Rod Blagojevich, lobist kojeg plaća Republika Srpska, tvrdi da “muslimanski dužnosnici u BiH žele obesmisliti kršćanska svetilišta”, jer je Općinski sud u Mostaru uknjižio imovinu Srpske pravoslavne crkve u Vrapčićima kao državnu imovinu, dok stručnjaci objašnjavaju da je riječ o harmonizaciji propisa za rješavanje vlasništva koje se provodi u oba entiteta i da stranke imaju pravo žalbe.

U videu objavljenom na Blagojevičevom službenom kanalu na mreži X, navodi se da su “prema novom zakonu, muslimanske vlasti uknjižile srpsko pravoslavno groblje kao općinsko zemljište, a manastirsko imanje je stavljeno na prodaju”. Detektor.ba.

Narator u videu, na kojem se vidi slika Vlade Federacije i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, navodi kako ovo nije usamljen slučaj, te da su “slične pljačke zabilježene na srpskim grobljima i privatnim parcelama u blizini Mostara”.

– Namjera je jasna. Baš kao što su Osmanlije svojedobno kršćanski hram Aja Sofija u Istanbulu pretvorile u džamiju, neki dužnosnici u Bosni žele izbrisati kršćanske vjerske spomenike. Vlada Republike Srpske već je reagirala kako bi zaštitila srpsku baštinu i imovinu u BiH kroz posebne zakonske propise, namjenske proračune i izravnu suradnju sa stanovništvom.

Do sada im se obratilo više od 13.000 osoba kojima je bez pristanka oduzeta imovina. Tišina ovdje prestaje! Imovina će biti vraćena! Vjera će se braniti – zaključuje bivši guverner države Illinois osuđen za korupciju.

Ismet Velić, bivši glavni državni odvjetnik, objašnjava da u BiH nema novog zakona o kojem Blagojevich govori na internetu.

Pojašnjava da je riječ o postupku usklađivanja podataka između katastra i zemljišnih knjiga, radi utvrđivanja prava vlasništva. Navodi da se ovaj proces provodi u oba entiteta, ali da ima mnogo problema u provedbi ako stranke propuste javne objave u kojima se od njih traže dokazi o vlasništvu nad određenom imovinom.

– Nije isključena mogućnost i svakako se događa da se povrijede prava određenog subjekta na način da se ne koriste bitne činjenice, podaci i dokazi. I na taj način može biti oštećen konkretni vlasnik, nositelj prava na nekretnini. Ali u tim situacijama postoji mogućnost da se ta prava ipak mogu zaštititi. Zainteresirane strane mogu osporiti ove odluke žalbom. Ako bude uložena žalba, ta odluka neće postati pravomoćna dok se o njoj ne odluči – kaže Velić.

Općinski sud u Mostaru u odgovoru Detektoru pojašnjava da je riječ o postupku uspostave i izmjene zemljišnih knjiga za katastarsku općinu Vrapčići iz 2018. godine, kada je u dnevnim novinama i Službenim novinama Federacije objavljen javni poziv zainteresiranim osobama da se uključe u postupak.

Navode da je u tom postupku “vjerojatno preuzeto stanje vlasništva iz ranijih zemljišnih knjiga, odnosno upisano državno vlasništvo – općenarodna imovina, dok je Srpska pravoslavna crkva upisana kao vlasnik u katastru nekretnina Grada Mostara, vjerojatno na temelju zračnog snimka”.

– Ukoliko je predmetna parcela na kojoj se nalazi srpsko-pravoslavno groblje upisana u zemljišnim knjigama kao državno vlasništvo – BiH (javno vlasništvo), navedenim postupkom uspostave i izmjene zemljišne knjige, ne može se uknjižiti vlasništvo u korist Srpske pravoslavne crkve kao vlasnika bez odgovarajuće dokumentacije ili provedenog postupka pred nadležnim upravnim tijelima Grada Mostara ili drugim nadležnim državnim tijelima – navodi Općinski sud.

Duško Kojić, starješina Zborne crkve u Mostaru, navodi da su dva groblja u Vrapčićima, s kapelom i crkvom, upisana u državno vlasništvo. Ističe da nisu dobili pravovaljanu obavijest za sudjelovanje u procesu usklađenja, iako su u katastru “vlasnici jedan kroz jedan”.

– Svima je jasno da se radi o njivi, a ne o poljoprivrednom zemljištu. Poznato je da je Crkva vlasnik. Mogli smo biti ometeni i pozvani. Nije dovoljno da je to javno objavljeno na oglasnoj ploči Suda i sredstvima javnog informiranja. Nije to samo problem Srpske pravoslavne crkve, to je problem svih onih čija je imovina otuđena. Možda to nije dobar pravni termin, ali ja to tako shvaćam – ističe Kojić za Detektor.

Iz Općinskog suda pojašnjavaju da se ovim postupkom Srpskoj pravoslavnoj crkvi ni na koji način ne oduzima pravo korištenja, uređenja ili izgradnje vjerskih objekata ili groblja.

– Potrebno je pokrenuti odgovarajuće postupke za dokazivanje prava vlasništva (sudski ili upravni spor) pred nadležnim institucijama, na temelju kojih bi zemljišnoknjižni ured imao ispravu za uknjižbu Srpske pravoslavne crkve kao vlasnika predmetnog groblja. Identična situacija je i s drugim vjerskim zajednicama, ako kroz odgovarajuće postupke nisu riješile imovinskopravne odnose i uknjižbu svog zemljišta – dodaju iz Općinskog suda.

Kojić kaže da su parnični postupci skupi, te da ih “Crkva može platiti”, ali se pitaju što je s ostalim građanima. Na sastanku održanom prije nekoliko dana u Mostaru entitetskih ministara pravde s predstavnicima geodetskih zavoda dogovoreno je da se ovaj problem riješi, kaže nam Kojić.

– Građani koji većinom više ne žive tamo, koji nisu dobrog socijalnog statusa, kako će platiti sudski spor od nekoliko tisuća maraka da se nađe rješenje? Kao Crkva jasno tražimo svoja prava, ali ne želimo da se naša prava ne oslobode prava svih ostalih. Ne inzistiramo na pravoslavcima, nego da se ta pitanja riješe za sve one koji su tijekom procesa usklađivanja oštećeni – zaključuje Kojić.

Detektor je ranije pisao da je zadatak američkog lobiste balkanskog podrijetla Blagojevicha da, osim za politička, lobira i za kulturna i vjerska pitanja, što uključuje “promicanje politike koja štiti prava i slobode kršćana u BiH, osiguravajući da oni ne budu izloženi pritisku Bošnjaka muslimana i globalističkih organizacija koje ih podržavaju”.

Velić kao ključni problem navodi nepostojanje zakona o državnoj imovini, za što u Republici Srpskoj ne postoji politička volja. Smatra da bi se njegovim donošenjem trajno riješilo pitanje vlasništva između države, vjerskih zajednica i građana.

– Širok je spektar subjekata čija su prava povrijeđena. U tom dijelu posebno mjesto ima državna imovina koja također nije adekvatno zaštićena. Ova imovina je vrlo često predmet napada i uzurpacije od strane raznih struktura entitetskih, kantonalnih ili nekih drugih razina. Na ovaj način, protivno propisima, pokušava se promijeniti ili uspostaviti imovinsko-pravno stanje drugačije od onog kakvo bi trebalo biti – kazao je Velić.

Velić kaže da nisu riješena suštinska pitanja vezana za status državne imovine, tako da nije regulirano sve ono što je trebalo biti regulirano između različitih subjekata vezano za ovu imovinu. Podsjeća da je u bivšoj Jugoslaviji sva imovina, a posebno nekretnine, označavana kao društvena svojina ili društveno vlasništvo.

Imovina koja je pripadala građanima ili poduzećima ili vjerskim zajednicama čak se vodi kao društvena imovina u javnim knjigama i zemljišnim knjigama, pojašnjava Velić, te navodi da ti upisi nisu ažurni, zbog čega dolazi do problema u procesu usklađivanja.

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković oglasio se o lobiranju koje provodi Rod Blagojevich u ime vlasti u ovom entitetu.

– Kada netko govori o pravdi, moralu i zaštiti vjerskih prava, najmanje što se može očekivati ​​je da iza tih riječi postoji određeni kredibilitet. U slučaju Roda Blagojevića, to je upravo ono što nedostaje.

Danas Blagojevich pokušava uvjeriti američku javnost da postoji navodna kampanja “radikaliziranog muslimanskog vodstva” protiv kršćanskih crkava u Bosni i Hercegovini. On te tvrdnje plasira u ime Vlade Milorada Dodika i institucija entiteta Republika Srpska, kroz lobiranje u Washingtonu – naveo je Duraković.

No prije ozbiljnog razmatranja sadržaja takvih optužbi, dodao je, potrebno je podsjetiti tko ih iznosi.

– O tome sam saznao iz razgovora s našim prijateljima u Sjedinjenim Američkim Državama — republikancima koji zauzimaju važne pozicije na različitim razinama vlasti i koji su uvjereni prijatelji naše zemlje. Sve što sam čuo bio je prijezir.

Blagojevich je bio guverner američke savezne države Illinois od 2003. do 2009. Njegova politička karijera završila je u jednom od najozloglašenijih korupcijskih skandala u suvremenoj američkoj politici.

Nakon izbora Baracka Obame za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 2008. godine, upražnjeno je mjesto u američkom Senatu koje je Obama prethodno obnašao kao senator iz Illinoisa. Kao guverner, Blagojevich je imao moć imenovati svog nasljednika.

Savezni istražitelji presreli su telefonske razgovore u kojima je Blagojevich otvoreno govorio o tome da želi “prodati” položaj u zamjenu za političke ili financijske koristi. Taj je slučaj postao simbol političke korupcije u Sjedinjenim Američkim Državama.

U prosincu 2008. uhitio ga je FBI. Nedugo zatim, zakonodavno tijelo Illinoisa ga je opozvalo i smijenilo s dužnosti — tek drugi put u povijesti države da je guverner smijenjen opozivom.

Američki sud ga je 2011. osudio na 14 godina zatvora zbog korupcije, iznude i pokušaja trgovine ljudima u javnoj službi. Blagojevich je proveo skoro osam godina u zatvoru – opisao je Ćamil Duraković dio Blagojevicheve političke karijere.

U godinama nakon izlaska iz zatvora, dodaje Duraković, Blagojevich se politički zbližio s vlastima entiteta Republike Srpske i postao njihov lobist u Sjedinjenim Američkim Državama.

– Njegovi javni istupi i medijske objave sve više imaju karakter političkih poruka koje prate narative vlasti u Banjoj Luci.

A da se ne lažemo — Blagojevich baca čak manje od Maxa Primorca. To su ljudi čiji se rezultati mjere domaćim reakcijama, u našoj matičnoj bosanskoj javnosti. Jer takve poruke ne dopiru daleko u Americi – kaže Duraković.

Ali naša je dužnost reagirati, istaknuo je.

– Još samo jedno pitanje: kako smo došli do toga da se RRB Strategije bore za entitet Republika Srpska? Tko ih je platio? Jesu li ta sredstva došla iz naše zajedničke blagajne – proračuna ovog entiteta? Na temelju čega i na temelju čije odluke?

Pozabavimo se time od sutra. Vrijeme je da pokucamo na vrata Tužiteljstva. I to onaj banjalučki – zaključio je Ćamir Duraković.

Specijalni dopisnik Federalna televizija iz SAD-a, Ivica Puljić smatra da je odlazak Milorada Dodika u Ameriku na Molitveni doručak unaprijed smišljen lobistički performans s ciljem jačanja pozicije lidera SNSD-a u Washingtonu. Puljić je iznio konkretne podatke o angažmanu američkih lobista i iznosima koje je RS za to izdvojila:

– U prvom dijelu 2025. godine entitet RS isplatio je RRB Strategies LLC, u vlasništvu Roda Blagojevicha, cca 625.000 dolara. Od druge polovine prošle godine entitet RS isplaćuje 167.000 dolara mjesečno do kraja 2025. I ne znam još, nema podataka za prvi mjesec 2026. godine – kazao je Puljić.

Dodatno je pojasnio strukturu tog lobiranja, ističući da se radi o firmi koja je osnovana isključivo da radi za RS.

– Blagojević ima samo jednog klijenta – RS. A tvrtku je registrirao tek prošle godine – rekao je Puljić.

Puljić je govorio io političkim ciljevima koji se ovim lobiranjem ostvaruju, istaknuvši kako se ne radi samo o ukidanju sankcija, već o pokušaju preoblikovanja šireg političkog okvira u Bosni i Hercegovini.

– Glavni ciljevi u tom lobiranju su ukidanje sankcija Dodiku i suradnicima, što je i učinjeno. Rod Blagojevich i Dodik imaju nekoliko ciljeva. Jedan od njih je i preispitivanje Daytonskog sporazuma.

Lobisti tvrde da je sporazum zastario i traže novi okvir koji RS-u daje veću autonomiju i puni suverenitet. Oni se odnose na primjere Grenlanda, Južne Osetije i Kosova – naglasio je.

U istom kontekstu, kako navodi Puljić, jedan od ključnih ciljeva lobiranja je ukidanje međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini.

– Ostali ciljevi su uklanjanje međunarodnog nadzora, odnosno zatvaranje Ureda visokog predstavnika – rekao je.

Istaknuo je da se u javnosti u Bosni i Hercegovini Molitveni doručak često lažno predstavlja kao događaj koji organizira američka administracija.

– Zaklada Fellowship ili Partnership Foundation poznata kao Obitelj je ta koja organizira Nacionalni molitveni doručak. Ni na koji način nije povezan s vladom SAD-a.

Američki predsjednik nikada nikoga nije pozvao na taj skup. Kada pročitate rečenicu da je “Trump pozvao Dodika i bilo koga drugog na Molitveni doručak”, molim vas da to zanemarite, jer to nije istina – pojasnio je Puljić.

Na kraju je pojasnio i financijski aspekt odlaska na ovaj događaj, koji se često krivo tumači kao “kupovanje pozivnice”.

– Svi koji dođu na molitveni doručak sami plaćaju put i smještaj. Organizatoru se prilikom prijave plaćaju troškovi doručka. Za ovu godinu to je 650 dolara – otkrio je Puljić.