# RS – EX YU VIJESTI https://exyuvijesti.com nezavisni informativni portal Thu, 30 Jul 2026 14:50:24 +0000 hr hourly 1 https://wordpress.org/?v=7.0.4 https://exyuvijesti.com/wp-content/uploads/2021/09/cropped-rsz_1ex-yu-vijesti-logo-text_1-1-32x32.png # RS – EX YU VIJESTI https://exyuvijesti.com 32 32 Od pranja veša i ručkova u RS-u do Trumpovih saradnika: Kako su trošeni milioni građana BiH na lobiranje u SAD-u https://exyuvijesti.com/od-pranja-vesa-i-ruckova-u-rs-u-do-trumpovih-saradnika-kako-su-troseni-milioni-gradana-bih-na-lobiranje-u-sad-u/ https://exyuvijesti.com/od-pranja-vesa-i-ruckova-u-rs-u-do-trumpovih-saradnika-kako-su-troseni-milioni-gradana-bih-na-lobiranje-u-sad-u/#respond Thu, 30 Jul 2026 14:50:24 +0000 https://exyuvijesti.com/od-pranja-vesa-i-ruckova-u-rs-u-do-trumpovih-saradnika-kako-su-troseni-milioni-gradana-bih-na-lobiranje-u-sad-u/
Od pooštravanja sankcija Miloradu Dodiku, vlasti u Republici Srpskoj potrošile su gotovo deset miliona maraka budžetskog novca za lobiranje u SAD-u. Detektor i Capital iz finansijskih izvještaja američkih lobista otkrivaju kako je novac građana usmjeravan na političku ofanzivu prema administraciji Donalda Trumpa, ali i na plaćanje ručkova, visokobudžetnih letova i stanova u Banja Luci.
Kišom se završava neuobičajeno topli 24. dan februara 2023. godine u Banjoj Luci, dok Martin Lutz prikuplja račune za skupocjene poslovne ručkove i hotelski smještaj. Česti je to banjalučki gost već godinu i po dana, koji u ovom gradu iznajmljuje stan, vozača, osobe koje mu peru odjeću.
Ali ono što malo ko zna jeste da je račun od gotovo 1.400 dolara, za dva ručka tog dana, ovaj američki advokat za međunarodno pravo platio novcem građana Republike Srpske.
Dio je to aktivnosti koje on, zajedno sa kompanijom McGinnis Lochridge u kojoj je zaposlen, provodi lobirajući za interese RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama. Na takve aktivnosti, samo tog dana, potrošio je više od 3.300 dolara, a osim ručka obuhvatale su i iznajmljivanje sobe za sastanke od 900 dolara, te hotelski smještaj vrijedan 844 dolara.
Analizirajući do sada neobjavljene podatke iz Registra stranih agenata (FARA) američkog Ministarstva pravde, Detektor i Capital su otkrili na šta su tačno strani lobisti, u ime Vlade RS i državnih institucija, potrošili više od 5,64 miliona dolara, odnosno gotovo deset miliona maraka u protekle četiri godine.
Zakon o registraciji stranih agenata u SAD za bilo kakve lobističke aktivnosti u ovoj zemlji zahtijeva detaljno obrazlaganje troškova, kao i prilaganje svakog računa za provedene aktivnosti.
Analizom svih izvještaja vidi se da je RS u periodu od 1. januara 2022. do 30. aprila 2026. godine potrošila za lobističke aktivnosti više od 5,4 miliona dolara, odnosno gotovo deset miliona maraka. Napori državnih institucija, odnosno Ministarstva vanjskih poslova BiH (MVP BiH), bili su mnogo manji, te je prvi ugovor sklopljen tek u aprilu 2025. godine. Od tada je na lobiranje u ime ove institucije potrošeno 175.000 dolara.
Detektor i Capital su analizirali period od 2022. godine jer je tadašnja američka administracija te godine pooštrila sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.
Za razliku od državnih institucija, finansijski podaci pokazuju kako se u periodu od četiri godine lobiranje RS u SAD razvijalo od odbrane, do političke ofanzive uoči i nakon povratka Donalda Trumpa na čelo Bijele kuće, te kako su troškovi rasli u periodima različitih političkih kriza koje su se događale u BiH tokom ovog perioda.
– Ne postoji uspješno lobiranje bez uvjerljivih argumenata – objasnila je Ana Trišić-Babić, direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a.
Ona je u pisanoj izjavi Detektoru i Capitalu poručila i da bi tvrdnje da lobiranje samo po sebi donosi rezultat bilo potcjenjivanje i SAD-a i RS-a.
– Ono donosi pristup, ali ishod zavisi od snage slučaja koji iznosite – rekla je ona.
S njom se ne slaže politička analitičarka Tanja Topić iz Banje Luke, koja smatra da je uloženi novac godinama davao skromne ili nikakve rezultate za samu RS-u, ali da je ulaganje bilo prekretnica za pojedince sa liste sankcija.
– Ono što je definitivno bila ta neka prelomna tačka i što je donijelo određenu, vrlo značajnu korist, bilo je za sve one funkcionere, kompanije i članove porodica koji su se godinama nalazili na ‘crnoj listi’ SAD-a. Oni su politički i finansijski “prodisali” upravo zahvaljujući tim lobističkim aktivnostima – navela je Topić.

Hronologija trošenja: Gdje zapravo odlazi novac građana

Česta gostovanja Martina Lutza u Banjoj Luci od 2022. godine rezultat su pooštravanja američkih sankcija protiv Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika RS-a i njegovih najbližih saradnika u januaru iste godine, obrazloženim potezima koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum. Lutz i njegova kompanija samo su jedni u nizu lobista koje je zvanična Banja Luka angažirala u nadi da će srušiti američki diplomatski zid pred kojim su se našli.
Detalji unutar izvještaja koje su podnosili lobisti koje je angažovala RS pokazuju da su, pored milionskih ugovora, građani ovog bh. entiteta plaćali letove američkih lobista u Evropu, ručkove i kirije za stanove u Banjoj Luci, usluge vozača i pranja odjeće. Poređenja radi, u istom periodu za stambeno zbrinjavanje boračke populacije iz budžeta RS-a izdvojena su oko četiri miliona maraka, što je duplo manje od novca izdvojenog za lobiranje.
Tačnije, izvještaji pokazuju kako su za četiri godine vlasti u Republici Srpskoj potrošile 5.566 prosječnih plaća u ovom bosanskohercegovačkom entitetu, kako bi ojačale svoju poziciju pred američkom administracijom.
Ana Trišić-Babić, direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a, rekla je da taj entitet troši znatno manje od pojedinih malih evropskih država i NATO saveznica, poput Estonije, Letonije ili Slovenije.
– Ako se na to doda činjenica da su rezultati vidljivi, od deeskalacije narativa do formalnog ukidanja sankcija, onda je jasno da je kvalitetna argumentacija uvećala efekat svake uložene marke. Drugim riječima: cilj nije bio “potrošiti”, već dokazati. A dokazali smo – navela je Trišić-Babić.
Već u 2022. godini troškovi lobiranja RS-a u SAD-u porasli su za gotovo sedam puta u odnosu na godinu ranije. Razlika u lobističkim aktivnostima u ove dvije godine nije samo u povećanju budžeta, nego i u prelasku na direktnije metode komunikacije i češće sastanke sa konsultantima.
Izvještaji navode kako su lobisti tokom 2021. godine najviše radili na prosljeđivanju pisama tadašnje predsjednice RS-a Željke Cvijanović ka američkim senatorima, kao što je Marco Rubio, današnji državni sekretar SAD-a, koji je tada predstavljao Republikansku stranku u Senatu.
Već početkom 2022. godine fokus se sa prosljeđivanja pisama prebacuje na direktne razgovore. U julu je tako ostvaren kontakt sa Robin Brooks, direktoricom Odjela za ljudska prava i humanitarna pitanja pri State Departmentu, radi rasprave o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.
Brooks je novinarima Detektora i Capitala potvrdila kako se sa Željkom Cvijanović sastajala u tom periodu, ali da je ugovaranju sastanaka posredovao Bojan Vujić, tadašnji ambasador BiH u SAD-u. Navela je kako je tada za State Department bilo posebno važno da svi sastanci sa državnim i entitetskim zvaničnicima iz BiH budu organizovani putem ambasade ove zemlje.
– Razgovarale smo tada o aktuelnoj situaciji na Balkanu i u BiH, koju smo željeli bolje razumjeti zbog dešavanja u prethodnom periodu, jer smo razmišljali o tome kako prilagoditi svoju politiku za Zapadni Balkan, nakon promjena u prethodnoj administraciji. Ali sastanak je definitivno organiziran kroz zvanične kanale, posredstvom ambasadora – dodala je Brooks.
S tim naporima počinje i aktivnije trošenje novca, pa je od januara 2022. godine kompanija McGinnis Lochridge poslala Martina Lutza, partnera u toj firmi, na duži period u Banju Luku.
Također su intenzivirana i putovanja konsultanata McGinnis Lochridgea u ovaj grad.
Lokalni mediji ranije su izvještavali o saradnji koju su ova kompanija i vlasti RS-a uspostavljale godinama, ali ono što se nije znalo jeste na šta je tačno potrošen novac iz više ugovora potpisanih od 2022. godine.
Podaci otkrivaju da je McGinnis Lochridge u januaru 2022. iznajmila stan u Banjoj Luci, koji je u sklopu ugovora sa RS-a plaćan u prosjeku 2.000 dolara mjesečno.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS-a, prosječna mjesečna stanarina u centru ovog grada iznosila je oko 700 maraka.
Od februara 2022. do kraja novembra 2025. godine troškovi stanarine, režija i potrepština u Banjoj Luci za McGinnis Lochridge porasli su na više od 35 hiljada dolara. Naredne isplate upisivane su na račun Lutza, kroz 13 transakcija navedenih pod troškove života u inostranstvu.
Osim skupocjenog stanovanja, Lutz je u Banjoj Luci koristio i usluge privatnog vozača, kao i usluge vešeraja, nabavke COVID testova i održavanja stana.
Izvjesnom Damjanu Matiću, kojeg novinari nisu mogli identificirati, isplaćeno je 4.000 dolara za ove usluge, navodi se u izvještaju o trošenju para McGinnis Lochridgea.
Za skidanje sa liste američkih sankcija sad već bivšeg predsjednika entiteta i njegovih saradnika, građani Republike Srpske plaćali su i letove za lobiste i konsultante. Tako je za tri godine McGinnis Lochridge potrošio više od 83 hiljade dolara za različite letove, od čega više od polovine novca tokom 2025. godine.
FOTO: Detektor
Samo nekoliko mjeseci prije podnošenja izvještaja o ovim letovima, Donald Trump pobijedio je na ključnim izborima i postao predsjednik SAD-a.
Konsultant iz Washingtona Todd Prince, ekspert za FARA izvještaje, pojasnio je da u poslu lobista ne postoje popusti, te da lobisti neće odsjedati u AirBnB smještajima ili se voziti Uberom kako bi nekom uštedjeli novac.
– Oni su angažovani za nevjerovatno teške zadatke – da ubijede (američku) administraciju da pristane na promjenu granica u Evropi i da ukine sankcije, tako da je cijena morala biti visoka. Veličina RS-a tu ne igra ulogu, ne postoji “popust za male države” u lobiranju – kazao je novinarima Detektora i Capitala Prince.
On je ocijenio i da je faktor visoke cijene lobiranja činjenica da je za lobističke kompanije postojao i veliki reputacijski rizik ukoliko ostvare saradnju sa vlastima u Banjoj Luci i Dodikom, koji je u SAD-u smatran, kako je objasnio, “politički toksičnim”.
Upravo nakon Trumpove pobjede 2025. godine, napravljen je i najveći trošak, kada je Martinu Lutzu isplaćeno 12,5 hiljada dolara za troškove leta 10. oktobra, a još dva leta u godini prije toga građane su koštala više od deset hiljada dolara.
Iz izvještaja se ne vidi da li je sa Lutzom letio još neko ili je on putovao sam. Također se ne vide ni destinacije tih letova.
Komentirajući visoke troškove lobista u Banjoj Luci, Ana Trišić-Babić pojasnila je kako su to tehnički detalji svake ozbiljne saradnje sa inostranim partnerima.
– Potpuno je uobičajeno i u skladu sa dobrom poslovnom praksom da obezbijedite osnovnu logistiku koja uključuje smještaj, prevoz, radne uslove, a sve kako bi ljudi mogli profesionalno da obave posao. Gostoprimstvo nije privilegija, to je standard koji govori i o našem odnosu prema poslu i prema gostu – kazala je Trišić-Babić.
Izvještaji pokazuju da je McGinnis Lochridge za 178.475 dolara angažirala kompaniju Seerecon, za upoznavanje sa svakodnevnom politikom i monitoring lokalnih medija. Ova kompanija naknadu je primala do februara 2024., a inače riječ je o kompaniji Gordona Bardoša, analitičara poznatog po skandalu zbog kojeg je otpušten iz stabilizacijskih snaga u BiH.
Troškovi McGinnis Lochridgea u ime RS-a uključivali su i održavanje bihdaytonproject.com. Od marta 2022. do januara 2025. godine na troškove održavanja ove stranice, koja jednostrano izvještava o RS-u, potrošeno je nešto više od 800 dolara, a njena svrha je bila distribucija materijala o pravnim i političkim pitanjima relevantnim za BiH.
Detektor i Capital su pokušali da saznaju više o angažovanju McGinnis Lochridge, ali iz te kompanije nisu odgovorili na pitanja novinara do objave ove priče.
Osim kompanije McGinnis Lochridge, u lobiranju u ovom periodu učestvovalo je i Predstavništvo za saradnju, trgovinu i investicije RS-a u SAD-u.
Pored učešća na sastancima, poput onog sa Robin Brooks, njihovi izvještaji otkrivaju manje detalja, jer ne navode svoje pojedinačne troškove kao što su ručkovi, hoteli ili putovanja, iako su ih u ranijim godinama u sličnim izvještajima jasno razvrstavali.
Novinari su uvidom u izvještaje, utvrdili da je taj Ured, međutim, samo u januaru i februaru 2022. na kancelarijske troškove izdvojio oko 110 hiljada dolara, a do augusta 2023. godine taj iznos je povećan za dodatnih 314 hiljada dolara.
Ti troškovi u 2016. godini na primjer bili su gotovo 27 hiljada dolara.
FOTO: Detektor
Ovo predstavništvo u julu 2023. organiziralo je privatnu posjetu Capitol Hillu, središtu američkog Kongresa, za neimenovane posjetioce.
U izvještaju je navedeno kako su od 12. do 14. jula uspostavili kontakt sa Leah Stephenson, zaposlenicom u uredu kongresmena Roberta Aderholta, sa kojom je komunicirana posjeta. Izvještaj ne navodi ko je tačno, kao predstavnik RS-a, posjetio Capitol Hill u tom periodu, kao ni da li je i koliko to plaćeno.
Iz ureda kongresmena Aderholta, ali ni iz Predstavništva RS-a u SAD-u, nisu odgovorili na upit o ovoj posjeti Capitol Hillu.
Robin Brooks, iskusna diplomatkinja i stručnjakinja za vanjsku politiku koja je 20 godina radila u State Departmentu i nacionalnoj sigurnosti SAD-a u četiri različite američke administracije, pojasnila je novinarima kako je tokom karijere uvijek preferirala sastanke sa zvaničnim vlastima, a izbjegavala one koje organizuju lobisti.
– Rekla bih da lobisti mogu biti vektori korupcije i praktični putevi za pranje novca, što ne mora uvijek biti slučaj. Ali definitivno ne predstavljaju uvijek transparentan skup nacionalnih interesa – pojasnila je Brooks.
Ona je to obrazložila činjenicom da interesi lobista mogu biti pomiješani, jer zapravo lobisti u isto vrijeme mogu predstavljati jednu stranku, jednog pojedinca, jednu granu industrije, jednu kompaniju, ali u isto vrijeme i čak 15 različitih država, kompanija i stranaka.
Ana Trišić-Babić objasnila je da RS svoje sagovornike bira po uticaju, nadležnosti i, kako je rekla, stvarnoj mogućnosti da razumiju poziciju RS-a i sa predstavnicima tog entiteta urede zajednički interes.
– Cilj nam je mreža relevantnih sagovornika koji dijele ključne principe: poštovanje Dejtona, uvažavanje realnosti i spremnost na racionalnu saradnju – dodala je ona.
Analitičarka Topić ocjenjuje da se iz svih ovih lobističkih aktivnosti iskristalisala tri cilja, a to su ukidanje ureda visokog predstavnika, odlazak Christiana Schmidta sa čela ovog ureda i nezavisnost RS-a, u čemu ona vidi kontradiktornost s javnim nastupima entitetskih zvaničnika.
– To jeste jedna protivriječnost u odnosu na sam Dejtonski sporazum, u koji se zaklinje političko rukovodstvo RS-a. Rekla bih da su ovi ciljevi teško ostvarivi iz perspektive administracije SAD-a – dodala je Topić.
Konsultant Prince smatra da su ovi napori bili uspješni, s obzirom na činjenicu da je ukidanje sankcija, historijski gledano, jako težak zadatak.
– Sama činjenica da je Trumpova administracija pristala ukinuti sankcije, pored svih ostalih gorućih tema poput carina, Kine, Ukrajine i Irana, ukazuje na to da je lobistički napor bio uspješan – dodao je Prince.

Drugi Trumpov mandat: Lobistička ofanziva za ukidanje sankcija

Početak 2025. godine donio je novi zamah za lobiranje Republike Srpske u SAD-u, nakon što je Donald Trump ponovo preuzeo mjesto američkog predsjednika. Da su ove promjene prepoznate govore i rekordni budžeti iz RS-a za lobiranje, kao i angažovanje četiri različite firme za ove poslove.
Ukupna potrošnja porasla je na više od 2,7 miliona dolara u samo 15 mjeseci rada lobista.
Istovremeno, vlasti u Republici Srpskoj učestvovale su u stvaranju jedne od najvećih političkih kriza u BiH nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, nakon što je tadašnji predsjednik entiteta Milorad Dodik početkom 2025. prvostepeno osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
FOTO: Detektor
Osim McGinnis Lochridgea i vlastitog predstavništva, od januara 2025. godine Republika Srpska angažovala je još nekoliko lobističkih kompanija, čiji primarni zadatak je bio ukidanje sankcija Miloradu Dodiku, bivšem entitetskom predsjedniku, i Željki Cvijanović, članici Predsjedništva BiH, o čemu su lokalni mediji u BiH već izvještavali.
Krovni ugovor sklopljen je sa kompanijom Zell & Associates International Advocates LLC, koja je tokom ove godine postala primarni kanal za isplate podizvođačima. Ovoj kompaniji RS je u toj godini isplatio više od 1,24 miliona dolara, od čega je polovina novca isplaćena podizvođačima.
Prvi podizvođač kojeg su angažirali bila je izraelska kompanija Gilad Government Relations and Lobbying, Ltd, koja je ranije bila u središtu skandala u Izraelu i koja je u prvih šest mjeseci za konsultantske usluge prihodovala više od pola miliona dolara.
Izraelska kompanija nije odgovorila na upit novinara o njihovoj uključenosti u lobističke aktivnosti u ime RS-a.
Ana Trišić-Babić objasnila je da su lobisti birani kao ljudi koji korespondiraju sa vrijednostima i interesima RS-a, kao i da nisu samo predstavnici tog bh. entiteta pristupali svim lobistima, nego da su neki od njih kao partneri pristupali i njima, ne precizirajući o kome je riječ.
Pored posredničkih usluga i isplaćivanja novca drugim lobističkim kompanijama, Zell & Associates bavili su se i drugim aktivnostima, pa su u ime RS-a održavali sastanke, stvarali komunikacijske strategije i općenito savjetovali entitetske zvaničnike o daljim koracima. U te svrhe na raspolaganju su imali više od 590 hiljada dolara, otkrivaju izvještaji.
Ovaj period iskoristili su i kako bi stvorili određene informativne materijale, koje su širili putem različitih medija i društvenih mreža, a iako nije precizirano o kojim materijalima je riječ, navedeno je da su kreirani na engleskom i hebrejskom jeziku, vidi se u izvještajima.
Dodatnih 580 hiljada dolara RS je isplatila i američkoj kompaniji Stokes Strategies LLC, čiji je glavni fokus bio istraživanje i odnosi sa konzervativnim organizacijama, te organiziranje sastanaka sa američkim kongresmenima.
Izvještaji o trošenju para otkrivaju da se troškovi te kompanije većinom odnose na angažiranje vanjskih saradnika za potrebe istraživanja. Među njima je i skoro 58 hiljada dolara koje su uplatili Christine Czerjenewski iz kompanije Firefly Communications, koja se pozicionirala kao osoba sa vezama u konzervativnim krugovima.
Novinari nisu dobili odgovore iz Stokes Strategies i Firefly Communications, o aktivnostima koje su provodili.
Milioni uloženi u lobističke kampanje urodili su plodom krajem oktobra 2025. godine, kada su Dodiku i njegovim saradnicima ukinute sankcije američkog Ministarstva finansija, nakon što je američki State Department ocijenio da je Narodna skupština Republike Srpske povukla sporne odluke i zakone koji su prijetili stabilnosti BiH.
Komentirajući sankcije izrečene Dodiku i njegovim saradnicima, Ana Trišić-Babić referisala se na njih kao da su to sankcije izrečene RS-u, pojašnjavajući da su one bile “pokušaj nadgradnje apsurda koji živimo od Dejtona”. Smatra kako je to ambicija da se suspenduju izborna volja i demokratski legitimitet jednog naroda, u korist tuđih interesa i rješenja, te je najavila da će i nakon ukidanja sankcija nastaviti sa širenjem mreže partnera, ali i sa pravnom borbom.
– Ukidanje sankcija je važno, ali pravna satisfakcija i presedan su jednako važni: da se utvrdi nezakonitost, da se spriječe buduće zloupotrebe i da poruka bude jasna – demokratija i pravo ne mogu se srušiti proizvoljnim instrumentima golog pritiska – zaključila je Trišić-Babić.
Iz kompanije Zell & Associates, na koju je izdvojeno najviše novca u ovom periodu, nisu odgovorili na upite novinara.
Mjesec dana prije skidanja sa liste sankcija vlasti u RS-u su angažirale i novu lobističku kompaniju iz SAD-a, GS2 Law PLLC, kojoj su isplatili 150 hiljada dolara naknada za pravne usluge.
Prema njihovom FARA izvještaju, ova kompanija je zadužena za pravno istraživanje i pripremu tužbe “u vezi sa ranijim uvrštavanjem određenih građana i subjekata Republike Srpske na OFAC listu (sankcija)”, čime je RS nastavila svoje aktivnosti protiv odluke o uvođenju sankcija i tokom 2026. godine. U izvještaju se ne pružaju detalji o pomenutoj tužbi.
Na upit o trenutnom statusu ove tužbe, niti o daljim koracima, iz ove kompanije nisu odgovorili.
Dodik i Cvijanović pohvalili su se u februaru 2026. godine svojim sastancima sa kongresmenima Celeste Maloy i Blakeom Mooreom.
Izvještaji, međutim, pokazuju da je organizacija najmanje jednog sastanka sa ovim kongresmenima bila plaćena novcem građana.
Izvještaj kompanije Stokes Strategies otkriva kako je ova kompanija prijavila da su 4. aprila iste godine organizirali sastanke Dodika i Cvijanović upravo sa Maloy i Mooreom, pojašnjavajući da su to bili sastanci za upoznavanje dviju strana.
Pojašnjavajući februarske sastanke Dodik je na društvenoj mreži X naveo kako je kongresmenku Maloy pozvao u posjetu RS-u, kao i da je sa kongresmenom Mooreom pronašao “podudarne poglede na ključne političke teme”.
FOTO: Detektor
Kongresmeni koji su se sastali sa vlastima iz RS-a nisu odgovorili na upite novinara o ovim sastancima.
Ambasada SAD-a ogradila se u julu 2026. godine od lobista koje su angažovale vlasti RS-a. U objavi na društvenim mrežama Ambasada je navela da lobisti nisu zastupnici njihove administracije.
– Potvrđujemo da su netačne izjave privatnih lobista koji tvrde da predstavljaju administraciju predsjednika Trumpa. Politiku SAD-a prema BiH utvrđuju isključivo predsjednik i ovlašteni zvaničnici Vlade SAD-a – naveli su iz Ambasade SAD-a na društvenoj mreži X.

Skromniji lobistički napori državnih institucija, angažovali istu firmu kao RS

Dok je RS iz budžeta potrošila milione dolara na svoje lobističke aktivnosti u prethodne četiri godine, napori koji dolaze iz Federacije BiH bili su mnogo skromniji. Prema izvještajima podnesenim u FARA registar, interese Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine zastupale su dvije organizacije.
Prva, pod nazivom Bosnian American Alliance Inc. (BAA) od 28. aprila 2025. godine registrovana je kao agent Ministarstva za vanjske poslove BiH (MVP BiH).
Mediji su ranije izvijestili kako je došlo do problema sa finansiranjem ove organizacije, nakon što je dio novca za lobiranje koji su uplatile privatne kompanije u ime MVP-a BiH vraćen zbog sumnje na pranje novca. Izvještaji su kasnije navodili kako je Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu zbog ovog lobističkog ugovora, a sam ministar za vanjske poslove Elmedin Konaković u medijskim istupima potvrdio je kako je u slučaju lobističkog ugovora pozvan u Tužilaštvo, u svojstvu svjedoka. Ishod te istrage nije javno poznat, a Tužilaštvo nije odgovorilo na upit Detektora i Capitala.
Izvještaj sa FARA registra otkriva da su iz BAA naveli kako nikada nisu primili nikakve uplate ili finansijsku naknadu od MVP-a BiH, kao i da su sve njihove aktivnosti obavljene na volonterskoj osnovi, bez naknade, ili su u potpunosti finansirane iz vlastitih resursa organizacije.
Lobističke aktivnosti ove organizacije odvijale su se primarno u Washingtonu, kroz sastanke sa zvaničnicima američke vlade, uključujući State Department, Vijeće za nacionalnu sigurnost, kao i članove Kongresa.
Izvještaj o utrošku para navodi da je u periodu od aprila do augusta 2025. godine BAA isplatila ukupno 140 hiljada dolara američkoj firmi Continental Strategy LLC za usluge odnosa s vlastima SAD-a. Ova firma prijavila je kako je 10. oktobra 2025. primila dodatnih 35.000 dolara za konsultantske usluge. Prema izvještaju, glavni ciljevi ugovora sa ovom kompanijom bile su diskusije o regionalnim politikama BiH, organizovanje trgovinskih misija fokusiranih na rudarenje kritičnih minerala i tečni prirodni gas, te širenje saradnje i interoperabilnosti između BiH i SAD-a.
Osim interesa MVP-a BiH, Continental Strategy od početka 2026. počinju zastupati i interese Vlade RS-a, sa kojom su potpisali ugovor vrijedan 750 hiljada dolara. Tako je Continental prijavio kako su 26. februara 2026. primili 28.750 dolara od RS-a za konsultantske usluge. Umjesto energetike i regionalnih politika kao u slučaju zastupanja MVP-a BiH, lobisti Continental Strategyja su za Republiku Srpsku radili na ostvarivanju kontakata za razgovore o historiji regije, te diskusijama o trenutnoj političkoj klimi u regiji.
Na čelu Continentala nalazi se Carlos Trujillo, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa i ambasador čija lobistička kompanija zbog uspjeha koji ostvaruje svake godine bilježi sve više klijenata, navode američki mediji.
Iz BAA, niti iz Continentala, nisu odgovorili na upite novinara o njihovom angažmanu, kao ni iz MVP-a BiH o istrazi koju je Tužilaštvo BiH pokrenulo u vezi sa lobističkim aktivnostima.
Govoreći o znatno skromnijim naporima i problemima sa ugovorima u državnim institucijama, Tanja Topić ocijenila je da je na sceni bio “politički i lobistički amaterizam i diletantizam”, posebno kada je riječ o bošnjačkoj političkoj komponenti.
– Pokazalo se da se čak nisu znale ni procedure na koji način se to radi, već se uljuljkivalo u tradicionalnu podršku koja je ranije postojala za tu vrstu politike. Direktno ulaganje novčanih sredstava, na način na koji to radi RS, ovdje je daleko potisnuto i puno manje profesionalno – istaknula je Topić.
Prema njenom mišljenju, lobiranje BiH kao jedinstvene države ne postoji, jer ne postoji državna strategija vanjske politike, a “svaka etno-nacionalna komponenta lobira za svoje interese”.
– Ti interesi i ciljevi su dijametralno suprotni i međusobno se isključuju, tako da ne postoji jedinstvena strategija ni u lobiranju, ni u međunarodnim odnosima – zaključila je Topić.
Kompletno istraživanje Detektora i Capitala možete pronaći ovdje. 
]]> https://exyuvijesti.com/od-pranja-vesa-i-ruckova-u-rs-u-do-trumpovih-saradnika-kako-su-troseni-milioni-gradana-bih-na-lobiranje-u-sad-u/feed/ 0 Što otkrivaju milijunski ugovori Republike Srpske u Washingtonu i što kaže Ustav Bosne i Hercegovine? https://exyuvijesti.com/sto-otkrivaju-milijunski-ugovori-republike-srpske-u-washingtonu-i-sto-kaze-ustav-bosne-i-hercegovine/ https://exyuvijesti.com/sto-otkrivaju-milijunski-ugovori-republike-srpske-u-washingtonu-i-sto-kaze-ustav-bosne-i-hercegovine/#respond Fri, 24 Jul 2026 21:36:08 +0000 https://exyuvijesti.com/sto-otkrivaju-milijunski-ugovori-republike-srpske-u-washingtonu-i-sto-kaze-ustav-bosne-i-hercegovine/
Milijuni dolara koje je Republika Srpska godinama izdvajala za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama otvorili su pitanje ograničenja entitetskih nadležnosti u Bosni i Hercegovini.
Najnovija istraživanja Radio Slobodna Europa (RSE) pokazalo je da je Vlada Republike Srpske od 2015. godine izdvojila najmanje 8,3 milijuna američkih dolara za angažman lobističkih i odvjetničkih ureda u Washingtonu, a u posljednjem ugovoru s tvrtkom Dickens & Madson, vrijednom četiri milijuna dolara, kao krajnji cilj navodi se “neovisnost Republike Srpske od BiH”.
Podaci koje je RSE dobio dolaze iz baze podataka Ministarstva pravosuđa SAD-a, odnosno Registra stranih agenata (FARA), u koji svi subjekti koji zastupaju interese stranih vlada ili organizacija u SAD-u moraju prijaviti svoje aktivnosti.
Sama registracija ne znači da američke vlasti podržavaju ciljeve zbog kojih je netko angažiran, već predstavlja zakonsku obvezu transparentnog prijavljivanja lobističkih aktivnosti. Zahvaljujući ovoj javno dostupnoj dokumentaciji moguće je pratiti tko lobira, u čije ime, za koje ciljeve i za koji iznos.

Dugoročna strategija

Istraživanje Radija Slobodna Europa pokazuje da posljednji ugovor nije izoliran slučaj, već dio višegodišnje strategije Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema dostupnim podacima, vlasti ovog entiteta su u proteklom desetljeću angažirale ukupno 15 američkih lobističkih i odvjetničkih tvrtki, uključujući i vlastito predstavništvo registrirano za iste poslove.
Među angažiranim tvrtkama su Dickens & Madson, Zell & Associates International Advocates, RRB Strategies i CRB Global, a gotovo sve imaju veze s republikanskim političkim krugovima u Washingtonu.
Neki su ugovori ostali djelomično anonimni, pa stvarni iznos potrošenog novca vjerojatno premašuje javno dostupnih 8,3 milijuna dolara.
Posebnu pozornost izazvao je ugovor potpisan u rujnu 2025. s tvrtkom Dickens & Madson.
Kako prenosi RSE, u tom dokumentu izričito stoji da je “nezavisnost Republike Srpske od BiH naš krajnji cilj”, što je prvi javno dostupan ugovor u kojem se takva formulacija navodi bez diplomatskih i političkih ublažavanja.
Istodobno, istraživanja pokazuju da su politički ciljevi lobiranja bili mnogo širi od organiziranja susreta s američkim dužnosnicima.
Sporazumi predviđaju političke konzultacije, kontakte s Bijelom kućom, Kongresom i State Departmentom, medijske kampanje i kontinuirano zastupanje interesa Republike Srpske pred američkim institucijama.

Lobiranje nije sporno, ali cilj može biti

Angažiranje lobističkih tvrtki nije neuobičajena praksa. Države, pokrajine, federalne jedinice, pa čak i veliki gradovi diljem svijeta koriste usluge lobista kako bi privukli investicije, unaprijedili gospodarsku suradnju ili predstavili svoje stavove donositeljima odluka.
Zato nije ključno samo lobiranje, već ciljevi koji se njime žele postići.
Upravo tu počinje pravna dvojba. Može li entitet u Bosni i Hercegovini javnim novcem financirati međunarodnu kampanju čiji je krajnji cilj neovisnost od države čiji je sastavni dio?
Odgovor na to pitanje ne nalazi se u američkim propisima o lobiranju, nego prije svega u Ustavu Bosne i Hercegovine i odlukama njenog Ustavnog suda.

Što kaže Ustav Bosne i Hercegovine? Gdje prestaju ovlasti entiteta

Mnogo je važnije pitanje mogu li vlasti jednog entiteta koristiti javni novac za međunarodno zagovaranje ciljeva koji zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Odgovor na to pitanje nije jednoznačan, ali ga prije svega treba tražiti u Ustavu Bosne i Hercegovine.

Vanjska politika je nadležnost države

Ustav Bosne i Hercegovine, koji je sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma, u članku III jasno propisuje da je vanjska politika u isključivoj nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. To znači da međunarodno predstavljanje države, uspostavljanje diplomatskih odnosa i vođenje službene vanjske politike nisu u nadležnosti entiteta.
Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku zemlje, a Ministarstvo vanjskih poslova provodi odluke Predsjedništva putem diplomatsko-konzularne mreže i međunarodnih kontakata.
Istodobno, Ustav ostavlja prostor entitetima za ostvarivanje određenih međunarodnih odnosa u područjima za koja su nadležni, kao što su gospodarstvo, kultura, obrazovanje ili regionalna suradnja.
Međutim, ove aktivnosti ne mogu predstavljati zasebnu vanjsku politiku niti dovoditi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Upravo u toj razlici leži srž cijelog slučaja.

Što je odlučio Ustavni sud Bosne i Hercegovine?

Ustavni sud BiH već se izjasnio o pitanju lobiranja Republike Srpske.
Haris Silajdžić, tadašnji član Predsjedništva BiH, 2008. godine osporio je prvi ugovor između Republike Srpske i američke lobističke kuće, smatrajući da taj entitet preuzima poslove koji su, prema Ustavu, u isključivoj nadležnosti države.
Ustavni sud, međutim, nije prihvatio takvo tumačenje.
Kako podsjeća Radio Slobodna Europa, Sud je zaključio da aktivnosti Republike Srpske usmjerene na lobiranje za unapređenje vlastitih interesa ne predstavljaju vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine niti zadiranje u njezine isključive nadležnosti.
Ta se odluka u političkom prostoru često tumači kao potvrda da subjekti mogu slobodno provoditi međunarodne lobističke kampanje. No, pravnici upozoravaju da je riječ o puno užem tumačenju.
Naime, Ustavni sud nije odlučivao o ugovoru u kojem se kao cilj navodi samostalnost Republike Srpske.
Sud je razmatrao tadašnje lobističke aktivnosti koje su, kako stoji u obrazloženju presude, bile usmjerene na zastupanje interesa entiteta, a ne na promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Postavlja se pitanje može li se odluka iz 2008. automatski primijeniti na današnje ugovore.

Nova pravna dilema

Upravo tu dolazi do izražaja razlika između prošlih i sadašnjih okolnosti.
Ako je cilj lobiranja promicanje gospodarstva, investicija ili drugih interesa koji proizlaze iz nadležnosti entiteta, teško je govoriti o zadiranju u isključivu nadležnost države.
No, ako se u ugovoru kao krajnji cilj navodi samostalnost Republike Srpske, otvara se sasvim drugo ustavno-pravno pitanje.
Ustavom Bosne i Hercegovine nije predviđeno pravo entiteta na odcjepljenje niti mogućnost jednostrane promjene teritorijalnog ustrojstva države.
Prema sadašnjem ustavnom okviru, Republika Srpska, kao ni Federacija Bosne i Hercegovine, nema međunarodnopravni subjektivitet koji bi joj omogućio da samostalno odlučuje o svom međunarodnom statusu.
Zbog toga dio pravnih stručnjaka smatra da nije sporno samo pitanje lobiranja, već i pitanje mogu li se proračunskim novcem financirati aktivnosti čiji bi cilj bio postizanje nečega što Ustav BiH ne poznaje.
Upravo po ovom pitanju Ustavni sud Bosne i Hercegovine mogao bi se ponovno očitovati, budući da je pred njim pokrenut postupak osporavanja financiranja lobističkih aktivnosti usmjerenih na ciljeve za koje podnositelji tvrde da su u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Lobiranje u SAD-u nije sporno, ali politički cilj može biti

Američki sustav registracije stranih agenata (FARA) domaća javnost često pogrešno shvaća.
Registracija ugovora o lobiranju ne znači da američka administracija podržava političke ciljeve klijenta, niti predstavlja bilo kakvu međunarodnu provjeru tih ciljeva.
FARA je osnovana kako bi javnosti dala uvid u to tko zastupa interese stranih vlada, političkih organizacija ili drugih stranih principala pred američkim institucijama.
Svaki ugovor, iznos naknade i opis aktivnosti potrebno je prijaviti Ministarstvu pravosuđa SAD-a, što omogućuje transparentnost aktivnosti lobiranja.
Zahvaljujući ovoj zakonskoj obvezi, Radio Slobodna Europa došao je do dokumentacije koja pokazuje kako je Republika Srpska u proteklom desetljeću angažirala brojne lobističke kuće, uključujući i najnoviji ugovor u kojem se kao krajnji cilj navodi osamostaljenje Republike Srpske.
Drugim riječima, američki propisi reguliraju način na koji se lobira, ali ne procjenjuju jesu li politički ciljevi zbog kojih se lobira u skladu s ustavnim poretkom zemlje iz koje klijent dolazi.
Predmet spora nije pravo Republike Srpske da angažira lobiste, već pitanje može li se javnim novcem financirati lobiranje za politički cilj – neovisnost, što nije predviđeno Ustavom BiH.
To pitanje ostaje isključivo unutarnje pravno pitanje Bosne i Hercegovine.

Što je do sada postignuto?

Vlasti Republike Srpske već godinama tvrde da je angažman američkih lobista bio neophodan kako bi se glas tog entiteta čuo u Washingtonu, posebice nakon uvođenja sankcija pojedinim dužnosnicima i učestalih političkih kriza u BiH.
To, naravno, ne znači da lobiranje nije imalo učinka. Lobističke kuće mogu otvoriti vrata za sastanke, ostvariti kontakte i prenijeti političke poruke.
Ipak, donošenje odluka ostaje u nadležnosti američkih institucija koje svoju politiku kreiraju na temelju vlastitih procjena nacionalnih interesa.

Zašto država Bosna i Hercegovina slabo lobira?

Republika Srpska već godinama ulaže milijune u lobiranje u Washingtonu, dok Bosna i Hercegovina kao država nema razvijen sustav profesionalnog međunarodnog lobiranja niti dugoročnu strategiju zastupanja svojih interesa u Sjedinjenim Američkim Državama.
Vanjska politika često ovisi o unutarnjim političkim nesuglasicama, što otežava jedinstveno djelovanje države prema međunarodnim partnerima.
Takva situacija ostavlja prostor pojedinim političkim akterima da samostalno grade međunarodne kontakte i pokušavaju oblikovati percepciju Bosne i Hercegovine iz vlastitog političkog kuta.
]]> https://exyuvijesti.com/sto-otkrivaju-milijunski-ugovori-republike-srpske-u-washingtonu-i-sto-kaze-ustav-bosne-i-hercegovine/feed/ 0 Povratniku u Novo Goražde večeras su oduzete zastave sa ljiljanima https://exyuvijesti.com/povratniku-u-novo-gorazde-veceras-su-oduzete-zastave-sa-ljiljanima/ https://exyuvijesti.com/povratniku-u-novo-gorazde-veceras-su-oduzete-zastave-sa-ljiljanima/#respond Thu, 02 Jul 2026 12:37:04 +0000 https://exyuvijesti.com/povratniku-u-novo-gorazde-veceras-su-oduzete-zastave-sa-ljiljanima/
Mahiru Mirviću, povratniku u Novo Goražde (RS), policijski službenici MUP-a RS-a uručili su prekršajni nalog i privremeno oduzeli dvije zastave s ljiljanima nakon što su večeras oko 2.30 sati došli na njegovu kućnu adresu, dok je sa suprugom i petogodišnjim sinom pratio utakmicu nogometne reprezentacije BiH protiv SAD-a.
Mirviću je uručen prekršajni nalog u iznosu od 100 KM zbog, kako se navodi, prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru RS. Policija je tom prilikom privremeno oduzela dvije zastave s ljiljanima.
– Okrivljenik je narušavao javni red i mir na način da je na svojoj kući istaknuo državni simbol u obliku dvije zastave s ljiljanima, što je izazvalo uznemirenost građana – navedeno je u prekršajnom nalogu.
Prema zapisniku, zastave su dragovoljno predali policijskim službenicima, a Mirvić je potpisao da ne prihvaća odgovornost za prekršaj i zatražio da o slučaju odluči nadležni sud.
Uz prekršajni nalog izdana je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta u kojoj je navedeno da su oduzete dvije zastave s ljiljanima.
]]> https://exyuvijesti.com/povratniku-u-novo-gorazde-veceras-su-oduzete-zastave-sa-ljiljanima/feed/ 0 Draško Stanivuković: Spreman sam da se kandidujem za predsjednika RS, hoće me narod, ali ne želi dio opozicije https://exyuvijesti.com/drasko-stanivukovic-spreman-sam-da-se-kandidujem-za-predsjednika-rs-hoce-me-narod-ali-ne-zeli-dio-opozicije/ https://exyuvijesti.com/drasko-stanivukovic-spreman-sam-da-se-kandidujem-za-predsjednika-rs-hoce-me-narod-ali-ne-zeli-dio-opozicije/#respond Mon, 15 Jun 2026 12:47:17 +0000 https://exyuvijesti.com/drasko-stanivukovic-spreman-sam-da-se-kandidujem-za-predsjednika-rs-hoce-me-narod-ali-ne-zeli-dio-opozicije/
Predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” (PSS) i aktualni gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković osvrnuo se na burna događanja unutar opozicije u Republici Srpskoj proteklog tjedna i otvoreno najavio mogućnost kandidiranja za predsjednika RS-a.
– Ako ima mudrosti u oporbi i ako je to ono na čemu ja iskreno inzistiram, a nadam se da je primjetno, i ako postoji sloga, bila bi to dobitna odluka. Skoro svaki rezultat, svako istraživanje, a ne manje važan je i ovaj osjećaj u meni koji me prati kroz moju političku karijeru i doveo do ovog intervjua, doveo do drugog mandata gradonačelnika i do svega što radim, govori mi da osjećam puls naroda i da je sazrelo vrijeme za promjene u RS. Neki drugi i puno bolji ljudi trebaju biti ne samo u Palati RS-a, što je preduvjet za sve ostalo, nego i preuzeti odgovornost za institucije RS-a i upravljanje njima. Stoga sam spreman biti kandidat – jasan je Stanivuković.

Rejting u oporbi i unutarnja opstrukcija

Stanivuković ističe da ima daleko najveći rejting unutar oporbenog bloka, te da ga SNSD vidi kao najveću prijetnju. Smatra da je za promjenu vlasti, koja traje već dva desetljeća, potrebna ogromna energija kako bi se mobilizirao narod, što je već dokazao svojim dosadašnjim političkim pobjedama. Međutim, suočava se s paradoksom unutar same oporbe.
– Ankete govore da me želi narod, ali ne želi me dio oporbe. Postoji dio opozicije koji radi za neke druge interese, postoji treći dio koji radi za neke sebične interese, a postoji i četvrti dio koji je svega toga svjestan – rekao je Stanivuković za Istragu.
Iako je dobio podršku Predsjedništva SDS-a za ideju o potpunom ujedinjenju opozicije u jedan jak politički subjekt, proces na Glavnom odboru ove stranke donio je drugačiju dinamiku. Od ukupno 107 članova Glavnog odbora SDS-a, za ovu ideju glasala su njih 42, što predstavlja većinu prisutnih na toj sjednici, ali ne i apsolutnu većinu ukupnog članstva. Stanivuković kaže da prihvaća takvu odluku, ali da ga to neće pokolebati.
– Nažalost, ovo nije prvi put da sam izgubio u oporbi. Iz opozicije sam eliminiran 2024. godine kada su bili izbori u Banjoj Luci. Ali nisu mi bitni porazi u oporbi, bitnije su mi pobjede u narodu. S druge strane, kažem da sam dovoljno mlad, dovoljno lucidan, ali i dovoljno hrabar da donosim odluke koje nitko ne očekuje. Možda nitko ne očekuje da se kandidiram sam – kaže aktualni gradonačelnik Banje Luke.

Sve opcije su na stolu

Pokret “Sigurna Srpska” trenutno radi opsežno istraživanje javnog mnijenja, a Stanivuković tvrdi da taj pokret trenutno uživa podršku od 20 posto. Ističe kako u izbornu utrku ne ulazi rekreativno, već isključivo s ciljem pobjede, povlačeći paralelu sa svojom spremnošću u sportu i privatnom životu.
– Zapamtite, ono za što se odlučim bit će pobjednička priča. Stoga nikada ne ulazim u utrku samo da bih trčao. Čak ni da se natječu. Nije mi važno sudjelovati. Na ispite, kolokvije ili natjecanja nikad ne idem nespreman. Nikada ne idem na bitku ili utakmicu ako nisam dovoljno spreman – objašnjava Stanivuković, dodajući da jako cijeni ekipu ozbiljnih političkih imena koja se oko njega okupila u novom pokretu.
Na kraju vrlo samouvjereno zaključuje kako je konačna odluka o izlasku na Opće izbore praktički pred vratima:
– Potpuno sam blizu odluke da objavim svoju kandidaturu, vrlo blizu da objavim kandidaturu za predsjednika RS.
]]> https://exyuvijesti.com/drasko-stanivukovic-spreman-sam-da-se-kandidujem-za-predsjednika-rs-hoce-me-narod-ali-ne-zeli-dio-opozicije/feed/ 0 Daytonski sporazum se raspada, Europa ima samo šest mjeseci da spriječi kolaps u BiH https://exyuvijesti.com/daytonski-sporazum-se-raspada-europa-ima-samo-sest-mjeseci-da-sprijeci-kolaps-u-bih/ https://exyuvijesti.com/daytonski-sporazum-se-raspada-europa-ima-samo-sest-mjeseci-da-sprijeci-kolaps-u-bih/#respond Fri, 29 May 2026 08:54:37 +0000 https://exyuvijesti.com/daytonski-sporazum-se-raspada-europa-ima-samo-sest-mjeseci-da-sprijeci-kolaps-u-bih/
U analizi objavljenoj u Nacionalni interes ističe se da se najava visokog predstavnika Christiana Schmidta o njegovom povlačenju s dužnosti u Sarajevu i zapadnim središtima pogrešno tumači kao obično kadrovsko pitanje.
Prava kriza zapravo leži u nestanku političke kohezije koja je Uredu visokog predstavnika uopće davala ovlasti.
– Ono što (Ured visokog predstavnika) nije prevladao i što ne može prevladati je sporo raspadanje političke konfiguracije koja mu je davala ovlasti – navodi se.
Odbijanje Rusije da prizna legitimitet visokog predstavnika od 2021. svelo je upravljanje na format “sve minus Rusija”, što ozbiljno komplicira donošenje odluka o bilo kojem spornom pitanju.
S druge strane, nova američka administracija pod predsjednikom Donaldom Trumpom opisuje se kao prava nepoznanica. Na to upućuju zabrinjavajući signali poput ukidanja sankcija Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima, posjeta Donalda Trumpa mlađeg Banja Luci, te komercijalni interesi za projekte koji zahtijevaju suradnju s Republikom Srpskom. Stoga se dugogodišnja pretpostavka o bezuvjetnoj potpori Washingtona više ne može smatrati sigurnom.
– Ono što se sa sigurnošću može reći jeste da se pretpostavka o pouzdanoj američkoj podršci, koja je tri desetljeća osiguravala autoritet OHR-a, više ne može uzimati zdravo za gotovo – navodi se u analizi.
Nadolazeće glasovanje u Vijeću sigurnosti UN-a o produljenju mandata misije EUFOR Althea ističe se kao prekretnica koja će staviti na kušnju trajnost ovog sustava. Dok je rusko protivljenje sigurno, američko ponašanje ostaje potpuno nepredvidivo.
– Ako se Washington suzdrži, podrži veto ili postavi uvjete koje Europska unija ne može prihvatiti, multilateralni sigurnosni okvir efektivno prestaje, bez obzira što se nakon toga javno kaže – zaključuje se.
Europska unija se stoga suočava s izborom koji je godinama izbjegavala. Mora ili odmah pripremiti teren za nastavak misije EUFOR-a isključivo pod nadležnošću Europskog vijeća ili prihvatiti rizik da cijeli sigurnosni paket propadne u kratkom roku bez ikakve alternative. Analiza jasno ističe da izbor nije između opstanka ili zatvaranja OHR-a, već između upravljane tranzicije koju oblikuje Europa i neupravljanog kolapsa kojem ona samo nijemo svjedoči.

Četiri stupa upravljane tranzicije

Da bi prijelaz bio uspješan, njegovi dijelovi moraju napredovati istovremeno. Prvi dio te tranzicije zahtijeva reorganizaciju pravne strukture. Postojeći program 5+2, koji je zamišljen kao jednostavna lista uvjeta za zatvaranje OHR-a, treba pretvoriti u prijelazni okvir u procesu europskih integracija. To znači da se otvorena politička pitanja moraju transformirati u tehničke zahtjeve kroz poglavlja pristupnih pregovora s Europskom unijom. Prema ovom planu, pitanje državne imovine bilo bi premješteno u poglavlje 23 koje se bavi pravosuđem i temeljnim pravima, fiskalna održivost u poglavlje 17 o ekonomskoj politici, dok bi se arbitraža za Brčko rješavala kroz poglavlje 24 o pravdi, slobodi i sigurnosti.
– Ova pretvorba pretvara zatvaranje iz jedne političke odluke, koju trenutna konfiguracija ne može proizvesti, u niz tehničkih migracija kojima je pristupna arhitektura dizajnirana da upravlja – stoji u analizi.
Drugi dio uključuje stvaranje zamjenskog mehanizma za provedbu odluka umjesto dosadašnjih bonskih ovlasti. U analizi se izričito upozorava da se te ovlasti ne smiju jednostavno prenijeti na Ustavni sud BiH, jer je ta institucija već pod stalnim napadima i opstrukcijama iz Republike Srpske, pa bi je takav korak dodatno oslabio i kompromitirao. Rješenje se vidi u višeslojnom pristupu gdje bi se stroga uvjetovanost u procesu europskih integracija koristila za svakodnevna pitanja, srednji stupanj kršenja bi se rješavao kroz postojeće ciljane sankcije Europske unije za Zapadni Balkan na prijedlog posebnog predstavnika EU, dok bi same bonske ovlasti ostale u pasivnom stanju na Vijeću za provedbu mira i mogle bi se aktivirati isključivo donošenjem odluke supervećine.
Treći segment odnosi se na sigurnosnu dimenziju i zahtijeva od Bruxellesa da preduhitri moguće blokade. Prijenos mandata EUFOR-a pod okrilje Europskog vijeća mora biti izveden kao unaprijed smišljen korak u okviru planirane tranzicije, a ne kao panična reakcija na ruski veto u Ujedinjenim narodima.
– Djelovanje u iščekivanju izgleda kao strategija u Bruxellesu i snaga u Banjoj Luci. Akcija u reakciji izgleda kao kolaps na oba mjesta. Europsko vijeće trebalo bi odobriti migraciju unaprijed prije glasovanja u studenom, čineći rusko stajalište nevažnim, a ne odlučujućim – piše Nacionalni interes.
Četvrti, najteži i ujedno najvažniji dio tranzicije je postizanje novog političkog dogovora kroz ustavnu reformu, bez koje bi svi drugi napori bili ništa drugo nego skele oko potpuno prazne zgrade.
U analizi se predlaže povratak na minimalne, potrebne elemente iz nekadašnjeg Travanjskog paketa iz 2006., koji bi osigurali temeljnu funkcionalnost države bez stalnog vanjskog nadzora. To podrazumijeva stabilnije Vijeće ministara, otklanjanje blokada pri donošenju rutinskih odluka u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, te potpuno jasne odluke o obrani i državnoj imovini.
S obzirom na to da će sudbina ovih reformi ovisiti o novoj vladi koja će se formirati nakon izbora u listopadu 2026. godine, u tekstu se sugerira da je Christiana Schmidta potrebno zadržati na mjestu visokog predstavnika do kraja izbornog procesa, umjesto da se forsira izbor njegovog nasljednika u duboko podijeljenom Vijeću za provedbu mira.
Je li moguća ustavna promjena?
Naposljetku, u tekstu se daje iskrena i nimalo ugodna ocjena situacije u kojoj se konstatuje da trenutna politika Bosne i Hercegovine ne nudi pouzdane partnere za duboke ustavne promjene. Zato će za konačni uspjeh biti potrebna ili generacijska smjena među političkim liderima ili snažan, uvjetujući trenutak u procesu europskih integracija kada perspektiva članstva postane toliko stvarna da domaćim opstrukcionistima izbije adute iz ruku.
Iako se te promjene ne mogu umjetno izazvati, Europska unija se može i mora pripremiti za njih tako što će odmah izgraditi prva tri stupa ove tranzicije kako bi cjelokupna arhitektura bila spremna kada se stvore politički uvjeti za četvrti stup.
Analiza u časopisu The National Interest završava ozbiljnim upozorenjem da se Bosna i Hercegovina vraća u središte pozornosti isključivo zbog slabljenja globalnog poretka koji godinama kontrolira unutarnju nestabilnost.
– Bosna opet postaje ključna, ne zato što se tu nešto popravilo, nego zato što se oko nje ruši globalna konfiguracija koja je sadržavala njenu nefunkcionalnost. Schmidtov post nije to uzrokovao. Ona je to otkrila. Ono što ćemo učiniti u idućih šest mjeseci odredit će hoće li 30 godina nesavršenog mira postati temelj za nešto trajno ili uvod u nešto na čemu smo svi cijeli život radili da spriječimo – zaključuje se.
Autor analize, R. Bruce Hitchner, profesor je međunarodnih odnosa na Sveučilištu Tufts, direktor studija mira i pravde te osnivač i predsjedavajući Projekta Daytonskog mirovnog sporazuma. Bio je suvoditelj međunarodnog pregovaračkog tima koji je vodio paket amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine iz travnja 2006. (poznatiji kao „Aprilski paket“). Bio je gostujući istraživač na All Souls Collegeu u Oxfordu (2010.), stipendist “Laurance S. Rockefeller” u Centru za ljudske vrijednosti na Sveučilištu Princeton (od 2002. do 2003.) i gostujući član (dodatni suradnik) na Churchill Collegeu u Cambridgeu (od 1994. do 1995.).
]]> https://exyuvijesti.com/daytonski-sporazum-se-raspada-europa-ima-samo-sest-mjeseci-da-sprijeci-kolaps-u-bih/feed/ 0 Opasne namjere Banja Luke: Sveobuhvatni napad na OHR u režiji vlasti i opozicije RS otvara vrata novoj krizi https://exyuvijesti.com/opasne-namjere-banja-luke-sveobuhvatni-napad-na-ohr-u-reziji-vlasti-i-opozicije-rs-otvara-vrata-novoj-krizi/ https://exyuvijesti.com/opasne-namjere-banja-luke-sveobuhvatni-napad-na-ohr-u-reziji-vlasti-i-opozicije-rs-otvara-vrata-novoj-krizi/#respond Tue, 26 May 2026 15:11:48 +0000 https://exyuvijesti.com/opasne-namjere-banja-luke-sveobuhvatni-napad-na-ohr-u-reziji-vlasti-i-opozicije-rs-otvara-vrata-novoj-krizi/
Narodna skupština Republike Srpske razmatrala je i na današnjoj sjednici usvojila Deklaraciju o zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH, koja predstavlja novi u nizu koordiniranih napada vlasti iz Banje Luke na međunarodnu zajednicu i ključne mehanizme Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U tekstu deklaracije, koji je predložio predsjednik Sabora Nenad Stevandić, iznijet je niz opasnih tvrdnji kojima se dovodi u pitanje legitimitet institucije visokog predstavnika i bonske vlasti.
Unatoč jasnoj i nezamjenjivoj ulozi OHR-a u očuvanju mira i stabilnosti, ovaj dokument nastoji delegitimizirati model međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini populističkim ocjenama da nalikuje metodama kolonijalne uprave i da je u izravnoj suprotnosti sa suverenitetom Bosne i Hercegovine.
Posebno zabrinjava činjenica da se dokumentom otvoreno prijeti korištenjem svih pravnih i političkih sredstava protiv imenovanja novog visokog predstavnika, što u političkom kontekstu BiH izravno implicira nove blokade državnih institucija i narušavanje stabilnosti zemlje.
Predlagač deklaracije Nenad Stevandić otvoreno je poručio da je za entitet RS jedina prihvatljiva opcija potpuno zatvaranje OHR-a ili u krajnjem slučaju ostanak tog ureda ali bez bonskih ovlasti i s jasno ograničenim mandatom.
Stevandić je u svom izlaganju ponovno javno demonstrirao politiku ucjenjivanja prema državnoj razini vlasti, upitavši zašto bi predstavnici iz Republike Srpske uopće sudjelovali u formiranju i radu institucija BiH ako postoji netko tko može odlučivati ​​u njihovo ime.
Dodatni razlog za zabrinutost unutar probosanskog bloka je činjenica da su vladajuća koalicija i opozicija u Republici Srpskoj postigle puni konsenzus o ovom pitanju, s obzirom da su u tekst deklaracije uvršteni amandmani SDS-a i PDP-a, čime je politički faktor sa sjedištem u Banjoj Luci još jednom pokazao apsolutno jedinstvo kada je u pitanju rušenje daytonskih mehanizama zaštite države.
Ova inicijativa u entitetskom parlamentu dolazi u vrijeme velikih previranja unutar međunarodne zajednice i najavljene promjene na čelu OHR-a.
Nakon ostavke Christiana Schmidta, čiji su mandat pratile brojne kontroverze, početkom lipnja očekuje se imenovanje njegova nasljednika.
Schmidt je u izjavi medijima potvrdio da je ostavku podnio pod velikim pritiskom Washingtona, izrazivši nezadovoljstvo ovakvim razvojem događaja i ustvrdivši da američka administracija očito nije shvatila da je njegova uloga u rješavanju pitanja državne imovine konstruktivna.
]]> https://exyuvijesti.com/opasne-namjere-banja-luke-sveobuhvatni-napad-na-ohr-u-reziji-vlasti-i-opozicije-rs-otvara-vrata-novoj-krizi/feed/ 0 Christian Schmidt otkrio zašto odlazi i tko stoji iza pritiska! https://exyuvijesti.com/christian-schmidt-otkrio-zasto-odlazi-i-tko-stoji-iza-pritiska/ https://exyuvijesti.com/christian-schmidt-otkrio-zasto-odlazi-i-tko-stoji-iza-pritiska/#respond Thu, 21 May 2026 08:00:33 +0000 https://exyuvijesti.com/christian-schmidt-otkrio-zasto-odlazi-i-tko-stoji-iza-pritiska/
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini u odlasku Christian Schmidt potvrđuje da odluku o odlasku s te pozicije nije donio preko noći.
– Nije da sam se jedno jutro probudio i pomislio da sada mogu završiti svoj posao ovdje – kaže Schmidt u intervjuu za Deutsche Welle.
Bosanskohercegovački i njemački mediji već mjesecima pišu, pozivajući se na neimenovane izvore, da se Schmidtovu mandatu bliži kraj mandata u Bosni i Hercegovini.
Schmidt nije želio odgovoriti na pitanje o mogućim pritiscima na njega, ali je rekao da nije dostupan u trenutnim političkim okolnostima.
– Svi osjećamo da se politička situacija u svijetu jako promijenila, postala je vrlo nestabilna – rekao je Schmidt, napomenuvši da s njim u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira u BiH sjede Amerikanci, Europljani, Japanci, Turci i Britanci.
– Trebam podršku svih – rekao je Schmidt.
Schmidt je dodao da je promjena političkog pristupa BiH već na sceni, te potvrdio da o tome ne postoji konsenzus u međunarodnoj zajednici.
– Želimo li nastaviti s Daytonom ili slijediti druge pristupe? Koja je uloga međunarodne zajednice? O tome postoje različita mišljenja. Moram se moći osloniti na konsenzus unutar međunarodne zajednice. Želim sačuvati taj konsenzus, koliko god to paradoksalno zvučalo. Vjerujem da se može sačuvati samo ako moram učiniti korak koji nikako nisam želio: povući se sam i otvoriti put drugima – kaže Schmidt.
Schmidt ističe da posao u Bosni i Hercegovini nije završen i da se mora nastaviti.
U BiH se, prema njegovim riječima, suočavamo s ključnim pitanjem, a to je da li u zemlji postoji dovoljno političke volje za europske integracije ili postoje jače destruktivne snage koje žele uništiti zemlju i njenu budućnost.
– Svi moraju shvatiti da ako se stvari na Balkanu raspadaju, to nije umirujući znak – rekao je Schmidt i poručio da u tome računa na međunarodnu zajednicu, a da Europljani i Amerikanci u ključnom trenutku kažu: “Ne, sada zajedno djelujemo za Europu”.
U kontekstu destruktivnih snaga, Schmidt je spomenuo predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, navodeći da su mu ukinute sve sankcije.
– Angažirao je lobističku firmu da se bori za tri stvari: da omogući otcjepljenje, odnosno osamostaljenje Republike Srpske, da poništi sudske presude protiv njega i da ja odem. U to je uložio mnogo novca – kaže Christian Schmidt u razgovoru za DW.
Schmidt, koji je rekao da želi biti posljednji visoki predstavnik, odbio je govoriti o svom mogućem nasljedniku na toj dužnosti, ali je rekao sljedeće:
– Mogu samo reći da svi koji ovdje dolaze moraju znati da je ovo balansiranje između nemoguće misije i malih koraka naprijed.
]]> https://exyuvijesti.com/christian-schmidt-otkrio-zasto-odlazi-i-tko-stoji-iza-pritiska/feed/ 0 Ramiz Salkić: Pravosuđe je dalo krila separatizmu i mržnji prema Bošnjacima! https://exyuvijesti.com/ramiz-salkic-pravosude-je-dalo-krila-separatizmu-i-mrznji-prema-bosnjacima/ https://exyuvijesti.com/ramiz-salkic-pravosude-je-dalo-krila-separatizmu-i-mrznji-prema-bosnjacima/#respond Wed, 20 May 2026 10:58:49 +0000 https://exyuvijesti.com/ramiz-salkic-pravosude-je-dalo-krila-separatizmu-i-mrznji-prema-bosnjacima/
Javne izjave dužnosnika entiteta Republika Srpska, a posebice posljednje izjave državnog ministra financija Srđana Amidžića, ponovno su podigle političke tenzije u Bosni i Hercegovini.
Ovom prilikom obratio se Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini RS.
Salkić tvrdi da ponašanje i retorika ministra Amidžića imaju duboke ideološke korijene, čiji je krajnji cilj slabljenje države i narušavanje opstanka bošnjačkog naroda.

Ideološki kontinuitet i ciljanje naroda

Salkić je u svom reagiranju naglasio da je riječ o planiranoj akciji koja se oslanja na politike iz prošlosti.
– Srđan Amidžić nije običan mrzitelj Bošnjaka, Muslimana i Bosne i Hercegovine. On je jedan od sljedbenika ideologije koja nastavlja dehumanizaciju Bošnjaka s ciljem opravdanja svakog budućeg djelovanja protiv Bošnjaka i Bosne i Hercegovine – kazao je Salkić.

“Mirnodopske metode” umjesto ratne histerije

Nadalje, Salkić je u svom reagovanju odbacio tezu da su teške riječi proizvod trenutne političke krize ili afekta, kazavši da je riječ o osmišljenom mehanizmu etiketiranja države i naroda.
– Njegova izjava nije dio histerije ili implicitne reakcije, već planske i sustavne akcije usmjerene na označavanje Bosne i Hercegovine i Bošnjaka kao problema. Sljedbenici ideologije počinitelja udruženog zločinačkog poduhvata i genocida nad Bošnjacima nastavljaju dehumanizacijom Bošnjaka mirnodopskim metodama napadati na Bosnu i Hercegovinu, prava i egzistenciju Bošnjaka – kazao je Salkić.

Pravosuđe nekažnjivo potiče separatizam

Kao ključnog krivca za eskalaciju ovakve retorike i političkih poteza Salkić vidi ne samo političare iz RS-a, već prije svega državne pravosudne institucije koje ne reagiraju na kršenje zakona.
– Osjećaj nekažnjivosti koji su pravosudne institucije izgradile kod onih koji zagovaraju rušenje ustavnog poretka, šire vjersku i nacionalnu mržnju uz ideološku netoleranciju prema Bosni i Hercegovini i Bošnjacima, glavni je poticaj za daljnje separatističke aktivnosti i širenje vjerske i nacionalne mržnje – naveo je Salkić.
]]> https://exyuvijesti.com/ramiz-salkic-pravosude-je-dalo-krila-separatizmu-i-mrznji-prema-bosnjacima/feed/ 0 Nebojša Vukanović ozvaničio kandidaturu za člana Predsjedništva BiH i najavio podršku SDS-u https://exyuvijesti.com/nebojsa-vukanovic-ozvanicio-kandidaturu-za-clana-predsjednistva-bih-i-najavio-podrsku-sds-u/ https://exyuvijesti.com/nebojsa-vukanovic-ozvanicio-kandidaturu-za-clana-predsjednistva-bih-i-najavio-podrsku-sds-u/#respond Mon, 18 May 2026 13:54:43 +0000 https://exyuvijesti.com/nebojsa-vukanovic-ozvanicio-kandidaturu-za-clana-predsjednistva-bih-i-najavio-podrsku-sds-u/
Vukanović je na konferenciji za novinare predstavio ključne korake svoje političke organizacije, istaknuvši da je Lista za pravdu i red prva politička stranka koja je Centralnom izbornom povjerenstvu (SIP) BiH predala potrebne potpise podrške.
– U samo pet dana prikupili smo šest tisuća potpisa. Imamo svu potrebnu dokumentaciju i spremni smo za izbornu utrku – kazao je Vukanović.
Govoreći o rasporedu snaga unutar oporbenog bloka, Vukanović je najavio da njegova stranka neće imati svog kandidata za predsjednika Republike Srpske. Umjesto toga službeno će podržati Branka Blanušu, kandidata Srpske demokratske stranke (SDS) za to mjesto.
Čelnik Liste za pravdu i red istaknuo je važnost zajedničkog nastupa protiv aktualne vlasti, istaknuvši kako na predstojećim izborima očekuje potpuno jedinstvo u oporbenim redovima.
]]> https://exyuvijesti.com/nebojsa-vukanovic-ozvanicio-kandidaturu-za-clana-predsjednistva-bih-i-najavio-podrsku-sds-u/feed/ 0 Zašto Federacija BiH nema registar stvarnih vlasnika pravnih osoba: “Dodik može, a mi ne možemo?” https://exyuvijesti.com/zasto-federacija-bih-nema-registar-stvarnih-vlasnika-pravnih-osoba-dodik-moze-a-mi-ne-mozemo/ https://exyuvijesti.com/zasto-federacija-bih-nema-registar-stvarnih-vlasnika-pravnih-osoba-dodik-moze-a-mi-ne-mozemo/#respond Mon, 11 May 2026 10:46:48 +0000 https://exyuvijesti.com/zasto-federacija-bih-nema-registar-stvarnih-vlasnika-pravnih-osoba-dodik-moze-a-mi-ne-mozemo/
Zašto Federacija Bosne i Hercegovine nema registar stvarnih vlasnika pravnih osoba? Zašto Republika Srpska to može, a Federacija ne može, pitanje je koje postavlja Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH.
– Jedan od razloga zašto idemo na sivu listu MONEYVAL-a je činjenica da Vlada FBiH nije uspostavila registar stvarnih vlasnika. To je uradio entitet RS, ali ne i FBiH. Zašto? To je legitimno pitanje. Znači li to da u FBiH postoje neki posebni interesi, lobiji, pravi vlasnici, koji žele ostati skriveni od očiju javnosti?
Transparentno gospodarstvo nije luksuz. To je temelj povjerenja, ulaganja i borbe protiv korupcije. Danas često imamo situaciju da iza pojedinih tvrtki formalno stoje „papirnati“ vlasnici, dok se pravi vlasnici kriju kroz složene strukture, povezane osobe ili tvrtke registrirane u drugim državama. Takvo okruženje pogoduje pranju novca, korupciji, utaji poreza i nelojalnoj konkurenciji.
Dakle, ne možemo biti u EU, niti možemo računati na sredstva iz Plana rasta. Jedino do čega nas vodi je siva lista MONEYVAL-a. Cijenu toga plaćaju građani, gospodarstvenici, društvo, gospodarstvo, svi (od dodatnih transakcijskih troškova preko izostanka investicija do reputacijskog rizika).
Građani imaju pravo znati tko stoji iza velikih poslovnih sustava, javne nabave i financijskih tokova koji utječu na ekonomiju društva. Manje skrivenih interesa. Više transparentnosti. Više slobodnog tržišta i konkurencije.
Zato sam danas uputio hitan zahtjev da Ministarstvo pravde FBiH formira i objavi ovaj registar – do kraja ovog mjeseca. Ove ću aktivnosti i dalje pratiti kroz Odbor za gospodarsku i financijsku politiku.
U prilogu dostavljam kako to izgleda u praksi: Entitet RS na primjeru obitelji Dodik. Javno, transparentno! Ako je to moguće učiniti u RS-u, ne vidim niti jedan razlog zašto FBiH izbjegava navedeno. Ističem da je Agencija za bankarstvo FBiH krajem 2024. godine utvrdila Smjernice za utvrđivanje stvarnog vlasnika – kaže Čavalić.
]]> https://exyuvijesti.com/zasto-federacija-bih-nema-registar-stvarnih-vlasnika-pravnih-osoba-dodik-moze-a-mi-ne-mozemo/feed/ 0