Sanel Kajan, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, objavio je dramatičan apel na društvenim mrežama, a nakon što je za sada nepoznata osoba bacila svinjsku glavu na mezarje Liska harem u Mostaru!

– Užas koji proživljavaju obitelji pokopanih u haremu Liska došao je do granica nepodnošljivosti. I niko da nas zaštiti!

Pozivam Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona da hitno reagira, provede temeljitu istragu i pronađe počinitelja ili počinitelje ovog gnusnog zločina.

Oni godinama žive nad nama. Desetljećima! – izjavio je Kajan, te dodao:

– Na nišanima naših očeva, braće i sestara ispisuju fašističke simbole. Ruše nišane! Vozila parkiraju uz grobove. Psi se izvode da vrše nuždu u haremu. Nedavno su postavljeni betonski križevi na mjestima gdje nitko nije pokopan – bez imena i prezimena, tik uz grobove naših očeva, braće i sestara.

A danas – svinjska glava!

Do kada?! – pita Kajan.

Pita što se još treba dogoditi da nadležni konačno reagiraju?

– Što se treba dogoditi da se harem Liska zaštiti, da se zaustavi njegovo skrnavljenje i da obitelji pokopanih konačno nađu mir i tišinu?

Tražimo samo ono što bi se u svakom civiliziranom društvu trebalo podrazumijevati – zaštitu mrtvih i mir njihovih obitelji – napisao je Kajan.

Iz MUP-a HNK potvrđeno je da je jutros u 9.30 sati Policijskoj upravi Mostar prijavljeno da je pored centralnog spomenika u parku Liska “pronađen dio glave životinje”.

Policija je izašla na mjesto događaja i osigurala ga, a pod nadzorom postupajućeg tužioca izvršen je uviđaj.

Zbog ovog incidenta iznenada je prekinuto današnje zakazano obilježavanje 34. godišnjice formiranja Prve mostarske brigade “Slavna” u haremu Liska.

Jedinstvena organizacija boraca Mostar najavila je niz događaja planiranih za obilježavanje ove obljetnice.

Sanel Kajan, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, objavio je dramatičan apel na društvenim mrežama, a nakon što je za sada nepoznata osoba bacila svinjsku glavu na mezarje Liska harem u Mostaru!

– Užas koji proživljavaju obitelji pokopanih u haremu Liska došao je do granica nepodnošljivosti. I niko da nas zaštiti!

Pozivam Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona da hitno reagira, provede temeljitu istragu i pronađe počinitelja ili počinitelje ovog gnusnog zločina.

Oni godinama žive nad nama. Desetljećima! – izjavio je Kajan, te dodao:

– Na nišanima naših očeva, braće i sestara ispisuju fašističke simbole. Ruše nišane! Vozila parkiraju uz grobove. Psi se izvode da vrše nuždu u haremu. Nedavno su postavljeni betonski križevi na mjestima gdje nitko nije pokopan – bez imena i prezimena, tik uz grobove naših očeva, braće i sestara.

A danas – svinjska glava!

Do kada?! – pita Kajan.

Pita što se još treba dogoditi da nadležni konačno reagiraju?

– Što se treba dogoditi da se harem Liska zaštiti, da se zaustavi njegovo skrnavljenje i da obitelji pokopanih konačno nađu mir i tišinu?

Tražimo samo ono što bi se u svakom civiliziranom društvu trebalo podrazumijevati – zaštitu mrtvih i mir njihovih obitelji – napisao je Kajan.

Iz MUP-a HNK potvrđeno je da je jutros u 9.30 sati Policijskoj upravi Mostar prijavljeno da je pored centralnog spomenika u parku Liska “pronađen dio glave životinje”.

Policija je izašla na mjesto događaja i osigurala ga, a pod nadzorom postupajućeg tužioca izvršen je uviđaj.

Zbog ovog incidenta iznenada je prekinuto današnje zakazano obilježavanje 34. godišnjice formiranja Prve mostarske brigade “Slavna” u haremu Liska.

Jedinstvena organizacija boraca Mostar najavila je niz događaja planiranih za obilježavanje ove obljetnice.

JP Vodovod doo Mostar PJ2, povodom opetovanih javnih istupa federalnog zastupnika Sanela Kajana u vezi s analizom vode u Mostaru, smatra svojom dužnošću obratiti se javnosti u cilju točnog, potpunog i istinitog informiranja građana, navode u priopćenju.

– Zastupnik Sanel Kajan se u svojim javnim istupima više puta poziva na odgovor Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, pokušavajući stvoriti dojam da se pitka voda u Gradu Mostaru ne analizira. Međutim, takve izjave su netočne i predstavljaju krivo tumačenje činjenica, o čemu je javnost već bila obaviještena – naveli su i dodali:

– Zavod za javno zdravstvo HNK nije institucija koja prati i kontrolira zdravstvenu ispravnost vode za piće za JP Vodovod Mostar i Grad Mostar, što je već više puta rečeno. Monitoring i analizu vode za piće za područje Grada Mostara provodi Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, kao nadležna i stručno ovlaštena ustanova.

JP Vodovod Mostar, kako dodaju, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH redovito provodi kontrolu i analizu kvalitete vode sukladno važećim zakonima i zdravstvenim propisima. Na tjednoj bazi, ističu, provodi se uzorkovanje i mikrobiološka analiza vode, što je zakonska obveza.

– Osim redovitih analiza, najmanje jednom godišnje provode se i proširena kemijska ispitivanja, uključujući analize na teške metale i pesticide.

Dodatne specijalizirane kemijske analize izvode se na nekoliko lokacija:

• izvor vode Bošnjaci,

• vrapci,

• Salakovac,

• Riznica.

Analize koje su provedene u svibnju 2025. godine obuhvatile su ispitivanja na prisutnost cijanida, kadmija, olova, kroma, bakra, žive, arsena, željeza, mangana, cinka, nikla, kao i organoklornih pesticida – istakli su iz mostarskog Vodovoda.

Rezultati analize pokazali su, kako navode, da u uzorcima vode s navedenih lokacija nisu pronađene štetne tvari u koncentracijama koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi, te da su sve izmjerene vrijednosti u skladu s propisanim zdravstvenim standardima.

– Svi nalazi su potpisani i ovjereni od strane ovlaštenih stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Ističemo da Grad Mostar, kao sredina bez teške industrije, ima kvalitetne i sigurne izvore vode, dok je vodoopskrbni sustav pod stalnim stručnim nadzorom. Sve provedene analize potvrđuju da građani Mostara koriste zdravstveno ispravnu vodu za piće.

JP Vodovod doo Mostar nastavlja djelovati transparentno, odgovorno i profesionalno, vodeći računa o zaštiti javnog zdravlja i interesima svih korisnika. Rezultati analiza kakvoće vode redovito se objavljuju i dostupni su javnosti putem službene stranice Vodovoda PJ2, kao i svim građanima koji zatraže uvid u dokumentaciju – istaknuli su.

Pozivaju da se u javnost ne iznose neprovjerene i neargumentirane informacije koje mogu izazvati nepotrebnu zabrinutost građana.

– Smatramo da ovakve javne tvrdnje predstavljaju pokušaj manipulacije činjenicama u svrhu političke promocije i stvaranja pogrešne slike u javnosti. Umjesto objektivnog i odgovornog informiranja, svjedoci smo iznošenja pretpostavki i neprovjerenih tvrdnji koje ne doprinose interesima građana, već stvaraju dezinformacije i nepotrebnu paniku.

I ubuduće očekujemo profesionalan, odgovoran i objektivan odnos prema informiranju javnosti, posebice kada su u pitanju pitanja zdravlja građana.

U prilogu dostavljamo rezultati analize vodu na teške metale i pesticide, kao i najnoviji nalaz mikrobiološke analize vode – istaknuli su.

Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) od 2022. godine neće vršiti monitoring vode s Mostarskih vrela, odgovor je koji je Sanel Kajan (DF), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, dobio iz ovog zavoda.

Naime, Kajan je Zavodu postavio pitanje o kvaliteti vode za piće u Mostaru, Konjicu, Jablanici, Čapljini, Prozoru i Stocu.

Prema odgovoru Zavoda za javno zdravstvo HAN-a, ova ustanova od 2022. godine neće vršiti monitoring pitke vode s izvorišta Bošnjaci, Radobolja, Studenac, Salakovac i Blagaj, koja su od iznimne važnosti za opskrbu pitkom vodom građana Mostara.

Kao razlog navedeno je neispunjavanje uvjeta propisanih pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, odnosno uvjeta koji se odnose na akreditaciju laboratorijskih metoda.

U odgovoru stoji da Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH radi analize iz ovih izvora, ali odgovor koji bi to potvrdio i dao detaljnije obrazloženje na postavljena pitanja nije stigao.

Kajan upozorava da ova informacija otvara ključno pitanje: tko kontrolira vodu koju građani Mostara svakodnevno piju, koliko često, u kojoj mjeri i s kojim rezultatima?

– Moja su pitanja postavljena zbog javnog zdravlja. Pitao sam da li se redovno analiziraju izvorišta Bošnjaci, Radobolja, Studenac, Salakovac, Blagaj…; da li se ispituje prisutnost teških metala, arsena, nitrata, sulfida, pesticida, trifluoroctene kiseline, mangana, bakra, cinka, da li se vrši mikrobiološka kontrola, uključujući i fekalno zagađenje, da li su evidentirana odstupanja u zadnjih pet godina, da li su rezultati javno dostupni, da li postoji koordinacija između federalne, kantonalne razine i javnih vodoprivrednih poduzeća – rekao je Kajan.

Posebno je, kako ističe, tražio odgovor na pitanje postoji li znanstveno utemeljena veza između kvalitete vode za piće, mogućeg fekalnog zagađenja i povećanog broja oboljelih od karcinoma, posebice raka debelog crijeva u HNK.

Iz Instituta HNK u odgovoru navode da trenutno ne postoji specifična lokalna epidemiološka studija koja bi potvrdila direktnu uzročno-posljedičnu vezu između mikrobioloških parametara vode i pojave raka debelog crijeva. Ujedno, iz Zavoda ističu da fekalno onečišćenje vode predstavlja potencijalni zdravstveni rizik te da se svako odstupanje mora ozbiljno tretirati.

– Prema ovom odgovoru, Mostar je bez lokalnog monitoringa ključnih izvora iz 2022. godine, od Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) HNK. Zavod navodi tehnička, kadrovska i materijalna ograničenja, nedostatak specijalizirane opreme i stručnog kadra. Iako Institut radi određena ispitivanja za Konjic i Jablanicu, priznaje da trenutno nema opremu za analizu svih specifičnih parametara propisanih zakonom. Ovo je zabrinjavajuće stanje – rekao je Kajan.

Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava činjenica da još uvijek nema odgovora na ista pitanja koja su poslana na više relevantnih adresa u Mostaru, HNK i Federaciji BiH.

– Dok Zavod iskreno kaže što može, a što ne može, ostale nadležne institucije šute. Ta šutnja ostavlja prostora za zabrinutost, nejasnoće i opravdanu sumnju građana da nemaju potpunu informaciju o kvaliteti vode koju piju – ističe Kajan.

Dodaje da ova tema ne smije ostati zatvorena u ladicama institucija.

– Građani imaju pravo znati što piju. Imaju pravo na redovite, javno dostupne i sveobuhvatne analize vode. Imaju pravo na sustav koji ne reagira tek kad se problem pojavi, nego ga sprječava – rekao je Kajan.

Najavio je da će i dalje inzistirati na jasnim odgovorima svih nadležnih institucija, kao i da zavodima i nadležnim službama budu osigurani oprema, kadrovi i uvjeti za kvalitetnu zaštitu javnog zdravlja.

Proteklog vikenda u Prozoru se dogodio sigurnosni incident koji izaziva zabrinutost građana, navodi se Lug-Prozor.info.

Prema dostupnim informacijama, povratnik bošnjačke nacionalnosti napadnut je u subotu na kružnom toku u Prozoru, dok je bio u automobilu sa suprugom i djetetom.

Kako se navodi, četiri osobe su mu prepriječile put, nakon čega je uslijedio fizički napad. Trojica napadača bila su maskirana, dok je jedan bio bez maske.

Kao mogući razlog napada spominje se majica sa grbovima FK Velež Mostar koju je napadač imao na sebi.

Posebno zabrinjavajuća okolnost ovog događaja je činjenica da su se u vozilu nalazili njegova supruga i dijete s poteškoćama u razvoju.

Kako se navodi, supruga je pretrpjela veliki stres, dok je dijete dodatno traumatizirano ovim nasilnim činom.

Na navedeno je reagirao Sanel Kajan, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

– Iako je policija bila obaviještena, javnost o ovom događaju nije obaviještena putem medija.

Zbog toga sam putem službi Parlamenta uputio službeni dopis MUP-u HNK u kojem tražim hitnu identifikaciju, hapšenje i procesuiranje napadača, kao i osiguranje zaštite napadaču i njegovoj obitelji, kao i svim Bošnjacima Prozora.

Nitko ne smije biti meta napada zbog klupskih obilježja ili nacionalne pripadnosti, pogotovo ne pred djetetom. Očekujem brzu reakciju nadležnih tijela i obavještavanje javnosti o ishodu istrage – napisao je Kajan.

Kantonalne vlade dužne su formirati urede za borbu protiv korupcije, a ta je obveza proizašla iz Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije koja se odnosi na sve razine vlasti. No, još uvijek postoje kantoni, poput Hercegovačko-neretvanskog, koji nisu formirali ovaj ured, a godinama ga obećavaju građanima.

Federalni zastupnik Sanel Kajan upitao je Vladu HNK zašto još nije uspostavljen ured za borbu protiv korupcije.

– Napominjemo da Ured za suzbijanje korupcije Hrvatskog državnog arhiva još uvijek nije ustrojen iz razloga što je, između ostalog, potrebno preciznije definirati predložena rješenja u Uredbi o osnivanju Ureda za suzbijanje korupcije, a postupak za donošenje Uredbe je u fazi izrade. Do uspostave ureda funkcionira Radno tijelo za borbu protiv korupcije koje je naknadnim izmjenama i dopunama imenovala Vlada HNK 2016. godine – stoji u odgovoru iz Vlade HNK, točnije Sekretarijata Vlade.

Uredi za borbu protiv korupcije formirani su u Sarajevskom, Unsko-sanskom, Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu, dok vlade Posavskog, Bosansko-podrinjskog, Srednjobosanskog i Kantona 10 imaju tim za suzbijanje korupcije. Zapadnohercegovački kanton ima Povjerenstvo za suzbijanje korupcije.

Uredi su ovlašteni za prikupljanje i analizu podataka, pregled imovine, nadzor nad javnom nabavom i postupanje po prijavama nepravilnosti.

– Mislim da se treba zapitati šta je sa uredom za borbu protiv korupcije HNK, iako za to postoje ljudi koji su plaćeni, pogotovo oni koji rade u institucijama HNK, mislim i na zastupnike u Skupštini HNK. Borba protiv korupcije ne smije biti mrtvo slovo na papiru. I naravno, uputio sam zvanična pitanja Vladi HNK tražeći odgovore na ključne nejasnoće oko neuspostavljanja tog ureda. Problem je što Vlada HNK, kabinet premijerke (Marije Buhač) ima vrlo čudan odnos prema javnosti i novinarima. Uglavnom se ignoriraju pitanja novinara i javnosti – govori za Faktor Kajan i dodaje:

– Spominju se i famozna četiri milijuna KM potrebnih za rad ureda, tražim pojašnjenje izjave premijera Buhača o neprihvatljivim financijskim zahtjevima međunarodne zajednice. Riskiramo li europski novac zbog nepostojanja tog ureda, prijeti li kantonu i državi gubitak milijuna eura iz fonda Europske unije. U odgovoru koji sam dobio stoji da je ured “u izradi”.

Odgovor mu je, kaže, stigao iz Stručne službe Vlade HNK.

– Kabinet predsjednika Vlade HNK ponovno šuti i pravi se da to nije problem. Pozivam zastupnike u Skupštini HNK, ministre u Vladi HNK da pitaju kantonalnog premijera zašto HNK godinama nema ured za borbu protiv korupcije koji se svaki put najavljuje. Izborna je godina i opet će kantonalni premijer izaći i reći: “Mi smo spremni za borbu protiv korupcije. Mi smo 100 posto na putu zakonitosti, odgovornosti, obećavamo biračima da će jedan od prioriteta biti uspostavljanje ureda za borbu protiv korupcije…”, a na to čekamo najmanje 10 godina. Cijelo desetljeće se vrti ista priča i ništa konkretno – rekao je Kajan.

U mnogim gradovima u Federaciji, s toplijim vremenom, pojavile su se i zmije, pa se postavlja pitanje koje su institucije nadležne za nabavu i distribuciju seruma protiv zmijskog otrova. Ima li dovoljno seruma u sezoni proljeće/ljeto? Ova pitanja je federalni zastupnik Sanel Kajan postavio Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.

– Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH ne vrši centraliziranu nabavu niti skladištenje seruma protiv zmijskog otrova, već je nabava i upravljanje zalihama u nadležnosti zdravstvenih ustanova. Zavod ne raspolaže objedinjenim podacima o ukupnim zalihama na razini Federacije BiH, niti može dati preciznu procjenu njihove dostatnosti za sve kantone u sezoni proljeće/ljeto 2026. godine. Međutim, dostupnost seruma u praksi ovisi o pravovremenom planiranju i nabavi na razini zdravstvenih ustanova, kao i o dostupnosti lijeka na tržištu – navodi se u odgovoru Zavoda predstavniku. Kajan.

Dodaju da Zavod redovno obavještava kantonalne zavode za javno zdravstvo i zdravstvene ustanove o dostupnosti seruma i mogućnostima nabave (uključujući podatke o dobavljačima, proizvođačima i uvjetima nabave).

– Upućuje zdravstvene ustanove da izravno komuniciraju s ovlaštenim dobavljačima kako bi se na vrijeme osigurale potrebne količine. Prati stanje na tržištu i razmjenjuje informacije s relevantnim partnerima. Posebno ističemo da je dostupnost ovog lijeka dodatno otežana zbog ograničenog broja proizvođača i povremenih poremećaja u opskrbi na međunarodnom tržištu. U ovom segmentu Zavod ima koordinirajuću i savjetodavnu ulogu, dok su nabavka i financiranje u nadležnosti zdravstvenih ustanova i nadležnih kantonalnih organa – naveli su.

Kažu da ne postoji jedinstvena centralna evidencija obuhvata seruma na razini FBiH zbog decentraliziranog sustava nabave i distribucije.

– Dostupnost seruma protiv zmijskog otrova u FBiH prvenstveno ovisi o pravovremenom planiranju i nabavi zdravstvenih ustanova, kao i o dostupnosti lijeka na međunarodnom tržištu. Dodatni izazov u osiguravanju adekvatne terapije je činjenica da nisu svi dostupni antiotrovi primjenjivi za područje Balkana, budući da je njihova učinkovitost uvjetovana specifičnostima zmijskog otrovnog sustava i vrste zmija prisutnih na određenim geografskim područjima. Stoga je potrebno osigurati opskrbu serumom čija je učinkovitost potvrđena za vrste zmija otrovnica karakteristične za naše područje – kažu u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

Razgovarali smo i sa Sanelom Kajanom, zastupnikom u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

– Prije svake sezone zmija postavim ovo pitanje jer živim u Mostaru, najtoplijem gradu u Bosni i Hercegovini. Sada je druga polovica travnja i zmije su ovdje vidljive već danima, iako živim u samom centru grada Mostara. Od susjeda, prijatelja, svako malo čujem da su vidjeli zmije. I ne radi se o nekakvim vodenim zmijama, nego o onim što ih zovemo kamenjarima, opasnim, otrovnim vrstama zmija.

Proteklih godina svjedoci smo ugriza zmija i ljudi koji planinare, ili su s obitelji odlazili na obližnja izletišta, posebice u južnom dijelu zemlje. Kao izabrani predstavnik u ovom dijelu države Bosne i Hercegovine osjetio sam potrebu i obavezu da pitam nadležne što je sa preventivom, serumom protiv ujeda zmija, jer smo svjedoci da to jednostavno ne djeluje – kazao nam je Kajan.

Kaže da je ovo drugi ili treći put da dobija sličan odgovor Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

– Oni praktično prebacuju odgovornost na nivo kantona, a onda kantoni na nivo općina i gradova. A sve se vrti u krugu neodgovornosti, neprofesionalnosti i na kraju vrlo nekorektnog odnosa prema stanovnicima ove zemlje. Očito je da ni kantoni ni gradovi ne rade ništa konkretnije po ovom pitanju. Dolazi još toplije vrijeme, ljudi šetaju prirodom, planski, idu po selima, ali nitko nema informaciju što učiniti u slučaju ugriza zmije, kakva je procedura. Sustav mora raditi svoje, a ovdje je zakazao, prebacuju odgovornost s jednih na druge, a trpe građani – rekao je Kajan.

U mostarskom naselju Ortiješ danas je uklonjen mural posvećen ratnom zločincu Slobodanu Praljku, ali je ponovo osvanuo.

Mostar danas izvijestio je da je uklanjanje murala proteklo bez većih incidenata, a o tome je izvijestio i federalni zastupnik Sanel Kajan.

– Mnogi kažu da se ne može protiv zacementiranog “sustava”. Danas sam dokazao suprotno. Mural ratnog zločinca je uklonjen, institucije su pokrenute, podnesene su kaznene prijave. Vjerovao sam u istinu i pravdu i kad je bilo teško.

Ako ste uporni i voljni raditi, promjene su moguće. Ovo je moja pobjeda, ali i pobjeda svih nas koji želimo pravednije društvo. Pogledajte kako se stvari mijenjaju kada pojedinac odluči ne šutjeti – objavio je Kajan na svom Facebook profilu.

Međutim, kako je najavio Bljesaka prije nego što je Kajan progovorio, boja kojom je oslikan mural počela je blijedjeti, a prijašnji sadržaj, odnosno lik zločinca Praljka, ponovno je postao vidljiv. Ubrzo nakon toga, mural je ponovno oslikan.

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Sanel Kajan uputio je službena zastupnička pitanja u vezi sramnih događaja u Mostaru i naselju Ortiješ od jučerašnjeg dana, kada je okupljena grupa spriječila uklanjanje murala ratnog zločinca Slobodana Praljka.

– Neću šutjeti (kao što mnogi šute) dok se otvoreno krše zakoni države Bosne i Hercegovine, a pravna država kapitulira pred grupom izgrednika! Konkretne odgovore zatražio sam od MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, JP Komunalno Mostar, Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara – kazao je Kajan u izjavi.

Dodaje da je policija kapitulirala.

– Zašto MUP HNK nije identificirao i uhapsio one koji su spriječili službenu radnju i omogućili radnicima uklanjanje murala? Tko je donio odluku da se policija povuče pred “šačicom izgrednika” – upitao je.

Kada su u pitanju javne funkcije, upitao je kako je moguće da je na čelu gradske tvrtke još uvijek osoba koja je javno veličala ratnog zločinca.

Osvrnuo se i na grafite mržnje.

– Tražim evidenciju svih lokacija u Mostaru gdje se promiču fašističke, nacističke i ustaške ideologije. Privatno vlasništvo ne može biti izgovor za kršenje zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja zločinaca!

Moja poruka je jasna: član 145a Kaznenog zakona BiH propisuje kaznu zatvora od najmanje tri godine za veličanje osuđenih ratnih zločinaca. To se odnosi na sve – i one na ulici i one u foteljama – istaknuo je.

Dodao je da je jučer, ovim povodom, podnio kaznene prijave Tužiteljstvu Federacije BiH i Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine.

– Ako želimo graditi europski Mostar, u našem javnom prostoru ne smije biti mjesta mračnim ideologijama. Red i zakon moraju biti isti za sve!

Odgovore koje dobijem objavit ću. Borba za civilizacijske vrijednosti se nastavlja!

Objavio je i dopis upućen na navedene adrese, službeno, preko Sabora:

Parlament FBiH

Zastupnički dom

Predmet: Zagovaranje je važno

Na temelju članka 11. i 116. Poslovnika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a u okviru obnašanja svoje zastupničke dužnosti, upućujem sljedeća zastupnička pitanja nadležnim institucijama i tražim konkretne, jasne i na zakonu utemeljene odgovore.

Ostaje li izvršna direktorica JP Komunalno Mostar Jadranka Senkić i dalje kod svojih riječi javno izrečenih u prosincu 2020. godine: “Dragi građani grada Mostara… hrabro kao što je bio naš general Slobodan Praljak. A što se tiče dr. Kordića, on nas u svemu ovome gura naprijed!”?

Kako osoba koja je javno podržala osuđenog ratnog zločinca može obnašati javnu funkciju i biti na čelu gradskog javnog poduzeća?

Zašto naredba za uklanjanje murala ratnih zločinaca u naselju Ortiješ nije izvršena odmah po njenom primitku? Tko je “držao nalog u ladici” i tko je obavijestio “grupu građana” o točnom datumu uklanjanja (petak, 10.04.2026., ujutro)?

Kada će JP Komunalno ukloniti predmetni mural, kao i sve ostale murale ratnih zločinaca i grafita mržnje i poziva na nasilje na području Grada Mostara?

Koji su konkretni razlozi nepoštivanja naloženih mjera na već utvrđenim lokacijama?

Koliko je tehnički potrebno vremena za uklanjanje murala i što je konkretna prepreka da se taj proces završi u roku od 24 ili 48 sati od izdavanja naloga?

Zašto policija nije identificirala i privela osobe koje su se aktivno protivile uklanjanju murala osuđenog ratnog zločinca s javne površine, 04.10.2026. u naselju Ortiješ, Mostar?

Na temelju koje sigurnosne procjene je MUP HNK dozvolio grupi izgrednika da spriječe izvršenje službene radnje i prisile policijske snage na povlačenje bez izvršenja zadatka?

Da li je MUP HNK pokrenuo istražne radnje povodom osnovane sumnje u “curenje” informacija iz nadležnih službi, s obzirom da je “grupa građana” imala preciznu informaciju o datumu akcije?

Koje su konkretno mjere poduzete protiv osoba koje su počinile prekršaj iz članka 145.a Kaznenog zakona BiH (izmjene i dopune o zabrani veličanja ratnih zločinaca) u konkretnom slučaju iz Ortiješa 04.10.2026. godina?

Na temelju kojeg zakonskog akta ili interne procedure se odugovlači postupak uklanjanja nezakonitih sadržaja koji veličaju ratne zločince (poput murala Slobodana Praljka)?

Da li je Služba izvršila kompletan obilazak teritorija Grada Mostara u cilju snimanja svih grafita i murala koji šire govor mržnje i veličaju fašističke, nacističke ili ustaške ideologije i koliko je takvih murala i grafita evidentirala?

Ukoliko se predmetni sadržaj nalazi u privatnim prostorima, je li Služba službeno obavijestila nadležna pravosudna tijela i zatražila pomoć policije (pomoć u provođenju zakona)?

Jeste li, po službenoj dužnosti, ove slučajeve prijavili Tužiteljstvu BiH zbog prekršaja iz članka 145.a Kaznenog zakona BiH? Ako ne, zašto? Ako je tako, tražim broj predmeta i datum podnošenja prijave.

S obzirom na postojanje murala ratnog zločinca Praljka u naselju Podhum (šifra 5118/1 ko Mostar II) i pored zgrade „Europrofil“ doo (šifra 2622 ko Rodoč), pozivam Vas da o postojanju kaznenog djela, bez obzira na vrstu vlasništva objekta, odmah obavijestite FUP/SIPA/Tužiteljstvo.

Kazneni zakon Bosne i Hercegovine je nedvosmislen: država ne smije odustati od veličanja ratnih zločinaca. Člankom 145.a Kaznenog zakona BiH propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine za onoga tko veliča osobu koja je pravomoćno osuđena za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Ova se odredba izravno odnosi i na dužnosnike u državnim institucijama.

Događaji u Ortiješu od 10. travnja 2026. godine, gdje je “grupa građana” spriječila uklanjanje murala Slobodanu Praljku, predstavljaju izravan udar na integritet institucija. Činjenica da je grupa imala interne informacije ukazuje na sabotažu i kazneno djelo u nadležnim službama.

Naglašavam da je Slobodan Praljak pravomoćno osuđen pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu. Čin samoubojstva ne poništava presudu; trajno je evidentiran kao ratni zločinac. Opravdanja o “privatnom vlasništvu” pravno su neutemeljena kada je u pitanju javna promocija ratnih zločina. Pravna država ne smije kapitulirati pred skupinom prosvjednika. Tražim hitnu istragu, utvrđivanje odgovornih i uklanjanje svih simbola mržnje sa ulica Mostara.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Sanel Kajan uputio je danas službenu inicijativu za hitno sazivanje sjednice Komisije za sigurnost zbog dramatičnog pogoršanja sigurnosne situacije na području Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).

Inicijativa dolazi kao izravna reakcija na niz koordiniranih napada huliganskih skupina na civile i putnike u Stocu, Mostaru i Čapljini, koji su u proteklom razdoblju izazvali opravdani strah i uznemirenost javnosti.

Kajan u svojoj inicijativi, pozivajući se na članove 11. i 116. Poslovnika, zahtijeva hitno očitovanje nadležnih institucija uz obavezno prisustvo rukovodstva Federalne uprave policije (FUP) i Ministarstva unutarnjih poslova HNK.

– Posljednjih mjeseci svjedoci smo niza brutalnih napada koji su ozbiljno uzdrmali osjećaj sigurnosti građana u južnom dijelu Federacije Bosne i Hercegovine. Incidenti koji uključuju presretanje automobila na magistralnim prometnicama, fizičke napade na povratnike u Stocu, te organizirane nerede u Mostaru i Čapljini, više se ne mogu tretirati kao izolirani slučajevi huliganizma – navodi se u obrazloženju inicijative.

Zastupnik Kajan je u dokumentu naveo četiri ključna razloga za hitnu reakciju:

1. Gađanje civila i povratnika: Cilj napada je zastrašivanje određenih skupina stanovništva.

2. Prijetnja slobodi kretanja: presretanje vozila na javnim cestama izravno krši osnovna ljudska prava.

3. Nedostatak adekvatnog odgovora: Blaga kaznena politika i procesuiranje napadača isključivo putem prekršajnih prijava potiču daljnje nasilje.

4. Veličanje ratnih zločinaca: Istaknuta je nedopustivost murala i grafita mržnje na javnim i privatnim površinama.

Kajan predlaže da Komisija za sigurnost donese konkretne zaključke koji uključuju:

Dostavljanje detaljnog izvještaja o svim nerazjašnjenim napadima u HNK u posljednjih 12 mjeseci.

Uvođenje mješovitih patrola FUP-a i MUP-a HNK na kritičnim putnim pravcima.

Stroža kvalifikacija djela: Predlaže se tužiteljima da ove događaje tretiraju kao kaznena djela izazivanja nacionalne netrpeljivosti i ugrožavanja sigurnosti, a ne kao obično narušavanje javnog reda i mira.

– Sigurnost ne smije biti talac političke inertnosti ili neučinkovitosti policijskih struktura. Parlament Federacije BiH mora pokazati da jug zemlje nije prepušten sam sebi i da su institucije sposobne zaštititi svakog građanina ma gdje se nalazio – zaključuje Kajan u pismu.