Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmotrio je zahtjev zastupnica Aide Baručije i Rejhane Dervišević da se njihov Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa u BiH razmatra po hitnom postupku.

Nakon rasprave zahtjev za razmatranje po hitnom postupku nije dobio potrebnu entitetsku većinu te je upućen Kolegiju na usuglašavanje.

Kako se navodi u obrazloženju, osnovni razlog za donošenje ovog zakona je hitna potreba zakonskog uređenja i standardizacije prometa električnih skutera i lakih osobnih električnih vozila na javnim cestama u Bosni i Hercegovini.

Ekspanzija ovih vozila proteklih godina stvorila je pravni vakuum s obzirom na to da važeći zakon ne poznaje ove kategorije sudionika u prometu.

Time je izravno ugrožena sigurnost vozača ovih vozila, ali i pješaka, djece i osoba s invaliditetom, kao najugroženijih kategorija na nogostupima i u pješačkim zonama – smatraju Baručija i Dervišević.

Navode da se uvođenjem jasne klasifikacije lakih osobnih električnih vozila (razredi od 1 do 4), definiranjem dobne granice od 14 godina, propisivanjem obvezne zaštitne opreme (kacige i reflektirajući prsluci) te uvođenjem sustava verifikacije i registra postiže sustavni nadzor ove vrste prometa.

Također, zakonom su precizno definirane površine za kretanje i ograničenje brzine (usklađeno s brzinom kretanja pješaka od najviše šest km/h u pješačkim zonama), čime se smanjuje opasnost od prometnih nesreća s težim posljedicama.

Dervišević je tijekom rasprave kazao kako električni skuteri nisu modni trend.

– Oni su tu i ostat će, a mi u ovom parlamentu, kao najvišem zakonodavnom tijelu, ne smijemo čekati da se dogodi još nesreća da bismo reagirali. Građani su nas birali da uvedemo red i stvorimo sigurnost – kazao je Dervišević.

Dodala je kako je njihova zakonska i ljudska obveza zaustaviti ovaj prometni kaos i zakonski zaštititi i pješake i vozače ovih lakih električnih vozila.

– Svaki dan koji prođe bez reguliranog sudjelovanja električnih vozila u prometu je dan u kojem riskiramo gubitak još jednog života. Nećemo učiniti ništa ako ne zaštitimo one koji se kreću nogostupima i pješačkim zonama, zonama kojima taj prostor pripada. Tu prije svega mislim na majke s djecom, naše umirovljenike, pješake i osobe s invaliditetom – pojasnio je Dervišević.

Kazala je da je ovaj predloženi model normativno uklopljen u sistem koji je usvojen, dokazan i implementiran u RS.

Zastupnik Saša Magazinović rekao je da smatra da je ovo hitno, te da treba učiniti taj korak i usvojiti ovaj zakon koji će uvesti red u oblast koja nas, nažalost, i čestim smrtnim slučajevima upozorava da je hitno.

Zastupnik Milorad Kojić rekao je da je ovo pitanje riješeno Zakonom o sigurnosti saobraćaja RS.

– Mi to ne možemo podržati, ni hitni postupak, ni ovo rješenje, jer smo to pitanje već riješili u Republici Srpskoj i ne možemo imati ništa ako usvojimo ovakav prijedlog zakona koji će biti u koliziji sa već postojećim zakonskim rješenjem Zakona o sigurnosti saobraćaja – rekao je Kojić.

Dodao je da SNSD sa svojim koalicionim partnerima ne može stvarati pravnu nesigurnost u RS-u, “jer smo mi ovdje predstavnici izabrani sa teritorije RS-a, a pravnu nesigurnost ćemo napraviti onog trenutka kada budemo imali dva zakonska rješenja koja su u nekim odredbama u suprotnosti”.

– Zato ne možemo podržati ovo zakonsko rješenje, jer je ono kod nas već uređeno – ustvrdio je Kojić.

Dervišević je kazao kako je riječ o zakonu koji bi trebao zaživjeti na razini BiH.

– U pozitivnom kontekstu rekao sam da postoji zakon na razini entiteta Republika Srpska i ukazao na potrebu da takav zakon postoji i na razini BiH – naveo je Dervišević.

Poslanica Sanja Vulić rekla je da poslanici SNSD-a imaju prvenstveni zadatak da štite institucije RS.

– Naš glas će uvijek biti protiv ako je u suprotnosti sa zakonodavstvom RS. Ministarstvo unutarnjih poslova decidirano je napisalo “ne slažemo se s ovim prijedlogom zakona, u RS-u je to sve definirano zakonom”. I nemamo više o čemu razgovarati – rekao je Vulić.

Ljetni mjeseci donijeli su povećan broj prometnih nesreća u kojima su sudjelovali vozači električnih skutera i mopeda. Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć upozoravaju da svakodnevno zbrinjavaju unesrećene, uključujući i osobe s teškim ozljedama koje zahtijevaju bolničko liječenje.

Sve češće se radi o padovima i sudarima koji završavaju teškim ozljedama glave, udova i drugim ozljedama koje zahtijevaju hospitalizaciju.

Napominju i kako su među ozlijeđenima sve više djece.

Prometni vještak i sudski vještak Mirzet Sarajlić ističe za Faktor da povećanje broja nesreća nije iznenađenje jer razvoj mikromobilnosti nije pratio razvoj zakonodavstva.

– Ekspanzija električnih vozila donijela je revoluciju u gradskom prijevozu, ali je istovremeno razotkrila tromost našeg zakonodavstva. I dok su mopedi i bicikli već godinama jasno regulirani, električni skuteri još uvijek nisu definirani na državnoj razini, što stvara pravnu nesigurnost i povećava rizik od ozljeda, posebno kod djece – kaže Sarajlić.

Pojašnjava da je moped u Bosni i Hercegovini jasno definiran Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH. Podliježe registraciji, tehničkom pregledu i drugim zakonskim obvezama, dok električni skuteri još nemaju jedinstven pravni status.

– U entitetu Republika Srpska skuter je prepoznat kao jednostavno osobno prijevozno sredstvo, dok u Federaciji BiH postoje samo parcijalna rješenja na razini pojedinih kantona ili općina. Takva različita pravila stvaraju pravnu nesigurnost jer ne mogu vrijediti u jednoj općini, a završavati nekoliko kilometara dalje – ističe.

Posebno zabrinjava činjenica da državni zakon ne propisuje minimalnu dobnu granicu za vožnju električnih romobila.

– Zbog toga djeca svih uzrasta u Federaciji BiH legalno voze trotinete. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih hitne službe dobivaju alarmantne podatke o teškim ozljedama i hospitalizacijama djece. Potrebno je propisati minimalnu dob od 14 godina, uz odgovarajuću edukaciju ili nadzor za mlađe korisnike – smatra Sarajlić.

Dodaje kako su električni skuteri zbog svojih konstrukcijskih karakteristika znatno nestabilniji od bicikala i mopeda.

– Mali kotači lako zapnu za rupe, šahte ili rubnike, što često dovodi do prevrtanja preko volana. Osim toga, vozač stoji, pa je težište visoko, što vozilo čini nestabilnijim pri naglom kočenju ili skretanju – objašnjava.

Sarajlić naglašava da rješenje nije zabrana električnih skutera, već njihovo jasno zakonsko reguliranje.

Predlaže da se električni skuteri uvrste u Zakon o osnovama sigurnosti prometa kao “laka osobna električna vozila”, te da za njih vrijede pravila slična onima za bicikle. To znači vožnju biciklističkim stazama tamo gdje one postoje, odnosno uz desni rub kolnika kada ih nema, dok vožnju nogostupima treba ograničiti na brzinu hodanja pješaka, odnosno maksimalno 10 kilometara na sat.

Kao primjer navodi Njemačku, gdje električni skuteri imaju ograničenje brzine od 20 kilometara na sat, moraju imati svjetla, zvono i dva neovisna kočiona sustava, a zabranjena je i vožnja nogostupima. Slična pravila, uključujući minimalnu dobnu granicu i obvezne kacige za mlađe korisnike, vrijede u Danskoj i Francuskoj.

– Većina korisnika električnih romobila vozi odgovorno i poštuje pravila. Problem predstavlja neodgovorna manjina koja velikom brzinom vozi kroz pješačke zone i ugrožava djecu i starije osobe. Zato rješenje nije stigmatizacija romobila, već jasna pravila, edukacija i podizanje svijesti o rizicima njihove vožnje – zaključuje za Faktor Mirzet Sarajlić, sudski vještak saobraćajne struke.

Proteklog vikenda i prvog radnog dana tekuće sedmice više od 1.500 pacijenata zatražilo je pomoć u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS.

Zabilježen je veći priljev pacijenata u klinike, ali i na teren, što u Hitnoj pomoći pripisuju povećanom kretanju stanovništva, turista koji posjećuju Sarajevo.

Više temperature zraka i povećana vlaga nikome ne prijaju, a posebno su ugroženi kronični bolesnici, prvenstveno kardiovaskularni i dišni problemi (bronhitis, astma), ali i mladi koji se ne ponašaju u skladu s vremenskim prilikama.

Ipak, hitne službe posebno skreću pozornost na povećan broj ozlijeđenih osoba, od kojih su neki i hospitalizirani, kao posljedicu korištenja mobilnog romobila, skutera, bicikla i motocikla.

– Nisu prijevozna sredstva, namijenjena su spašavanju u nekim ekstremnim uvjetima, sportskim aktivnostima. Međutim, toga se više nitko ne pridržava, a kao posljedicu njihove nekontrolirane upotrebe imamo veliki broj ozlijeđenih od kojih smo neke morali poslati u bolnicu. Kada je riječ o ozlijeđenima, riječ je o svim starosnim dobima, što znači da ima i maloljetne djece – kaže prim. dr.sc. Melita Stanić, spec. hitne medicine.P

Najčešće su ozljede glave, ekstremiteta, prsnog koša i abdomena.

Zbog svega toga iz hitne službe svim sudionicima u prometu skreću pozornost na oprez.

– Zbog vrućine svi su nestrpljiviji, nervozniji, a koncentracija slabi, zbog čega se češće događaju prometne nesreće. Stoga apeliramo na vozače, posebno one koji voze mobitele, motocikle i bicikle, jer su oni najugroženiji sudionici u prometu, da budu maksimalno oprezni, a nadležne policijske službe da pojačaju kontrole na cestama – kaže Stanić.

Meteorolozi idućih dana najavljuju još toplije vrijeme s temperaturama do 37 Celzijevih stupnjeva.

Visoke temperature ozbiljno opterećuju organizam, tjeraju srce na ubrzani rad i uzrokuju pojačano znojenje.

Vrućine ne prijaju nikome, a posebno su ugroženi kronični bolesnici.

Stoga Stanić savjetuje ograničenje kretanja i težih aktivnosti između 10 i 17 sati.

– Kronični bolesnici trebali bi redovito uzimati propisanu terapiju. Svima je hidracija na prvom mjestu, a to znači piti vodu prije nego što osjetite žeđ. Izbjegavajte kofein, alkohol i gazirana pića. Važni su redoviti obroci obogaćeni svježim voćem i povrćem. Lagana, svijetla, široka odjeća od prirodnih materijala (pamuk, lan, svila) rashladit će tijelo. Zaštitite glavu šeširom, a oči sunčanim naočalama. Preporuča se noću i rano ujutro prozračiti prostorije u kojima boravite, a danju spustiti rolete i zatvoriti prozore. Ono što bih također istaknula je da djecu nikako ne treba ostavljati samu u automobilu. niti minutu. Temperatura u automobilu može porasti za 20 stupnjeva u samo 10 minuta i tako postati smrtonosna – rekao je Stanić.