Upravni odbor (UO) Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH već 11. godinu radi u privremenom sastavu, upozoreno je u najnovijem izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH o radu Federalnog ministarstva zdravstva u 2025. godini.

Sukladno članku 102. Zakona o zdravstvenom osiguranju, Upravni odbor Federalnog zavoda ima 11 članova koje imenuje Vlada FBiH na prijedlog ministra zdravstva, i to: po jednog člana iz svakog kantona, na prijedlog kantonalnih ministarstava zdravstva i jednog člana iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Vlada FBiH je 5. studenog 2015. godine donijela odluku o imenovanju privremenog Upravnog odbora na mandat od tri mjeseca do okončanja postupka konačnog imenovanja.

Međutim, privremeno Upravno vijeće nastavilo je s radom u razdoblju od 2015. do 2025. godine, a njegovo konačno imenovanje još nije izvršeno jer, kako stoji u revizorskom izvješću, prijedlog za člana Upravnog vijeća nije dostavilo Ministarstvo zdravstva Županije Zapadnohercegovačke.

– S obzirom da je obveza Federalnog ministarstva zdravstva da Vladi FBiH podnese prijedlog za imenovanje Upravnog odbora, na temelju prijedloga kantonalnih ministarstava zdravstva, u 2025. godini nisu poduzete aktivnosti na pokretanju postupka imenovanja, odnosno pribavljanju prijedloga članova pred kantonalnim ministarstvima zdravstva, zbog čega prijedlog nije dostavljen Vladi FBiH sukladno članku 102. Zakona o zdravstvu. Zdravstveno osiguranje – istaknuli su revizori.

Dodajmo i da ovim organom upravljanja, nadležnim za poslovanje Federalnog zavoda, koji godišnje raspolaže desecima milijuna KM, već 11. godinu predsjeda umirovljena diplomirana pravnica Snježana Bodnaruk, koja je u Federalnom ministarstvu zdravstva radila do 2024. godine kao tajnica Ministarstva, kada je otišla u mirovinu.

U listopadu prošle godine na pitanje novinara Faktora – kada će biti imenovano stalno Upravno vijeće Zavoda – iz Federalnog ministarstva zdravstva odgovorili su da će “u narednom periodu pozvati sva kantonalna ministarstva zdravstva kako bi se poduzele aktivnosti na provođenju procedure utvrđivanja prijedloga članova Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH”.

Iako je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) 16. siječnja 2026. godine Vladi Federacije BiH dostavilo prijedlog odluke o Listi lijekova Fonda solidarnosti na razmatranje i usvajanje, to se nikada nije dogodilo, upozorili su federalni revizori u najnovijem izvješću o reviziji navedenog ministarstva.

Podsjetimo, lista lijekova Fonda solidarnosti zadnji put je mijenjana 2019. godine, a prema iznesenim podacima u razdoblju od 2022. do 2025. godine, kako navode revizori, bilježi se konstantan porast zaprimljenih zahtjeva za terapijama.

Do 31. prosinca 2025. godine zaprimljen je ukupno 81 zahtjev za popis Fonda solidarnosti.

– Vlada FBiH je u 2022. godini zaključkom zadužila Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH da revidiraju važeći popis Fonda solidarnosti i Vladi predlože novi, usklađen s financijskim mogućnostima Fonda. Sukladno navedenom zaključku, ministarstvo nije poduzelo aktivnosti na reviziji Liste lijekova do 2025. godine – istaknuli su revizori.

U vezi s navedenim, Federalno ministarstvo zdravstva je 7. svibnja prošle godine uputilo kliničkim centrima zahtjev za imenovanje predstavnika kliničkih centara u podpovjerenstva, koji bi kao članovi sudjelovali u vještačenju dokumentacije za davanje stručnog mišljenja i davanje prijedloga za uvrštenje lijekova na listu.

Prema zahtjevu, klinički centri bili su dužni dostaviti imena stručnjaka za 11 podpovjerenstava (za citostatike, lijekove za liječenje hepatitisa B i C, liječenje hemofilije, imunosupresive, za liječenje multiple skleroze, upalne bolesti crijeva, antiretrovirusne lijekove, artritis, očne i kožne bolesti).

No, nakon što su klinički centri dostavili svoje prijedloge, kako ističu revizori, nisu donesene odluke o imenovanju, već su na temelju njihovih prijedloga stručnjaci razvrstani po područjima (ukupno 11 skupina – npr. skupina citostatika s pet članova podpovjerenstva, skupina lijekova za liječenje hepatitisa B i C s tri člana povjerenstva itd.).

– Temeljem navedenog izvršene su analize i dana stručna mišljenja te je predloženo uvrštavanje određenih lijekova na Listu lijekova Fonda solidarnosti, zadržavanje određenih lijekova na Listi, isključenje određenih lijekova s ​​Liste, kao i prelazak određenih lijekova na Osnovnu listu/A listu lijekova i Listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Ministarstvo je 16. siječnja ove godine Vladi FBiH dostavilo prijedlog odluke o Listi lijekova Fonda solidarnosti na razmatranje i usvajanje, do okončanja revizije isti nije razmatran – naglasili su federalni revizori.

Za dio trase pruge koji pripada Novom Sarajevu (dio lota 2 i dio lota 3) uporabna dozvola je dobivena 10.11.2023. godina. Radovi na dionici 5 (Ulica Franza Lehara – okretište Željeznički kolodvor – lot 4) završeni su 20.11.2023. godine, ali do kraja godine nije dobivena uporabna dozvola za dio trase koja prolazi kroz općine Novo Sarajevo i Centar, s obzirom na to da je projekt imao određenih problema u vezi sa snabdijevanjem električnom energijom, navodi Ured za reviziju institucija u FBiH u izvještaju o reviziji Kantona Sarajevo za 2023. godinu.

Ovaj navod Ureda za reviziju institucija u FBiH ukazuje da su problemi u opskrbi električnom energijom zabilježeni još 2023. godine. Uporabna dozvola za rekonstruirani dio tramvajske pruge koja prolazi kroz općine Novo Sarajevo-Centar nije dobivena do kraja 2023. godine, a kako revizija Ministarstva prometa i Kantona Sarajevo nije rađena nakon 2023. godine, ne može se utvrditi da li je uopće dobivena. nakon te godine.

Međutim, iz ovog izvješća Ureda za reviziju proizlazi da za tramvajsku prugu nije ishođena uporabna dozvola za cijelu trasu pruge, već su dozvole ishođene po općinama, iako je pruga jedan linijski objekt i može se samo tako promatrati. Sada dolazimo do još većeg apsurda koji je konstatirao Ured za reviziju.

“Ministarstvo je 29. septembra 2022. godine sa KJKP GRAS zaključilo Ugovor kojim je KJKP GRAS kao operateru data saglasnost za korištenje tramvajske pruge za vožnju tramvaja”, naveli su revizori.

Zakonom o javnom prijevozu putnika u Kantonu Sarajevo definirano je što je tramvajska infrastruktura: oo) “tramvajska infrastruktura” se sastoji od tramvajskih stajališta, kolosijeka i objekata koji pripadaju tramvajskoj pruzi, uključujući elektrovučne trafostanice, kontaktnu mrežu s nosačima i pripadajuće energetske kablove. Člankom 32. istog zakona propisano je: “(Posebni uvjeti za operatera) b) da na području Kantona ima potrebnu infrastrukturu za kvalitetan prijevoz, parkiranje i održavanje vozila, sukladno članku 31. stav (1) točka b) ovog zakona; člankom 49. istog zakona propisano je: “(Odgovornost vlasnika infrastrukture i objekata) (1) Vlasnik infrastrukture i objekata na tramvajskoj i trolejbuskoj mreži odgovoran je za održavanje kolosijeka i kontaktne mreže u sigurnom i ispravnom stanju, te postavljanje i održavanje zaustavnih znakova i nadstrešnica.”

Sve navedeno praktično znači da GRAS nije vlasnik obnovljene tramvajske pruge niti bilo kojeg njenog dijela, uključujući prugu, kontaktnu mrežu i pripadajuće elektroenergetske kablove. Vlasnik kompletne infrastrukture prema definiciji u zakonu je Ministarstvo prometa, odnosno Vlada Kantona Sarajevo. Sada dolazimo do sljedećeg apsurda.

Naime, Ured za reviziju institucija u FBIH u svom izvješću navodi sljedeće: “Trolejbusi su dati na korištenje KJKP Gradski sabražić doo Sarajevo bez naknade, što je zaključeno ugovorom i pet aneksa”. Dakle, GRAS nije ni vlasnik trolejbusa i oni su dati GRAS-u na korištenje, a niti se vode u poslovnim knjigama kao osnovno sredstvo GRAS-a. Zakon precizira da je trolejbuska infrastruktura: “ss) “trolejbuska infrastruktura” sastoji se od trolejbuskih stajališta i objekata koji pripadaju trolejbuskoj trasi, uključujući elektrovučne trafostanice, kontaktnu mrežu s nosačima i pripadajuće energetske kablove”. Investitor trolejbuske infrastrukture i nabavke trolejbusa bila je Vlada/Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo.

Treba li spomenuti da je Vlada/Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo bila investitor nabavke tramvaja, pa su i oni imali ista zakonska prava kao i trolejbusi. Kao stalna sredstva GRAS-a ne vode se novi tramvaji, trolejbusi, autobusi i kombi autobusi. U međuvremenu je donesen Pravilnik za projektiranje, građenje i održavanje tramvajskih pruga u Kantonu Sarajevo. Isti propisuje: “(1) Željezničku prugu čine gornji i donji stroj, svi objekti i instalacije na željezničkoj pruzi, željeznička oprema, kolosiječni pojas, zemljište, svi objekti tramvajske pruge na željezničkoj pruzi sa zemljištem uz te objekte. (4) Elementi gornjeg stroja su: tračnice, kolosiječni pribor, pragovi, zastori, betonske i kamene podloge, sitne i velike granitne kocke i asfalt.” (1) Odredbe ovoga pravilnika odnose se na postojeću tramvajsku prugu kao i na novoprojektiranu željezničku prugu (u daljnjem tekstu: željeznička pruga).«

To praktično znači da će i tramvajska pruga Ilidža-Hrasnica biti u vlasništvu Vlade/Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo i bit će predata na isključivo korištenje GRAS-u. Kao zaključak postavlja se pitanje zašto se krenulo na ovakav način, što u praksi znači da imate firmu GRAS koja u svom vlasništvu više nema tramvaje, trolejbuse, pruge, kontaktnu mrežu, stajališta i sl.

Vlada Kantona Sarajevo ima najbolje namjere i da bi izbjegla dizanje hipoteka na imovinu GRAS-a, te da bi osigurala kvalitetan javni prijevoz, napravila je GRAS operaterom bez novostvorene imovine (stara imovina je još uvijek na GRAS-u) i sada smo dobili ono čemu se nitko nije nadao. Nesrećom koja je zadesila Kanton i Vladu otvaraju se ugovori i poslovne knjige i na vidjelo izlaze sve nelogičnosti u obnovi infrastrukture.

(Autor je bivši ministar privrede KS Almir Bečarević/Istraga.ba)