Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini oglasilo se priopćenjem povodom židovskog blagdana Pesaha, napominjući da tijekom ovog praznika židovske obitelji diljem svijeta otvaraju Hagadu i čitaju istu drevnu priču o putu iz ropstva u slobodu.

U publikaciji su se osvrnuli na Sarajevsku Hagadu i istakli da ona ima svoje, posebno putovanje koje treba ispričati.

– Nastao u srednjovjekovnoj Barceloni oko 1350., putovao je sa Židovima u egzil kada su protjerani iz Španjolske 1492. Preživio je inkviziciju, prešao granice i na kraju našao dom u Sarajevu, gdje ga je kupio Zemaljski muzej 1894. Godine 1941., tijekom nacističke okupacije, njemački časnik došao ga je zaplijeniti. Ravnatelj muzeja Jozo Petrović i kustos Derviš Korkut riskirali su sve kako bi knjiga ostala tajna – stoji u objavi na X.

Dalje navode da je Hagada bila sakrivena u seoskoj džamiji na Bjelašnici, među Kur’anima i da je preživjela rat.

– Pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je ponovo pokušana zapljena Hagade, djelatnici muzeja ponovno su intervenirali da je spase. Sarajevska Hagada preživjela je inkviziciju, holokaust i najdužu opsadu grada u modernoj povijesti. Na svakom koraku spašavala ju je široka zajednica koja je nadilazila vjerski ili etnički identitet. To je 700 godina star dokaz kako izgleda solidarnost – naveli su.

U tjednima koji su prethodili ovoj Pashi, ta je poruka stigla do Washingtona.

– Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković pridružili su se 24. ožujka članovima Kongresa SAD-a, Senata i diplomatske zajednice na Pashalnom kongresnom sederu na Capitol Hillu, posvećenom Sarajevskoj hagadi i vrijednostima koje ona nosi kroz sedam stoljeća – stoji u priopćenju Veleposlanstva SAD-a na X.

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović govorio je na Capitol Hillu u Washingtonu povodom predstavljanja Sarajevske hagade.

U svom govoru je istakao da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj se susreću različite kulture i vjere.

– Naša država je uvijek bila most. U glavnom gradu Sarajevu na malom prostoru nalaze se džamije, crkve i sinagoge. Za nas je to bogatstvo. Manipulacija vjerskim narativima, poticanje antisemitizma i islamofobije suprotni su biti Bosne i Hercegovine – ustvrdio je, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Bećirović je rekao da pojedini zlonamjerni političari i lobisti pokušavaju plasirati lažnu tezu o “sukobu civilizacija” u Bosni i Hercegovini.

– To je notorna neistina. Raznolikost je naše bogatstvo. Suradnja je naš izbor – istaknuo je Bećirović i naglasio:

– Sarajevska Hagada preživjela je inkviziciju. Preživjela je nacizam. Hagada je preživjela Drugi svjetski rat, kada su je bosanski muslimani, riskirajući vlastite živote, spasili od nacista. Preživjela je velikosrpsku opsadu Sarajeva 1990-ih, kada su je spasili hrabri radnici Zemaljskog muzeja BiH, dok je grad bio pod granatiranjem.

U svom govoru, predsjedatelj Predsjedništva BiH je istaknuo da se trideset godina nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu i počinjenog genocida nad Bošnjacima, ponovno suočavamo sa zločinačkom propagandom.

– Poseban cilj brutalne propagande devedesetih godina prošlog stoljeća bio je demonizirati i kompromitirati Bošnjake u očima Sjedinjenih Američkih Država i Zapada. Ne zaboravimo, upravo je zastrašujuća politička i medijska kampanja bila uvod u jedini genocid u Europi nakon Drugog svjetskog rata – genocid nad Bošnjacima. Opet je aktiviran taj opasni cilj diskreditacije Bošnjaka. Nažalost, ponovo smo svjedoci monstruozne propagande protiv Bosne i Hercegovine – zemlje koja je pouzdani dio Globalne antiterorističke koalicije – kazao je.

Bećirović je naglasio da je Bosna i Hercegovina zemlja milenijske prošlosti i sigurne budućnosti.

– Budućnost vidimo u euroatlantskoj obitelji država. Ulazak Bosne i Hercegovine u NATO je ulaganje u kolektivnu sigurnost, a ne samo naš nacionalni interes. Stabilna Bosna i Hercegovina i jugoistočna Europa znače sigurniji euroatlantski svijet. Bosna i Hercegovina ostaje trajni dokaz da je američko vodstvo važno cijelom svijetu. Ostajemo odgovoran i pouzdan partner SAD i EU – zaključio je Bećirović.

Događaju su nazočili brojni članovi američke administracije, Kongresa i Senata, predstavnici diplomatskog kora, kao i vjerski poglavari iz Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, napominjući da se skupu obratio i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

– Kroz program su naglašene univerzalne vrijednosti međureligijske solidarnosti, hrabrosti i suradnje među zajednicama, zaštita kulturne baštine u vrijeme sukoba, te zajednička odgovornost u suprotstavljanju svim oblicima progona i diskriminacije.

Sarajevska Hagada, kao jedan od najznačajnijih simbola kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, nosi snažnu poruku solidarnosti i humanosti. Njegova povijest svjedoči kako su u najtežim vremenima pojedinci i zajednice štitili vrijednosti koje nadilaze vjerske i nacionalne podjele, pokazujući da su očuvanje kulturnog naslijeđa i zaštita ljudskog dostojanstva neraskidivo povezani – saopćeno je iz MVP BiH.

Konaković je istaknuo da povijest Sarajeva svjedoči o duboko ukorijenjenoj tradiciji međureligijske solidarnosti, hrabrosti i međusobnog uvažavanja. Govoreći iz iskustva naroda koji je preživio genocid i opsadu, istaknuo je da Bosna i Hercegovina svoju snagu nalazi u solidarnosti i hrabrosti, a ne u mržnji.

Podsjetio je na sarajevski Purim 1819. godine, kada su muslimanski građani ustali u obranu svojih sugrađana Židova, te na herojski čin Derviša Korkuta, knjižničara koji je za vrijeme holokausta sakrio sarajevsku Hagadu u džamiji među Kuranima. Dodao je kako je Hagada ne samo preživjela holokaust, već i opsadu Sarajeva, najdužu opsadu jednog grada u modernoj povijesti, te da njena trajnost simbolizira snagu zajednica koje su je čuvale više od pet stoljeća.

– Priča o Sarajevskoj hagadi nosi moralnu pouku: braniti život i baštinu drugog naroda nije čin milosrđa – to je čin pravde – kazao je Konaković.

U svjetlu suvremenih globalnih izazova, porasta antisemitizma, islamofobije i drugih oblika diskriminacije, Konaković je istaknuo da priča o Sarajevskoj hagadi predstavlja univerzalni poziv na zajedničko djelovanje i obranu temeljnih ljudskih vrijednosti, dodaje se u priopćenju.

Iz Zemaljskog muzeja BiH oglasili su se nakon što su iz medija saznali da će danas, 24. marta, na Capitol Hillu u Washingtonu, povodom obilježavanja početka praznika Pesaha, biti upriličeno predstavljanje Sarajevske hagade.

Prezentaciji će prisustvovati predstavnici američke administracije, Kongresa i Senata, vjerskih zajednica iz BiH i SAD-a, te veleposlanik Bosne i Hercegovine u SAD-u Sven Alkalay, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Sukladno tome, kako su naveli, Zemaljski muzej BiH dužan je dati osnovna pojašnjenja.

– Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, osim medijski, nije upoznat niti na bilo koji drugi način, čak ni formalno, uključen u organizaciju navedene prezentacije. Organizatori spomenute prezentacije nisu tražili od Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da im dostavi podatke, fotografije ili bilo koji proizvedeni materijal na temu Sarajevske hagade, poput faksimilnog izdanja „Sarajevska hagada, povijest i umjetnost“ ili npr. Izložba “Tri života Sarajevske Hagade”. Naravno, ne osporavamo pravo političkih i vjerskih predstavnika Bosne i Hercegovine da neovisno o Zemaljskom muzeju promoviraju pojedine predmete iz naših zbirki, kao i ideje ili značenja koja oni nose sa sobom, ali moramo istaći činjenicu da se radi o vrlo „neuobičajenoj“ praksi zaobilaženja neposrednog vlasnika istih. Navedeno izražavamo poučeni prethodnim negativnim iskustvima u kojima smo bili suočeni s ilegalnim tiskanjem i komercijalnim korištenjem dijelova ili cijelog rukopisa Sarajevske Hagade od strane više udruga ili izdavača, na što smo ranije bezuspješno upozoravali – navode iz Zemaljskog muzeja BiH.

Iz ove najstarije bosanskohercegovačke muzejske ustanove smatraju neprimjerenim prepuštati njenu prezentaciju u ruke nepoznatim osobama, bez konzultacija sa osobljem Muzeja u čijem je vlasništvu rukopis.

– Od ukupno 138 godina postojanja, Zemaljski muzej BiH je 132 godine vlasnik Sarajevske hagade. Isto toliko vremena kustosi i stručnjaci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine kontinuirano i prije svega stručno i kompetentno brinu, čuvaju i štite jedan od najpoznatijih rukopisa iz 14. stoljeća, a vjerojatno i najpoznatiji i najvrjedniji primjerak židovske srednjovjekovne umjetnosti uopće. Posljednjih godina naša ustanova ulaže velike napore u očuvanje i promociju Sarajevske hagade po najvišim muzeološkim i izdavačkim standardima: prostor u kojem se čuva i izlaže originalni rukopis opremljen je prema najvišim međunarodnim konzervatorsko-sigurnosnim pravilima, a moguće ga je razgledati u određenim terminima bez posebne ulaznice; Sarajevska Hagada uvrštena je na UNESCO-ov popis Memorija svijeta; upriličena je izložba „Tri života Sarajevske hagade“ koja je uspješno predstavljena ne samo u regiji, već iu europskim zemljama.

Kako su istakli, posebno su ponosni na objavljivanje faksimila i prateće studije “Sarajevska hagada, povijest i umjetnost”, koja je osim na BHS jeziku objavljena i na engleskom i francuskom jeziku.

– Nabrojani uspjesi postignuti su nebrigom svih bosanskohercegovačkih političara, a ne njihovom zaslugom. Ipak, sasvim smo uvjereni da će aktualni ministar vanjskih poslova BiH, kao i predsjedatelj Predsjedništva BiH, ovom prilikom upoznati predstavnike američke administracije s razlozima, kao i njihovim osobnim i institucionalnim, prije svega uspješnim nastojanjima da se 30 godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma riješi pitanje financiranja Zemaljskog muzeja BiH. Jednako tako smo sigurni da će predstavnici američke administracije sa zanimanjem, razumijevanjem i simpatijama saslušati argument koji opravdava činjenicu da se famozna, “700.000.000 USD” vrijedna Sarajevska Hagada, poznata kao “naša Mona Lisa”, još uvijek nalazi u državnoj instituciji koja se, zajedno sa svojim zaposlenicima, desetljećima drži na rubu egzistencije i izvan bilo kakvog financiranja. Ako ništa, vjerujemo da će barem uspjeti u nastavku podržavanja “samoodrživosti” muzeja, poticanjem novog vala turista koji će doći vidjeti rukopis i kupiti faksimil, kad već ne mogu – stoji u priopćenju Zemaljskog muzeja BiH.

Muftija sarajevski Nedžad ef. Grabus i muftija za zapadnu Evropu Senad ef. Kobilica je sudjelovala u radu zasjedanja Skupštine Europskog muslimansko-židovskog vijeća koje je održano 9. i 10. veljače u Strasbourgu.

Na sjednicama se raspravljalo o administrativnim, projektnim i aktualnim pitanjima važnim za rad ovog vijeća, a poseban aspekt bio je posvećen pitanjima islamofobije, antisemitizma te načinima na koje židovske i muslimanske organizacije u Europi odgovaraju na pitanja diskriminacije, sve veći izazov polarizacije društva, sužavanje pitanja vjerskih prava i sloboda.

Muftija Kobilica je u svom izlaganju posebno istaknuo važnost održavanja kontinuiranog kontakta kako na lokalnoj razini tako iu situacijama kada se sugovornici ne slažu oko svih pitanja.

Naveo je primjer Norveške, gdje je kroz različite programe očuvan kontakt iu teškim razdobljima i kriznim situacijama.

Muftija Grabus govorio je o važnosti jasne diferencijacije u zagovaranju vjerskih prava, vladavini prava i poštivanju različitih izraza religioznosti te problemu populizma i implikacijama koje geopolitičke promjene na globalnoj sceni imaju na pitanja vezana uz islamofobiju i antisemitizam.

Ovom prilikom muftija Grabus uručio je glavnom rabinu Pinchasu Goldschmidtu primjerak Sarajevske Hagade, kao znak zajedničkog židovsko-muslimanskog naslijeđa u Europi.

U suradnji s gradonačelnicom Strasbourga Jeanne Barseghian i zamjenikom glavnog tajnika Vijeća Europe Bjornom Bergeom, Europsko muslimansko-židovsko vijeće organiziralo je 10. veljače 2026. panel raspravu na temu „Podijeljene odgovornosti: lokalne vlasti i vjersko vodstvo u borbi protiv govora mržnje u Europi“.

Muftija Grabus je na ovoj tribini predstavio problem govora mržnje koji se manifestira kroz političko djelovanje, negiranje genocida počinjenog u Srebrenici te narasli problem islamofobije.

Naglasio je da su posebno ranjive manjinske skupine i autohtona europska zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, koja je preživjela genocid, te istaknuo važnost stalne borbe protiv islamofobije i antisemitizma kao zajedničke obveze Islamske zajednice i Židovske zajednice u Europi.

Predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci kazao je da će Sarajevska Hagada, dragocjeni rukopis koji je ime dobio upravo po Sarajevu, ostati u glavnom gradu BiH za “vječna vremena”.

Kazao je to komentirajući izjavu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji je tijekom posjeta Jeruzalemu rekao da će predložiti da se Sarajevska Hagada “vrati Izraelu”, navodeći da je ona postala predmet političke zloupotrebe židovske kulturne baštine.

Finci je naglasio da Hagada nikada nije napustila Sarajevo otkako je tamo stigla.

– U Zagrebu je bila samo jedan dan na izložbi “Židovi u slavu Jugoslavije”, a vratila se isti dan. Zato sumnjam da će Hagada otići iz Sarajeva za njegova života – kazao je.

Podsjetio je i na raniji poziv Metropolitan muzeja iz New Yorka da Sarajevska Hagada bude izložena u SAD-u, ali da Židovska zajednica to nije dopustila zbog velikog rizika transporta.

– Preopasno je da Hagada napusti Sarajevo, a kamoli da ode negdje dalje, pogotovo tamo gdje nikada nije bila – dodao je Finci.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik iskoristio je posjetu Izraelu za širenje još jedne laži najavom da će tražiti da se Sarajevska Hagada vrati “narodu kojem pripada”.

Konkretnije, Dodik je na društvenoj mreži X napisao: “Tijekom današnjeg sastanka s predsjednikom Izraela Isakom Herzogom predložit ću da se Sarajevska Hagada, koja je postala predmet političke zloupotrebe židovske kulturne baštine, vrati Izraelu.

Hagada nije i ne smije biti sredstvo političkih obračuna – ona je svjedok povijesti i kulture naroda koji je preživio progone. Namjera da se koristi replika dragocjenosti te nacije za financiranje Gaze je vrhunac netolerancije prema židovskom narodu.”

Činjenice su sljedeće: Sarajevska Hagada nikada nije pripadala Izraelu. Nastala je u srednjovjekovnoj Španjolskoj, odakle je odnesena nakon progona Židova u toj zemlji 1492. godine, a u Zemaljski muzej BiH stigla je 1894. godine posredstvom sefardske obitelji Cohen iz Sarajeva.

Njezina je sudbina do tada bila nomadska, a potpuni mir nije je dočekao ni u muzejskoj zbirci.

Njemačke vojne snage su 1941. godine tražile od tadašnjeg direktora muzeja Joze Petrovića da im preda Hagadu, pa je zahvaljujući kustosu Dervišu Korkutu sakrivena u džamiji, u jednom od muslimanskih sela na Bjelašnici, gdje je dočekala kraj Drugog svjetskog rata.

Pedesetih godina prošlog stoljeća radnici Zemaljskog muzeja također su spasili Hagadu od otuđenja, da bi njena sigurnost ponovo bila ugrožena tijekom opsade Sarajeva.

Dodik priznaje opsadu Sarajeva dugu 1.425 dana i zločine počinjene u tom razdoblju, iako presude, naravno, nisu nešto za što je potrebno Dodikovo ili bilo čije priznanje, one su sudska istina o zločinima nad glavnim gradom BiH i njegovim stanovnicima. Dodik je taj koji slavi generale-zločince i tzv. VRS, koji su odgovorni za opsadu Sarajeva, dok su oni koje sada optužuje za “netrpeljivost prema židovskom narodu” spašavali istu hagadu od VRS i njihovog barbarskog uništavanja grada i njegovih kulturnih znamenitosti.

Potom je ekipa Zemaljskog muzeja, predvođena direktorom Enverom Imamovićem, prenijela Hagadu iz muzejskih katakombi u trezor Union banke u Sarajevu. Krajem studenog 2002. godine izvađen je iz trezora. Od tada je izložena i dostupna široj kulturnoj javnosti u posebno osiguranom prostoru, u posebnim prigodama i pod točno određenim uvjetima.