Tijekom 2025. godine Granična policija Bosne i Hercegovine otkrila je 308 kaznenih djela, spriječila brojne pokušaje krijumčarenja ljudi i robe, te evidentirala 4.352 osobe u ilegalnom prelasku ili pokušaju ilegalnog prelaska državne granice, što je 61,5 posto manje nego godinu ranije.

U akcijama diljem zemlje zaplijenjene su veće količine droge, kao i oko 20.000 paklica cigareta bez trošarinskih markica.

Pripadnici Granične policije BiH u proteklom razdoblju proveli su niz operativnih aktivnosti na području cijele Bosne i Hercegovine, tijekom kojih su spriječeni brojni pokušaji krijumčarenja migranata, osoba lišenih slobode za kojima su raspisane potrage domaćih i međunarodnih pravosudnih institucija, te oduzeta roba koja se protuzakonito pokušala unijeti ili iznijeti iz zemlje, priopćeno je iz policijske agencije.

– Tijekom 2025. godine pripadnici Granične policije BiH otkrili su 308 kaznenih djela na graničnim prijelazima, u graničnom pojasu i unutrašnjosti BiH. Uz navedeno, u nezakonitom prelasku državne granice kao iu pokušaju nezakonitog prelaska državne granice otkrivene su 4.352 osobe, što je 61,5 posto manje u odnosu na 2024. godinu. Rezultat je to poduzimanja pojačanih mjera nadzora i kontrole na državnoj granici – navodi se u priopćenju.

Pripadnici Granične policije BiH su tijekom 2025. godine zaplijenili 13.252 grama marihuane, 4.000 grama heroina, 3.085 grama kokaina i određene količine drugih opojnih droga, te oduzeli i privremeno oduzeli oko 20.000 kutija cigareta bez trošarinskih markica, ukupne procijenjene vrijednosti od 73.659 KM.

Na graničnim prijelazima iu obavljanju poslova graničnog nadzora evidentirane su 2.254 osobe za kojima su izdane tjeralice, obavijesti o potrazi ili mjere zabrane prelaska državne granice, kao i sigurnosno interesantne osobe.

Iz GP BiH posebno ističu značajne operativne akcije realizirane u suradnji s drugim policijskim i sigurnosnim agencijama, među kojima su akcije “Domino”, “Stabanža”, “Balatun”, “Gora” i “Koš”, koje su rezultirale otkrivanjem i procesuiranjem organiziranih kriminalnih skupina, lišenjem slobode većeg broja osumnjičenih osoba i oduzimanjem raznih predmeta koji potječu iz počinjenja kaznenih djela ili su korišteni za njihovo počinjenje. Ovakvi rezultati, kako su naveli, potvrđuju visoku razinu profesionalnosti, uigranosti i operativne spremnosti policijskih službenika.

Iz Granične policije napominju kako suvremeni izazovi zahtijevaju suvremene metode rada te upravo zbog toga ova policijska agencija kontinuirano unaprjeđuje svoje kapacitete korištenjem najsuvremenije opreme koja značajno povećava učinkovitost nadzora državne granice.

U svakodnevnim aktivnostima koriste se bespilotne letjelice (dronovi), termovizijske kamere, specijalizirani čamci za nadzor riječnih granica, mobilni sustavi nadzora, uređaji za otkrivanje skrivenih osoba i druga sofisticirana oprema koja omogućuje brzu reakciju i učinkovitije otkrivanje nezakonitih radnji.

Posebna pozornost posvećuje se stručnom usavršavanju policijskih službenika. Kroz specijalističku obuku za upravljanje bespilotnim letjelicama, korištenje suvremene tehničke opreme, rad na otkrivanju krivotvorenih dokumenata, analizu rizika i unapređenje operativnih procedura, pripadnici Granične policije BiH kontinuirano stječu nova znanja i razvijaju vještine potrebne za rad u suvremenom sigurnosnom okruženju.

Suradnja s Frontexom, policijama država članica Europske unije i drugim međunarodnim organizacijama omogućuje razmjenu iskustava i primjenu najboljih europskih praksi u zaštiti državne granice.

Kroz potporu međunarodnih partnera i realizaciju brojnih projekata, Granična policija BiH, kako je priopćeno, kontinuirano modernizira svoje tehničke i operativne kapacitete, čime dodatno jača svoju sposobnost da odgovori na sigurnosne izazove i usklađuje svoje standarde s europskom policijskom praksom.

Tijekom 2025. godine Granična policija Bosne i Hercegovine otkrila je 308 kaznenih djela, spriječila brojne pokušaje krijumčarenja ljudi i robe, te evidentirala 4.352 osobe u ilegalnom prelasku ili pokušaju ilegalnog prelaska državne granice, što je 61,5 posto manje nego godinu ranije.

U akcijama diljem zemlje zaplijenjene su veće količine droge, kao i oko 20.000 paklica cigareta bez trošarinskih markica.

Pripadnici Granične policije BiH u proteklom razdoblju proveli su niz operativnih aktivnosti na području cijele Bosne i Hercegovine, tijekom kojih su spriječeni brojni pokušaji krijumčarenja migranata, osoba lišenih slobode za kojima su raspisane domaće i međunarodne pravosudne institucije, te privremeno oduzeta roba koja se protuzakonito pokušala unijeti ili iznijeti iz zemlje, priopćeno je iz policijske agencije.

– Tijekom 2025. godine pripadnici Granične policije BiH otkrili su 308 kaznenih djela na graničnim prijelazima, u graničnom pojasu i unutrašnjosti BiH. Osim navedenog, u nezakonitom prelasku državne granice kao iu pokušaju nezakonitog prelaska državne granice otkrivene su 4352 osobe, što je 61,5 posto manje u odnosu na 2024. godinu. Rezultat je to poduzimanja pojačanih mjera nadzora i kontrole na državnoj granici – stoji u priopćenju.

Pripadnici Granične policije BiH su tijekom 2025. godine zaplijenili 13.252 grama marihuane, 4.000 grama heroina, 3.085 grama kokaina i određene količine drugih opojnih droga, te oduzeli i privremeno oduzeli oko 20.000 kutija cigareta bez trošarinskih markica, ukupne procijenjene vrijednosti od 73.659 KM.

Na graničnim prijelazima iu obavljanju poslova graničnog nadzora evidentirane su 2.254 osobe za kojima su izdane tjeralice, obavijesti o potrazi ili mjere zabrane prelaska državne granice, kao i sigurnosno interesantne osobe.

Iz GP BiH posebno ističu značajne operativne akcije realizirane u suradnji s drugim policijskim i sigurnosnim agencijama, među kojima su akcije “Domino”, “Stabanža”, “Balatun”, “Gora” i “Koš”, koje su rezultirale otkrivanjem i procesuiranjem organiziranih kriminalnih skupina, lišenjem slobode većeg broja osumnjičenih osoba i oduzimanjem raznih predmeta koji potječu iz počinjenja kaznenih djela ili su korišteni za njihovo počinjenje. Ovakvi rezultati, kako su naveli, potvrđuju visoku razinu profesionalnosti, uigranosti i operativne spremnosti policijskih službenika.

Iz Granične policije napominju kako suvremeni izazovi zahtijevaju suvremene metode rada te upravo zbog toga ova policijska agencija kontinuirano unaprjeđuje svoje kapacitete korištenjem najsuvremenije opreme koja značajno povećava učinkovitost nadzora državne granice.

U svakodnevnim aktivnostima koriste se bespilotne letjelice (dronovi), termovizijske kamere, specijalizirani čamci za nadzor riječnih granica, mobilni sustavi nadzora, uređaji za otkrivanje skrivenih osoba i druga sofisticirana oprema koja omogućuje brzu reakciju i učinkovitije otkrivanje nezakonitih radnji.

Posebna pozornost posvećuje se stručnom usavršavanju policijskih službenika. Kroz specijalističku obuku za upravljanje bespilotnim letjelicama, korištenje suvremene tehničke opreme, rad na otkrivanju krivotvorenih dokumenata, analizu rizika i unapređenje operativnih procedura, pripadnici Granične policije BiH kontinuirano stječu nova znanja i razvijaju vještine potrebne za rad u suvremenom sigurnosnom okruženju.

Suradnja s Frontexom, policijama država članica Europske unije i drugim međunarodnim organizacijama omogućuje razmjenu iskustava i primjenu najboljih europskih praksi u zaštiti državne granice.

Kroz potporu međunarodnih partnera i realizaciju brojnih projekata, Granična policija BiH, kako je priopćeno, kontinuirano modernizira svoje tehničke i operativne kapacitete, čime dodatno jača svoju sposobnost da odgovori na sigurnosne izazove i usklađuje svoje standarde s europskom policijskom praksom.

Izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini stupile su na snagu 27. svibnja ove godine. godina.

Neke od najznačajnijih novina, osim pooštravanja kazni, su uvođenje stavki u Zakon koje dosad nisu postojale.

Vožnja s ovjesom po prvi je put precizno definirana. Kazne su od 2.000 do 3.000 KM uz oduzimanje vozačke dozvole na šest mjeseci, dok je u najtežim slučajevima predviđeno trajno oduzimanje motornog vozila.

Kazne za korištenje mobitela u vožnji i nevezivanje sigurnosnog pojasa povećane su sa dosadašnjih 100 na iznos od 200 do 400 KM.

Uvedena je mogućnost trajnog oduzimanja vozila za upravljanje neregistriranim vozilom, kao i u slučaju odbijanja alkotesta ili vožnje za vrijeme zabrane.

Prema novim odredbama vožnjom u pijanom stanju smatra se i prolazak kroz crveno dva ili više puta unutar 20 minuta. Zatim se vozilom kreće kolnikom u naselju brzinom većom od 40 km/h iznad najveće dopuštene brzine ili najveće dopuštene brzine određene prometnim znakom ili općim ograničenjem brzine.

Prekoračenjem brzine izvan naselja smatra se i vožnja brzinom većom od 60 km/h iznad najveće dopuštene brzine, tada kada vozač pretječe kolonu vozila u kojoj svoje vozilo prelazi ili se kreće duž pune uzdužne crte koja odvaja prometne trake kolnika.

Osim toga, vožnja u pijanom stanju je i vožnja vozilom s koncentracijom alkohola većom od 1,5 g/kg ili upravljanje vozilom pod utjecajem opojnih droga ili psihoaktivnih tvari.

Ukoliko je zbog navedenih radnji došlo do prometne nesreće, predviđene su znatno strože sankcije. Novčana kazna od 400 do 1.000 KM, zabrana upravljanja motornim vozilom od jednog do šest mjeseci i dva kaznena boda.

Novčanom kaznom od 1.000 KM kaznit će se i vozač koji odbije alkotest ili test na droge, a osim novčane kazne predviđeno je i zadržavanje do 12 sati, zabrana upravljanja vozilom od dva do šest mjeseci, te dva kaznena boda.

S obzirom na to da je prošlo gotovo dva mjeseca od primjene Zakona, zanimalo nas je jesu li pooštrene kazne dale rezultate. Kontaktirali su ministarstva unutarnjih poslova u kantonima u Federaciji BiH, kao i MUP-ove entiteta Republika Srpska. Ovo su njihova iskustva.

Od početka primjene izmjena i dopuna Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini do 30. lipnja ove godine, policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo izdali su ukupno 754 prekršajna naloga prometnim prekršiteljima, a koji se odnose na navedene izmjene i dopune Zakona.

– Najviše naloga, njih 417, izdano je vozačima koji su za vrijeme upravljanja vozilom koristili mobilni telefon ili drugi uređaj suprotno odredbama članka 33. navedenog Zakona.

Izdato je 119 prekršajnih naloga vozačima motornih vozila koji su grubom nepažnjom narušili sigurnost drugih učesnika u saobraćaju na način da je njihovo ponašanje okarakterisano kao obijesna vožnja – kazali su za Faktor iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Od samog početka primjene novih zakonskih rješenja policijski službenici MUP-a SBK na terenu bilježe pozitivne pomake u svijesti i disciplini vozača.

– Evidentno je da su pooštrene kazne djelovale preventivno. Građani pokazuju visok stepen odgovornosti, shvaćajući da je primarni cilj ovih promjena spašavanje ljudskih života, a ne sama represija – kazali su za Faktor iz MUP-a SBK.

U proteklih mjesec dana na području Srednjobosanskog kantona evidentirana su ukupno 273 prekršaja koji potpadaju pod odredbe koje su obuhvaćene novim, pooštrenim kaznenim mjerama.

– Analizirajući podatke, najviše sankcija izrečeno je za sljedeće prekršaje, a distrakcija i pasivna sigurnost ravnopravno dijele prva dva mjesta. Evidentirano je ukupno 97 prekršaja nepropisnog korištenja mobitela tijekom vožnje.

Zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa napisano je ukupno 117 prekršaja, a zbog vožnje pod utjecajem alkohola 46 prekršaja. Preostali dio statistike se odnosi na prekomjernu buku i nepropisno preticanje kolone – dodaju iz MUP-a SBK.

Najveće kazne izrečene u ovom razdoblju iznose 2.000 KM, a prosječne kazne kreću se od 400 KM do 1.000 KM, odnosno do maksimalnih fiksnih iznosa predviđenih za pojedinačne teže prekršaje.

– Najveće kazne su prije svega za vožnju pod utjecajem alkohola, te za mobitele i pojaseve, odnosno od 200 do 400 KM. Osim novčanih kazni, za teže prekršaje poput alkohola, vozačima su izricane i zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilom – kazali su za Faktor iz MUP-a SBK.

U akcijama kontrole prometa koje su provedene na području Tuzlanskog kantona u periodu od 27. svibnja do 24. lipnja 2026. godine, s posebnim akcentom na prekršaje obustave vožnje, te ostale prekršaje obuhvaćene izmjenama i dopunama Zakona, evidentirani su brojni prekršaji.

– Zabilježili smo 476 prekršaja zbog “nekorištenja sigurnosnog pojasa”, 353 prekršaja zbog “uporabe mobilnog telefona tijekom vožnje”, 77 prekršaja zbog “upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola ili pod utjecajem opojnih droga ili drugih psihoaktivnih sredstava”, 39 prekršaja zbog “odbijanja testiranja na prisutnost alkohola ili opojnih droga”, 32 prekršaja zbog “prekoračenja brzine kretanja” i jedan prekršaj za “preticanje kolone vozila” – kaže za Faktor Sprečić glasnogovornica MUP-a TK Adnana.

Napominje kako je cilj ovih aktivnosti prevencija teških posljedica po zdravlje i život sudionika u prometu, a koje su nerijetko uzrokovane prekršajima upravljanja vozilom u nekontroliranom stanju, kao i nekorištenja sigurnosnog pojasa i korištenja mobilnog uređaja tijekom upravljanja vozilom.

Dodaje da su oštrije kazne dale rezultate.

Policijski službenici Uprave policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona na terenu bilježe pozitivne promjene u ponašanju sudionika u prometu.

– Primjetno je veće poštivanje prometnih propisa, posebice kada su u pitanju prekršaji za koje su izmjenama Zakona propisane strože kazne. Iako je za donošenje konačnih zaključaka potreban duži period praćenja, dosadašnji pokazatelji ukazuju na pozitivan preventivni učinak novih zakonskih rješenja, kaže Ilijana Miloš, glasnogovornica MUP-a HNK.

U proteklih nekoliko mjeseci na području Hercegovačko-neretvanskog kantona evidentirano je ukupno 136 prometnih prekršaja za koje su Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH propisane povećane kazne.

– Najveći broj izrečenih sankcija odnosi se na korištenje mobilnog uređaja tijekom vožnje, nekorištenje sigurnosnog pojasa i vožnju pod utjecajem alkohola, korištenje uređaja i uređaja za ometanje uređaja za mjerenje brzine. Riječ je o prekršajima koji su jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća i njihovih težih posljedica – kaže Miloš.

Najveća kazna izrečena od početka primjene izmjena i dopuna Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH na području ovog kantona iznosi 3.000 KM.

– Kazna je izrečena za prekršaj iz članka 42.a stavak 2. koji je sankcioniran člankom 234.b. stav 3. navedenog Zakona – kazala je za Faktor Ilijana Miloš, glasnogovornica MUP-a HNK.

Napominjemo, član 42.a stav 2. definira konkretne prekršaje koji se smatraju nesavjesnom (bahatom) vožnjom, dok član 234.b stav 3. propisuje rigorozne kazne od 3.000 KM do 5.000 KM, 9 mjeseci zabrane upravljanja vozilom i 4 kaznena boda ako je tom vožnjom prouzročena prometna nesreća.

U MUP-u RS kažu da je navedeni period prekratak da bi se moglo govoriti o rezultatima, odnosno da su izmjene Zakona o cestovnom prometu doprinijele poboljšanju ponašanja sudionika u prometu.

– Od početka primjene zakonskih odredbi o obustavi vožnje evidentirani su prekršaji na području svih policijskih uprava u Republici Srpskoj. Najviše ih je evidentirano na području Policijske uprave Banja Luka (67), zatim Doboj (47), Prijedor (35), Trebinje (31), Bijeljina (24), Gradiška (19), Istočno Sarajevo (17), Mrkonjić Grad (11), Zvornik (10) i Foča (7), kazala je za Faktor Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću MUP-a Republike Srpske.

Mjera nadzora autobuskih stajališta i proširenja putem kamera na području Kantona Sarajevo pokazala je značajne rezultate, priopćeno je iz MUP-a KS.

– Od 1. lipnja 2025. do 12. svibnja 2026. izdano je ukupno 128.987 prekršajnih naloga zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja na autobusnim stajalištima, od čega je čak 64.100 snimljeno postavljenim kamerama.

Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini jasno je propisano da se vozači ne smiju zaustavljati niti parkirati svoja vozila na dijelu ceste koji je označen kao stajalište za vozila javnog prijevoza. Za ovaj prekršaj predviđena je novčana kazna od 40 KM – kazali su za Faktor iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Stručnjaci smatraju da je pojačan nadzor bio nužan zbog dugogodišnje prakse da vozači autobusna stajališta koriste za kratkotrajna zaustavljanja, što otežava odvijanje javnog prijevoza i ugrožava sigurnost putnika.

Prometni stručnjak Mirzet Sarajlić ističe za Faktor da je riječ o zakonskoj zabrani koja traje više od dva desetljeća, ali da je tek uvođenjem automatiziranog nadzora u Sarajevu omogućena efikasnija kontrola velikog broja prekršaja.

– Rezultat ovakvih mjera je promjena u ponašanju sudionika u prometu koji su masovno uzurpirali površine predviđene za zaustavljanje autobusa. U svakom smislu treba podržati policijske vlasti u takvim kontrolama. Zabrana zaustavljanja drugih vozila na autobusnim stajalištima postoji od početka primjene Zakona o osnovama sigurnosti prometa u BiH – naglašava Sarajlić.

Prema njegovim riječima, javni prijevoz mora imati prioritet u odnosu na osobni automobilski promet zbog brojnih prednosti koje donosi – veću sigurnost, manje zagađenje i racionalnije korištenje prostora u urbanim sredinama.

Dok se u gradovima poput Tuzle, Zenice i Mostara evidentiranje ovih prekršaja uglavnom obavlja ručno, Sarajevo je zbog velikog broja prekršaja posegnulo za automatiziranim sustavom praćenja.

Sarajlić upozorava da nepropisno zaustavljanje na autobusnim stajalištima direktno utječe na funkcioniranje javnog prijevoza i sigurnost putnika. Ističe da autobus koji prevozi desetke putnika ne može koristiti prostore namijenjene osobnim automobilima, kao što ni vozači automobila ne smiju koristiti niše predviđene za autobuse.

– Sve dok budemo imali situacije da jedan automobil s jednim putnikom smeta autobusu koji prevozi više od 50 putnika, imat ćemo pojačane kontrole i veći broj kazni. Građani trebaju planirati zaustavljanje na za to predviđenim mjestima, kao što su parkirališta, kako ne bi ugrožavali druge učesnike u saobraćaju, a posebno korisnike javnog gradskog prevoza – kaže za Faktor sudski vještak.

No, problem stvaraju i autobusi koji dolaze iz drugih gradova, a staju na autobusnim stajalištima namijenjenim javnoj gradskoj registraciji. Dakle, govorimo o saveznim putničkim linijama. Tu ulaze ili izlaze putnici, a i ometaju promet u gradu. U posljednje vrijeme primjećuje se da ti autobusi biraju stajališta upravo tamo gdje nema kamera, kako bi izbjegli kaznu. Kao takvi, oni također podliježu zakonskom kažnjavanju.

Podaci MUP-a KS pokazuju da je automatizirani sustav nadzora postao jedan od ključnih alata u kontroli prometne discipline. Pritom ističu da kažnjavanje nije samo sebi cilj, već sredstvo kojim se podiže razina prometne kulture i osigurava nesmetano funkcioniranje javnog prijevoza u glavnom gradu BiH.

S aspekta punjenja proračuna svakako jest.

No, ako pogledamo samo brojke, 64.100 prekršajnih naloga za nepropisno zaustavljanje i parkiranje nije malo, ali u odnosu na 159.000 registriranih automobila u Kantonu Sarajevo, te rok od godinu dana kažnjavanja, ne može se ni reći da predstavlja masovnu pojavu.

Jednostavna usporedba pokazuje da je broj kazni 40 posto od ukupnog broja registriranih automobila. Naravno, to ne znači da je svaki treći ili četvrti vozač kažnjen, jer neki vozači mogu dobiti više kazni, a neki niti jednu.

S obzirom da su autobusna stajališta i proširenja još uvijek često blokirana vozilima, 64.100 kazni može značiti da je prekršaj raširen unatoč povećanim kaznama.

S druge strane, još uvijek imamo velik broj prometnih nesreća. A kada govorimo o sigurnosti u prometu, pješaci su ugroženiji više nego ikad.

Svakodnevno viđamo građane koji “uskaču” u taksije ili vozila nasred ceste kako bi izbjegli kamere, dok im druga vozila trube.