Sarajevo će i ove godine ugostiti jedan od najpoznatijih svjetskih kriminalističkih klasika, “Ubojstvo u Orient Expressu”, djelo legendarne spisateljice Agathe Christie, u holivudskoj adaptaciji Kena Ludwiga, u režiji Andreja Cvetanovskog.

Hit predstava “Ubistvo u Orient Expressu” ponovo je na repertoaru Narodnog pozorišta Sarajevo 1., 3. i 30. juna s početkom u 19.30 sati.

U najpoznatijem europskom vlaku, Orient Expressu, vrijeme staje usred snježne noći. Vlak je zapeo, jedan putnik mrtav, a ostalih osam, svi različiti, svi s neispričanim tajnama.

U središtu zbivanja je detektiv Hercule Poirot čija istraga u skučenom prostoru kočije otkriva puno više od samog zločina. Pitanje koje postavlja predstava je vječno: pravda ili pravo – što je važnije?

Lik Herculea Poirota tumači poznati bosanskohercegovački glumac Mario Drmać, lik Monsieura Bouca utjelovio je Faruk Hajdarević. Samuela Ratchetta igra Nerman Mahmutović, groficu Andrenyi Anastasiju Dunjić, princezu Dragomiroff Amra Kapidžić.

Hector MacQueen je Issa Osmić, Greta Ohlsson Sanela Krsmanović Bistrivoda, Helen Hubbard Vedrana Božinović, a pukovnika Arbuthnota tumači Dino Bajrović.

Lik Mary Debenham utjelovila je Elma Fetić, a uloga šefa dvorane i dirigenta Michela povjerena je Maku Čengiću.

Dramaturgiju potpisuje Džejna Hodžić, dok su scenografija i kostimi djelo Adise Vatreš Salimović.

Predstava nudi spektakularan vizualni doživljaj, upotpunjen kompozicijama Mirze Redžepagića i vrhunski osmišljenim dizajnom svjetla Moamera Šakovića.

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u četvrtak, 21. maja, s početkom u 19.30 sati bit će izvedena dramska predstava „Leptirica“ prema tekstu Aleksandra Radunovića, u režiji Emira Kapetanovića.

U predstavi “Leptirica” igraju Aleksandar Seksan, Ermin Siamija i Sanela Pepeljak.

Predstava tematizira otuđenost unutar obitelji uzrokovanu nedostatkom komunikacije, problem koji je prisutan u mnogim današnjim obiteljima.

Suvremeni načini komunikacije putem mobitela, računala i drugih digitalnih platformi sve više potiskuju stvarne emocije i izravni ljudski kontakt.

Dramaturgiju potpisuje Džejna Hodžić, kostimografiju Neira Sinanbašić, scenografiju Josip Lovrenović, dok glazbu potpisuje Dino Šukalo.

U Narodnom pozorištu Sarajevo, u srijedu, 20. maja, s početkom u 19.30 sati, bit će izveden čuveni bijeli balet “Giselle” kompozitora Adolpha Adama, u koreografiji i režiji Edine Papo, prema majstorima Petipau, Coralliju i Perrotu.

Obnovu predstave potpisuje asistent koreografa i baletni majstor Anton Bogov, koji sarajevskoj publici donosi novo umjetničko osvježenje i bogato scensko iskustvo.

Bogov je posebno vezan za ovu predstavu jer je još 2014. igrao ulogu grofa Albrechta u premijernoj izvedbi “Giselle” na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu, dok se sada publici predstavlja u ulozi asistenta koreografa i balet majstora.

Balet će biti izveden uz pratnju Sarajevske filharmonije pod dirigentskom palicom maestre Aide Jažić.

Naslovne uloge Giselle i Grofa Albrechta igraju prvakinja Baleta NPS Tamara Ljubičić i prvak Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu Lev Semenov.

U predstavi igraju i Admir Kalkan kao Wilfried, Boris Vidaković kao Hilarion, dok će lik Giselleine majke tumačiti Paula Grubešić-Mateescu. Pas de deux izvodit će Selma Efendić i Masafumi Okuzono.

Grofa od Kurlandije igra Goran Staniškovski, dok će Bathildu, Albrechtovu zaručnicu, utjeloviti Selma Štrbo Arnautović. Toko Tatekawa tumačit će ulogu Myrthe, kraljice vila, dok će Selma Efendić i Darika Dunganova utjeloviti Vilise, duhove mladih djevojaka.

U predstavi sudjeluju solisti i ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo. Asistenti koreografa su Anton Bogov i Mia Prašo, scenografija je rađena prema rješenjima Slobodana Perišića, dok kostimografiju potpisuje Amna Kunovac-Zekić.

Baletna predstava “Giselle” do sada je imala šest premijernih izvedbi na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu, a naslovnu ulogu su godinama tumačile prvakinje baleta NPS Katarina Kocka, Emina Kamberović, Tatjana Kladničkina i Ljiljana Perić. U ovoj su se ulozi pojavila i velika svjetska baletna imena poput Elvire Tarasove, Irine Peren, Shoko Nakamure i Irine Osmolkine.

Aktualna postavka baleta „Giselle“ u koreografiji i režiji Edine Papo prema Petipau, Coralli i Perrotu premijerno je izvedena 9. lipnja 2023. godine na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo uz pratnju Sarajevske filharmonije, kojom je tada ravnao maestro Dario Vučić.

Svečana sjednica Skupštine Kantona Sarajevo održana je večeras u Narodnom pozorištu Sarajevo u okviru obilježavanja Dana KS, uz prisustvo brojnih predstavnika vlasti, zvanica iz društvenog, privrednog i kulturnog života.

Tom prilikom dodijeljena su i kantonalna priznanja zaslužnim pojedincima i kolektivima.

Plaketa je posthumno dodijeljena Ramizu Nukiću za samoinicijativni doprinos u pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici i za doprinos istini o događajima tokom najvećeg zločina počinjenog na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Posthumno je Plaketa Kantona Sarajevo dodijeljena Avdi Paliću za nemjerljiv doprinos u odbrani Žepe i Bosne i Hercegovine u proteklom ratu.

Plaketa je posthumno dodijeljena i Halidu Bešliću za doprinos razvitku kulture i glazbene umjetnosti, koji je također istaknut kao čovjek iznimne dobrote i humanosti.

Dodijeljene su i plakete Kantona kolektivima, među kojima je i produkcija Helifilm za pomoć i razvoj turizma Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine.

Kolektivni dobitnik Plakete je Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995. za izniman doprinos kulturi sjećanja na ubijenu djecu tijekom četverogodišnje ratne opsade Sarajeva.

Plaketa Hazreti Hamza uručena je Horu za afirmaciju i promicanje kulturno-umjetničkog stvaralaštva i doprinos u obrazovanju.

Udruženje Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa” Plaketu je dobilo zbog ustrajne borbe za pravdu, istinu, ljudska prava i dostojanstvo žrtava rata.

Memorijalnom centru Potočari Srebrenica dodijeljena je Plaketa za nemjerljiv doprinos u očuvanju povijesne istine i njegovanju sjećanja na žrtve rata.

Plaketa Kantona Sarajevo dodijeljena je i Udruženju oboljelih od karcinoma prostate Federacije BiH za dugogodišnji humanitarni rad i angažman u pomoći oboljelima od ove opake bolesti.

Na svečanoj sjednici kantonalne Skupštine dodijeljene su plakete pojedincima, među kojima je i Safudin Čengić za doprinos ekonomskom razvoju Kantona Sarajevo i ukupnog privrednog ambijenta.

Pojedinačna dobitnica Plakete je i Hasija Borić – Stojić za veliki doprinos u razvoju i afirmaciji Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine u oblasti pozorišne i dramske umjetnosti. Hasija je za ovu priliku kazivala stihove „Hatidže“, posvećene Hatidži Mehmedović, majci Srebrenice. Autor stihova je Hasijin suprug, književnik Mile Stojić.

Plaketu Kantona dobio je i Fahrudin Kučuk, otac djevojčice Aide, koja je ubijena u proteklom ratu u BiH. Kučuk je dobio priznanje za doprinos razvoju kulture, umjetnosti i afirmaciji dječijeg stvaralaštva u Kantonu Sarajevo i Bosni i Hercegovini.

Edin Džeko dobitnik je Plakete za izuzetan doprinos razvoju i afirmaciji nogometa i kao istaknuti sportaš, za afirmaciju Sarajeva i Bosne i Hercegovine u svijetu, kao i za ličnu humanost i odgovornost.

Na kraju svečane sjednice dodijeljena su najviša priznanja, dvije Povelje čiji su dobitnici počasni građani Kantona Sarajevo.

Jedan od njih je i Irfan Mirza, koji je odlikovan za humani doprinos u ratnoj odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine, afirmaciji grada i države, te višedecenijski iscrpan rad na polju historije.

Drugi dobitnik Povelje je Iván Zahinos Ruiz za izuzetno osobno zalaganje, požrtvovnost i humanost u različitim oblastima društvenog života tijekom ratne opsade Sarajeva i za pomoć Sarajevu i Bosni i Hercegovini na međunarodnom planu.

Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine i odavanjem počasti poginulim braniteljima grada počela je svečana sjednica Skupštine Kantona Sarajevo.

Sjednicu je otvorio predsjedavajući kantonalne skupštine Elvedin Okerić.

U povodu manifestacije „Dani Kantona Sarajevo 2026.“, podsjetio je na ratnu 2. maj 1992. godine, kao simbol odlučnosti i hrabrosti branitelja grada, od kojih su neki za slobodu Sarajeva i države BiH dali najviše – svoje živote. Sarajevo je tog datuma ne samo obranilo državne institucije, nego i obranilo ideju zajedničkog života, identiteta, otvorenosti i prava grada na suživot svih njegovih stanovnika.

Okerić je govorio i o simbolici 9. svibnja, Dana zlatnih ljiljana i datuma kada je, ne samo u ovom dijelu Europe, obećan Dan pobjede nad fašizmom.

Predstava “Posljednji sat klavira”, autora Adnana Lugonića, u režiji Nine Nikolicj, bit će premijerno izvedena u petak, 17. travnja, s početkom u 20 sati, u Teatru 071 na adresi Sime Milutinovića 2/II.

Stan u ulici Sime Milutinovića Sarajlije 2 postat će stan u Biesenthalu, mirnom istočnonjemačkom gradiću, u kojem će se upoznati Jasmine, izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, i Frau Gut, profesorica klavira.

Iako dolaze iz različitih svjetova, njih dvoje razvili su duboko prijateljstvo. I dok Jasminina kći u susjednoj sobi vježba klavir, Jasmina i Frau Gut nastavu provode u uobičajenom druženju. Ispostavit će se da je posljednji.

U predstavi igraju: Selma Alispahić i Džana Džanić.

– Ova predstava za mene je poseban izazov jer na intiman način, kroz osobnu priču, govori o univerzalnoj temi borbe izbjeglica. Tema je to koja snažno korespondira s današnjim stanjem u svijetu, ali i općim principima neprihvaćanja i nesolidarnosti koji neminovno vode podjelama, sukobima i predrasudama. Istovremeno, predstava je duboko ukorijenjena u osjećaju usamljenosti svakog pojedinca koji nastaje upravo kao posljedica odsustva te iste tolerancije – rekla je redateljica Nina Nikolikj.

Dramaturg je Adnan Lugonić, scenografkinja i kostimografkinja Adisa Vatreš Selimović, kompozitor Oliver Josifovski, fotograf Velija Hasanbegović, dok dizajn plakata potpisuje Almir Kurt Kugla.

Reprizne izvedbe na rasporedu su 18. i 19. travnja s početkom u 20 sati. Napominjemo da će ovo, nakon premijere dramske predstave “Snajper”, biti drugi premijerni naslov novoosnovanog Teatra 071.

Predstava je nastala u koprodukciji s Peripetija produkcijom.

Projekt su podržali Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i Općina Stari Grad Sarajevo.

Nakon završetka mandata ravnatelja Dine Mustafića i njegovog oproštajnog pisma kolektivu, Narodno pozorište Sarajevo (NPS) se suočilo s ozbiljnom krizom upravljanja. Natječaj za novog ravnatelja nije raspisan, a svatko sa sebe skida odgovornost i prebacuje je na drugoga. A tko je zapravo kriv?

U Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo, kako prenose pojedini mediji, kao ključni problem navode stroge kriterije za izbor ravnatelja, usvojene 2016. i 2018. godine, koje smatraju blokadom jer, prema njihovim procjenama, značajno sužavaju krug potencijalnih kandidata.

Ministarstvo je tada navodno Upravnom odboru predložilo izmjene Pravilnika JU NPS, što je izazvalo oštre reakcije dijela političke i stručne javnosti.

Iz Naše stranke poručili su da snižavanje kriterija “ne dolazi u obzir”, ističući da je Narodno pozorište Sarajevo institucija sa više od stotinu godina tradicije, kojom su rukovodila najznačajnija imena u Bosni i Hercegovini. kultura. Smatraju da su domaći kulturni djelatnici unaprijed podcijenjeni tvrdnjama da se nitko neće javiti na natječaj te ističu da u slučaju neuspjeha rješenja treba tražiti izvan administrativnih i zemljopisnih ograničenja, a ne u spuštanju standarda.

Međutim, ministar kulture i sporta KS Kenan Magoda odbacio je navode o snižavanju kriterija za izbor ravnatelja Narodnog pozorišta Sarajevo, ocijenivši da je riječ o neistinama i političkim i medijskim napadima na njega. Kako kaže, nije se odmah oglasio jer je prethodnih dana bio podvrgnut medicinskom zahvatu. No, kako je naveo, za kašnjenje natječaja nije odgovorno Ministarstvo, već prethodni saziv Upravnog vijeća koji nije raspisao natječaj u zakonom propisanom roku.

Magoda je podsjetio da je prethodno Upravno vijeće imenovalo vršitelja dužnosti koji nije ispunjavao uvjete propisane zakonom, zbog čega takvo imenovanje nije bilo moguće potvrditi. Prema njegovim riječima, jedini koji je u tom trenutku ispunjavao sve uvjete je prvak drame Izudin Bajrović, kojeg je imenovao novi saziv Upravnog odbora, a Ministarstvo je taj prijedlog proslijedilo Vladi Kantona Sarajevo, ali se on nikada nije našao na dnevnom redu.

Istaknuo je kako kriteriji za izbor ravnatelja nisu sniženi, već su dodatno postroženi, uključujući jasne odredbe o sprječavanju sukoba interesa, te obvezu kandidata da ponude program rada s jasno definiranom vizijom razvoja ustanove. Posebno ističe da su uvedeni novi etički, profesionalni i evaluacijski mehanizmi s ciljem transparentnijeg i odgovornijeg upravljanja ustanovom.

– Kultura ne smije biti ničije privatno vlasništvo – rekla je Magoda, dodavši kako iza cijelog slučaja ne stoji samo konkurencija, već i otpor pojedinih političara koji godinama govore o kulturi, a za nju ništa ne poduzimaju.

U međuvremenu je Sindikat NPS-a zatražio hitno raspisivanje natječaja za imenovanje ravnatelja na puni mandat, uz očuvanje kontinuiteta rada do njegova završetka, kako bi se spriječila daljnja pravna i organizacijska nesigurnost. Sindikat je pozvao Ministarstvo na javno predstavljanje inicijative o izmjenama Pravilnika, zakazano za 30. siječnja, u cilju transparentnog dijaloga sa zaposlenicima i stručnom javnošću.

U Narodnom pozorištu Sarajevo u četvrtak, 22. siječnja, s početkom u 19.30 sati bit će izvedena predstava “Sarajevski trgovac” Igora Štiksa u režiji Michala Dočekala.

Ovo će biti jedinstvena prilika da sarajevska publika uživa u predstavi za koju je dovoljno jedno pozorište, jedna knjiga i jedan grad.

Tekst “Sarajevski trgovac” Igora Štiksa, jednog od najnagrađivanijih i najizvođenijih bosanskohercegovačkih pisaca, napisan je specijalno za Narodno pozorište Sarajevo.

U predstavi igraju Faruk Hajdarević, Nerman Mahmutović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Vedran Đekić, Milan Pavlović, Amina Begović, Riad Ljutović, Dino Bajrović, Irfan Ribić, Sara Seksan, Belma Salkunić Bektešević, Alen Konjicija, Sanjin Arnautović, Haris Bidžan i Amra Kapidžić.

Dramaturg je Giorgio Ursini Uršić, scenograf David Marek, kostimografiju je uradila Lejla Hodžić.

Kompozitor je Mirza Redžepagić, video dizajn Dino Hujić, dizajn svjetla Moamer Šaković.