Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i švedski premijer Ulf Kristersson apelirali su na saveznike, upozoravajući da trenutni financijski i vojni teret potpore Ukrajini nije ravnomjerno raspoređen među članicama Saveza.

Tijekom zajedničkog obraćanja, Rutte je istaknuo kako unutar saveza postoji dubok nesrazmjer u izdvajanju sredstava za ukrajinsku obranu.

Prema njegovim riječima, teret pomoći trenutno nosi samo ograničena skupina zemalja predvođena Švedskom, Kanadom, Njemačkom, Nizozemskom i Danskom, dok mnoge druge članice još uvijek ne izdvajaju dovoljno sredstava.

Švedski premijer Ulf Kristersson istaknuo je da se njegova zemlja pozicionirala kao treći najveći donator Ukrajine, ali je dodao da bi cjelokupna situacija na terenu bila puno povoljnija kada bi se i druge zemlje natjecale u pružanju potpore tog opsega.

Kristersson je rekao da podrška Ukrajini mora biti dugoročna i nepokolebljiva, izravno kritizirajući zemlje koje daju samo deklarativnu podršku.

Istaknuo je kako je došlo vrijeme da zemlje koje o Ukrajini govore izuzetno dobro konačno prijeđu s riječi na djela i pruže konkretnu financijsku i vojnu pomoć.

Bivši američki predsjednik Barack Obama upozorio je da Sjedinjene Države riskiraju nanošenje katastrofalne globalne štete ako njezini čelnici napuste temeljne ljudske vrijednosti.

Obama se time neizravno osvrnuo na prijetnje predsjednika Donalda Trumpa Iranu, a to je izjavio u intervjuu objavljenom u časopisu New Yorker.

– Vjerujem da američko vodstvo, koje utjelovljuje predsjednik, mora odražavati temeljno poštovanje ljudskog dostojanstva i pristojnosti, kako unutar naših granica tako i izvan njih – rekao je Obama.

Obama je doveo u pitanje isplativost rata s Iranom i podsjetio kako ga je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, poput Trumpa, snažno poticao da se uključi u vojni sukob, što je on odbio.

– Vjerujem da je moja procjena bila točna – rekao je Obama, izrazivši sumnju je li takav ishod doista bio od koristi Izraelu ili SAD-u.

Zatim je dodao:

– Netanyahu je dobio što je htio. Ali je li to u konačnici najbolje za izraelski narod vrlo je upitno. U dilemi sam i da li je to dobro za SAD. Mislim da su moja neslaganja s gospodinom Netanyahuom dobro dokumentirana.

Osvrćući se na Trumpovu prijetnju Iranu – “cijela će civilizacija umrijeti, da se više nikada ne vrati” – Obama je, ne spominjući ga izravno, rekao da je takav jezik suprotan onome što bi američko vodstvo trebalo zastupati.

– Ako se ne zalažemo za ove temeljne vrijednosti – da postoje nevini ljudi u zemljama s užasnim vladama i da nam je stalo do tih ljudi, da možemo pogriješiti ako ne pazimo na aroganciju i čisti osobni interes… Ako se toga ne držimo, svijet bi mogao otići u jako lošem smjeru – rekao je Obama.

Ukazao je i na veliku štetu koju je Trump nanio odnosima SAD-a sa saveznicima te upozorio da će obnova tih odnosa biti veliki izazov.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa zalaže se za međunarodnu koaliciju za osiguranje Hormuškog tjesnaca, unatoč njegovim oštrim verbalnim napadima na saveznike i tvrdnjama da Sjedinjene Države to mogu same.

Prema internom dokumentu u koji je američki NBC News imao uvid, Sjedinjene Države pokrenule su novu inicijativu za pomoć brodovima u prolasku kroz ključni plovni put koji je blokirao Iran. Sky News.

Inicijativa pod nazivom “Maritime Freedom Construct” predviđa usklađivanje diplomatskih i gospodarskih mjera saveznika protiv Irana, kao i razmjenu obavještajnih podataka za siguran prolaz plovila. U dokumentu se navodi da bi to nadopunilo “napore u pomorskom planiranju koje vode Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska”.

– Veselimo se uspostavi komunikacijskih kanala s Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom kako bismo izbjegli preklapanje i blisko surađivali u tim naporima – dodaje se u dokumentu.

Ovaj poziv na suradnju u suprotnosti je s nedavnim izjavama američkog predsjednika u kojima je oštro kritizirao europske saveznike i NATO.

– Nismo dobili nikakvu pomoć, čak ni malo od NATO-a – rekao je sinoć Trump.

Dužnosnici Pentagona potvrdili su da SAD povlači gotovo 5000 vojnika iz Njemačke, nakon što je njemačka kancelarka kritizirala Trumpov nedostatak strategije prema Iranu. Također su nagovijestili da bi se američke trupe mogle povući iz Italije i Španjolske.

– Zašto ne bih? Italija nam uopće nije pomogla, a Španjolska je bila grozna, apsolutno grozna”, rekao je Trump novinarima.

Dugotrajni posebni odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela prolaze kroz najdublju transformaciju u novijoj povijesti, potaknutu posljedicama rata protiv Irana.

Prema analizi portala Nacionalni interesdesetljeća bezuvjetne potpore ustupaju mjesto hladnom pragmatizmu, dok cijena održavanja regionalne stabilnosti postaje sve veći teret za američke nacionalne interese.

Iako su zajedničke vojne operacije zadale ozbiljne udarce iranskim vojnim sposobnostima, nepostojanje jasnog strateškog ishoda stvorilo je opasnu neizvjesnost.

Umjesto stabilizacije, sukob prijeti prerastanjem u dugotrajni i zamrznuti sukob, što u Washingtonu izaziva sumnju u svrsishodnost dosadašnje politike.

Takav razvoj događaja natjerao je američku administraciju da preispita opravdanost bezrezervnog svrstavanja uz Tel Aviv, posebice u trenutku kada se strateški ciljevi dviju zemalja počinju razilaziti.

Globalni ekonomski potresi dodatno su ubrzali ovaj preokret. Poremećaji na tržištu energije i nagli porast troškova života izravno su utjecali na unutarnju stabilnost SAD-a, produbljujući političke podjele unutar američkog društva.

Javnost i politički akteri u Washingtonu sve glasnije zahtijevaju da se vanjska politika usmjeri prema domaćim prioritetima, što znači da će buduća pomoć Izraelu biti pod mnogo strožim nadzorom i izravno vezana uz konkretne ustupke i usklađivanje s američkim interesima.

Transformacija saveza ne znači njegov nestanak, već prijelaz u fazu u kojoj će svaki potez biti strogo uvjetovan.

The National Interest ukazuje da Washington više ne želi biti uvučen u sukobe bez jasne izlazne strategije, te će stoga inzistirati na većoj kontroli nad strateškim odlukama Tel Aviva.

Ovaj novi okvir suradnje odražava širi globalni trend pragmatizacije međunarodnih odnosa, u kojem povijesna bliskost više nije dovoljno jamstvo potpore, zaključuje se u analizi.

Američki politički analitičar i profesor međunarodnih odnosa John Mearsheimer upozorava da su odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela značajno zategnuti nakon rata s Iranom te da ulaze u razdoblje pojačanih političkih napetosti i preispitivanja.

Izjave Johna Mearsheimera ponovno su otvorile to pitanje koliko je stabilan odnos između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela nakon nedavnog rata s Iranom. Njegova ključna teza je jasna.

Formalni savez ostaje, ali političko povjerenje i strateška jasnoća ozbiljno su narušeni.

Mearsheimer tvrdi da je Washington ušao u sukob bez jasne izlazne strategije, te da je na kraju bio prisiljen na deeskalaciju pod nepovoljnim uvjetima.

U takvom okviru Iran se prikazuje kao akter koji je izbjegao poraz i čak ojačao svoju regionalnu poziciju.

Posebno ističe ulogu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za kojeg smatra da je presudno utjecao na dinamiku sukoba i američki angažman.

Ova tvrdnja dodatno pothranjuje dugogodišnje rasprave o stupnju izraelskog utjecaja na američku vanjsku politiku.

Ono po čemu se ova situacija razlikuje od prethodnih kriza je domaći politički kontekst u SAD-u. Podrška Izraelu više nije neupitna, posebice među mlađim biračima i progresivnim krugovima.

Za razliku od razdoblja nakon rata u Iraku ili nakon rata u Afganistanu, sada je vidljiv zamor od vojnih intervencija i sve veći otpor bezuvjetnoj podršci saveznicima u sukobima.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da “ozbiljno razmatra povlačenje Sjedinjenih Država iz NATO-a” zbog neslaganja s europskim saveznicima u pogledu njihove podrške Washingtonu, posebice u vezi sa sukobom s Iranom.

Trump je oštro kritizirao savez, nazivajući ga “tigrom od papira”.

Prema Trumpusavezničke zemlje nisu pružile očekivanu vojnu ili logističku potporu SAD-u nakon početka sukoba s Iranom i nisu se aktivno uključile u planirane operacije, uključujući zahtjev za raspoređivanjem snaga za osiguranje ključnih pomorskih putova.

Posebno je kritizirao europske članice zbog, kako je rekao, nedostatka “solidarnosti” u ovom kriznom slučaju.

Izjava je jedan od najsnažnijih signala da Bijela kuća razmatra okončanje članstva u vojnom savezu nakon Drugog svjetskog rata, što bi imalo duboke posljedice za transatlantske odnose i sigurnosnu arhitekturu Europe i Sjeverne Amerike.

Međutim, formalno povlačenje SAD-a iz NATO-a zahtijevalo bi dugotrajan proces i političke odluke, uključujući potencijalnu ulogu Kongresa SAD-a, a do sada nije pokrenut nikakav službeni pravni postupak.

Mnogi europski čelnici još nisu javno odgovorili, ali Trumpove kritike dolaze u vrijeme rastućih napetosti unutar saveza oko toga kako i treba li se NATO uključiti u šire vojne operacije izvan svojih tradicionalnih granica.

Američki ministar obrane upozorio je da NATO ne može biti pravi savez ako članice nisu spremne međusobno se poduprijeti u ključnim trenucima.

– Nemate baš savezništvo ako ga čine zemlje koje nisu spremne stati uz vas kada ih trebate – rekao je ministar u govoru o transatlantskoj sigurnosti.

Njegove riječi dolaze u trenutku kada saveznici raspravljaju o raspodjeli vojnih resursa i odgovornosti, a američki je dužnosnik istaknuo kako solidarnost i podijeljena odgovornost ostaju temeljni uvjeti za opstanak NATO-a.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ponovno je oštro napao članice NATO-a ustvrdivši da ne ulažu dovoljno u zajedničku obranu te da SAD nosi preveliki teret.

Rekao je da je otvaranje Hormuškog tjesnaca bio “prost vojni manevar” i optužio saveznike za kukavičluk.

– Kukavice! Pamtit ćemo ovo – rekao je Trump u svom govoru, jasno dajući do znanja da od svojih saveznika očekuje konkretne promjene.

Na društvenim mrežama je napisao da je “NATO tigar od papira”.

Trump već danima šalje proturječne poruke. S jedne strane poziva saveznike da se uključe u operacije oko Hormuza, as druge tvrdi da SAD može djelovati sam.

Njegove posljednje izjave dodatno su zaoštrile retoriku prema NATO-u i postavile pitanje jedinstva zapadnog saveza u trenutku sve veće krize na Bliskom istoku.

Trumpove kritike dolaze u trenutku kada se u Washingtonu i među saveznicima nastavljaju rasprave o financiranju i budućnosti vojnog saveza.

Trump je istaknuo kako očekuje veće financijsko i vojno sudjelovanje ostalih zemalja članica, istaknuvši da SAD ne može uvijek snositi najveći teret troškova.

Politički analitičari ističu kako Trump ovakvim izjavama nastoji potvrditi svoj imidž zaštitnika američkih interesa, ali i dodatno polarizirati javnost.

Njegove oštre riječi prema saveznicima mogle bi zakomplicirati odnose unutar NATO-a, dok s druge strane jačaju njegovu poziciju kod domaće publike koja cijeni oštar vanjskopolitički stav.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u četvrtak je potvrdio jedinstvo saveza i spremnost da zaštiti zajedničke interese, rekavši da saveznici rade na “pronalaženju rješenja” usred rastućih napetosti u Hormuškom tjesnacu, javlja Anadolija.

U razgovoru s rumunjskim predsjednikom Nicusorom Danom u Bruxellesu, Rutte je istaknuo stratešku ulogu Rumunjske na istočnom krilu NATO-a iu Crnom moru, nazivajući Rumunjsku “bitnim razlogom za našu zajedničku sigurnost”.

Istaknuo je operativnu spremnost NATO-a, navodeći nedavne zračne patrole s rumunjskim zrakoplovima F-16 i presretanje balističkih projektila usmjerenih na Tursku.

– Budni smo i spremni braniti svaki metar savezničkog teritorija. Zajedno smo i imamo vitalne sposobnosti koje su nam potrebne da osiguramo našu obranu, uključujući obranu od balističkih projektila.

Govoreći o ratu na Bliskom istoku, Rutte je naglasio da su se saveznici složili da Hormuški tjesnac “ne može ostati zatvoren”.

– Mora se što prije ponovno otvoriti. To je ključno za svjetsku ekonomiju. To je također ključno jer je neprihvatljivo da se jedan ključni pomorski put zatvori ili da se taj pomorski put toliko teško koristi zbog svih prijetnji koje su tamo trenutno prisutne – naglasio je.

Rutte je istaknuo da saveznici razgovaraju jedni s drugima i sa SAD-om kako bi pronašli “najbolji put naprijed za rješavanje ovog ogromnog sigurnosnog problema”.

– Uvjeren sam da će saveznici, kao i uvijek, učiniti sve u prilog našim zajedničkim interesima, kao što to uvijek činimo, da nađemo put naprijed – dodao je.

Napetosti na Bliskom istoku ostale su visoke otkako su SAD i Izrael pokrenuli veliku vojnu kampanju protiv Irana, u kojoj je dosad ubijeno više od 1300 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Iran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima diljem regije i učinkovito zatvorio Hormuški tjesnac za većinu brodova – ključnu tranzitnu rutu nafte koja inače propušta 20 milijuna barela dnevno i otprilike 20 posto globalne trgovine ukapljenim prirodnim plinom.

Predsjednik Nicusor Dan potvrdio je sigurnost Rumunjske kao članice NATO-a i istaknuo odluku Bukurešta da ugosti američku obrambenu opremu kao jasnu demonstraciju savezničke solidarnosti.

Kasnije u četvrtak, Rutte se sastao s bugarskim premijerom Andreyem Gurovom, koji je trenutno razdoblje opisao kao “vrlo nestabilno”, ukazujući na crnomorsku regiju za koju je rekao da se iz trgovinskog koridora pretvorila u “arenu geopolitičkog sukoba”.

– Bugarska ostaje nepokolebljiva u svojim obvezama prema NATO-u – rekao je Gurov, dodajući da je, čak i kao tehnička vlada, njegova uloga “ostati na kursu” i ostati u potpunosti usklađen s odlukama NATO-a.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump oglasio se na društvenoj mreži Truth Social nakon što su brojne zapadne zemlje odbile njegov zahtjev za vojnom pomoći u osiguravanju prolaska kroz Hormuški tjesnac.

– Sjedinjene Američke Države su obaviještene od većine naših NATO “saveznika” da se ne žele uključiti u našu vojnu operaciju protiv terorističkog režima Irana na Bliskom istoku, unatoč činjenici da se gotovo sve zemlje čvrsto slažu s onim što radimo i da se Iranu ne smije dopustiti da ima nuklearno oružje ni na koji način. Njihova me odluka ne iznenađuje jer sam uvijek smatrao NATO, u koji svake godine ulažemo stotine milijardi dolara kako bismo zaštitili upravo te zemlje, jednosmjernom ulicom, zaštitit ćemo njih, ali oni neće učiniti ništa za nas, pogotovo u vremenima potrebe – napisao je Trump i dodao:

– Srećom, uništili smo iransku vojsku, njihove mornarice više nema, njihova avijacija više ne postoji, njihova protuzračna obrana i radari su uništeni, a možda i najvažnije, njihovi čelnici, gotovo na svim razinama, više ne postoje i više nikada neće predstavljati prijetnju nama, našim saveznicima na Bliskom istoku ili svijetu. Zbog toga što smo ostvarili tako veliki vojni uspjeh, više ne trebamo niti želimo pomoć NATO zemalja, nikada nam nije trebala. Isto vrijedi i za Japan, Australiju ili Južnu Koreju. Zapravo, govoreći kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, daleko najmoćnije države na svijetu, ne treba nam ničija pomoć. Hvala vam na pažnji – stoji u Trumpovoj objavi.