davati mišljenje na zakone, a ne na radna mjesta državnih službenika, za taj dio je nadležna Administrativna komisija Vlade FBiH i Agencija za državnu službu FBiH, a Zakon o državnoj službi kaže da ne poznaje pojmove vd i “privremeno postavljeni direktor”.

U prijavi su detaljno prikazane okolnosti i dokumentirani slijed događaja koji, prema riječima prijavitelja, ukazuje na kontinuirano normativno i proceduralno prilagođavanje uvjeta jednom kandidatu kroz više međusobno povezanih postupaka.

Posebno je istaknuto da se ime Željka Silađija pojavljuje u gotovo svim ključnim fazama postupaka koji su prethodili imenovanju i kasnijem održavanju statusa Aldina Brašnjića, uključujući rad Administrativnog povjerenstva Vlade Federacije FBiH, davanje pozitivnih mišljenja na izmjene pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, sudjelovanje u natječajnoj komisiji za izbor direktora, kao i kasnije davanje mišljenja kojima se pokušava opravdati nastavak statusa direktora. „privremeno imenovani ravnatelj“ i nakon poništenja natječajne procedure.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi pozvao je države članice UN-a da ne podrže ono što je opisao kao jednostrani i provokativni američki nacrt rezolucije o Hormuškom tjesnacu, prema iranskom Ministarstvu vanjskih poslova u četvrtak.

U pismu glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu, kineskom ministru vanjskih poslova Wang Yiju, kineskom izaslaniku u UN-u Fu Congu i državama članicama UN-a, Araghchi je kritizirao nacrt rezolucije zbog situacije u strateškom plovnom putu i okolnim područjima.

Araghchi je rekao da predložena rezolucija zanemaruje ono što Teheran opisuje kao temeljni uzrok trenutnih napetosti, odnosno američke i izraelske vojne akcije protiv Irana.

– Sadašnje stanje izravna je i isključivo posljedica njihova neopravdanog i nezakonitog agresivnog rata – naveo je u pismu.

Rekao je da američko-bahreinski nacrt rezolucije nastoji iskriviti stvarnost na terenu i opravdati ono što Teheran vidi kao nastavak nezakonitih američkih akcija u Zaljevu i Hormuškom tjesnacu.

Araghchi je također upozorio na ono što je opisao kao pokušaje zlouporabe Vijeća sigurnosti UN-a za legitimiranje jednostranih radnji i kršenja međunarodnog prava.

– Međunarodna zajednica ne bi smjela dopustiti da Vijeće sigurnosti bude zloupotrijebljeno od strane agresora ili da se pretvori u sredstvo legitimiranja nezakonitih radnji – rekao je.

Visoki diplomat kritizirao je nacrt zbog navodnog ignoriranja opetovanih kršenja primirja od strane Sjedinjenih Država, uključujući ono što Teheran opisuje kao ilegalnu pomorsku blokadu i napade na iranske brodove.

Također je odbacio reference na Poglavlje VII Povelje UN-a u predloženoj rezoluciji kao neopravdane i neproporcionalne, upozorivši da bi usvajanje rezolucije potkopalo vjerodostojnost Vijeća sigurnosti i postavilo ono što je opisao kao opasan presedan za legitimiranje jednostranih prisilnih mjera Washingtona.

Također je rekao da će se normalan pomorski tranzit kroz Hormuški tjesnac nastaviti ako se rat trajno okonča i sankcije i blokada Iranu budu ukinute.

– Put do stabilnosti leži u činjenici da Sjedinjene Države poštuju međunarodno pravo, a ne u zlouporabi Vijeća sigurnosti na načine koji dodatno kompliciraju situaciju – napisao je.

Araghchi je pozvao vlade da se suzdrže od potpore ili susponzoriranja nacrta rezolucije, optužujući Washington za pritisak na države članice u političke i propagandne svrhe.

Vijeće sigurnosti UN-a pregovara o nacrtu rezolucije koji je predložio Bahrein, a koja bi ovlastila države da koriste “sva potrebna sredstva” kako bi osigurale slobodu plovidbe u Hormuškom tjesnacu, navodi se u izvješću koje se poziva na diplomatske izvore.

Nacrt teksta, u koji je AFP imao uvid, također zahtijeva da Iran “odmah prekine sve napade na trgovačke i komercijalne brodove i svaki pokušaj ometanja zakonitog tranzitnog prolaza ili slobode plovidbe” u tjesnacu i oko njega, izvještava Al Jazeera.

Tipično, oko petine globalne sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina prolazi kroz Hormuški tjesnac.

U nacrtu rezolucije predlaže se da se državama članicama dopusti “korištenje svih potrebnih sredstava” – uključujući unutar teritorijalnih voda obalnih država koje graniče s tjesnacem – “za osiguranje tranzitnog prolaza i suzbijanje, neutraliziranje i odvraćanje pokušaja zatvaranja, ometanja ili na drugi način ometanja međunarodne plovidbe”.

Nacrt također prijeti ciljanim sankcijama protiv onih koji “potkopavaju prava i slobode plovidbe” u tjesnacu.

Izgledi za odobrenje od strane Vijeća, gdje pet stalnih članova ima pravo veta, ostaju nejasni.

Bahrein je, djelujući u ime zaljevskih država, također stao iza rezolucije koju je Vijeće usvojilo sredinom ožujka, a kojom se traži “momentalni prekid” iranskih napada na zaljevske države i Jordan.